Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Ovu biljku od koje nastaje med moraju istrijebiti u zaštićenim parkovima

U Javnoj ustanovi Zeleni prsten i Parku prirode Lonjsko polje kažu da su svjesni da pčelari jako cijene med od te biljke, no ona je, prema zakonu, invazivna vrsta i štete od nje veće su nego koristi
12. svibnja 2019. u 08:11 5 komentara 13660 prikaza
Čivitnjača
Foto: GettyImages
Pogledajte galeriju 1/2

U cilju očuvanja staništa duž rijeke Save, na području osam zaštićenih područja i parkova Hrvatske, Srbije, BiH i Slovenije počela je zajednička borba protiv čivitnjače i drugih invazivnih biljnih vrsta koje ugrožavaju njezin vodotok, autohtone biljke, kukce, ptice i druge životinje.

pčelarstvo Zašto pčele opet ugibaju? Ovo su razlozi za alarmantne brojke!

Riječ je o projektu Sava TIES koji se provodi u partnerstvu s njemačkom zakladom EuroNatur, a do 2021. financirat će se sa 1,6 milijuna eura, od čega 85% iz IPA programa Europskog fonda za regionalni razvoj.

Svaki od parkova prirode hvatat će se u koštac sa svojim najvećim neprijateljem, Slovenci sa žljezdastim nedirkom, Bosanci s japanskim dvornikom, a u Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode Vojvodine te JU Zeleni prsten Zagrebačke županije i Parku prirode Lonjsko polje, koji s hrvatske strane sudjeluju u projektu, s čivitnjačom koja je u našem narodu, posebice među pčelarima, poznata i kao amorfa, divlji bagrem, bagremac ili murvan.

Stigla iz Sjeverne Amerike

Listopadni grm iz porodice mahunarki u Europu je stigao iz Sjeverne Amerike. Njime su se prirodno učvršćivali željeznički nasipi. No nije trebalo puno da se shvati kako se sjeme te invazivne vrste brzo i uspješno širi poplavnim vodama i na površinama na kojima raste potiskuje autohtoni biljni svijet.

med istraživanje Irski med jeftiniji je od manuka meda, a ima više antioksidansa?

Grm čivitnjače, naime, doseže i tri metra uvis i onemogućuje rast biljkama u svojoj sjeni, a raste tako gusto da se ni stoka ne može uvući u obrasli gustiš kako bi je jela. Stoga će svaka ustanova na svom području pilot-projektima istražiti najbolje načine njezina uklanjanja. JU Zeleni prsten, kako doznajemo od voditelja projekta Sava TIES Luke Basreka, s njome će se u koštac hvatati malčiranjem i košnjom najmanje tri puta godišnje, a na dijelu i kontroliranim požarima te obogaćivanjem tla sjemenom autohtonih vrsta biljaka.

– Morat će se jako dobro paziti da se akcije tempiraju u pravi trenutak, kad se ne gnijezde ptice, ne cvjeta autohtono i zaštićeno bilje... Malčiranjem će se amorfa mljeti u prah, toliko sitan da se spriječi svaka moguća opasnost da neki od dijelova biljaka preživi. Amorfa, naime, osim iz sjemena, jako lako može ponovno isklijati i iz grančica i lišća – objašnjava Basrek ističući kako još ne znaju razmjere rasprostranjenosti amorfe u Zelenom prstenu pa će se u sklopu projekta, koji u njih počinje u lipnju, provesti i kartiranje. Zasad se, primjerice, zna da je od oko 1000 hektara livada u Odranskom polju najmanje 500 hektara zahvaćeno tom opasnom vrstom. Cvjetovi amorfe imaju karakteristične, guste, duge uspravne duge tamnoljubičaste metlice, bogate nektarom pa su poznato je, jako dobra paša za pčele. Med amorfe okusa je sličnog bagremovu i tražen jer se sporo kristalizira i ekološki je jer pčele nektar kupe u divljini prirode, netaknutoj pesticidima.

nužne mjere Jakovčić: Tražim bolju zaštitu europskog meda i dodatne potpore pčelarima u EU

No prema zakonu je invazivna vrsta i treba je uklanjati. Štete od nje puno su veće nego koristi, a kad se iskorijeni, bit će više livadnog, cvjetnog meda – uvjeren je Basrek.

Nasipe brani od poplave

– U Parku prirode Lonjsko polje čivitnjača prekriva već pola travnjaka, oko 5000 hektara. Osim što ugrožava biološku raznolikost te zarašćuje pašnjake, bujanje grmlja na našem području smanjuje kapacitet retencije jer kompletan park u odnosu na neke druga područja ima i ulogu obrane od poplave – ističe Ivor Stanivuković, ravnatelj JU Park prirode Lonjsko polje.

Dosad su se, dodaje, uvjerili kako se čivitnjača može ukloniti samo u kombinaciji sa strojem i stokom. Nakon što strojevi prođu, krave pojedu mladice koje počnu rasti.

med Alarmantno Pčelari očajni, u košnicama meda gotovo ni za lijek

– Ide nam u prilog što smo mi 2015., po tadašnjem poljoprivrednom zakonu s lokalnim stanovništvom, odnosno sa stočarima, ustrojili sedam zajedničkih pašnjaka na području našeg parka na oko 3500 hektara te uz pomoć naše mehanizacije i njihovih 3500 krava i konja ti pašnjaci ostaju kakvi bi trebali biti – objašnjava Stanivuković. No time su riješili samo dio problema. Još je na tisuće hektara pod čivitnjačom u Lonjskom polju te će posao uklanjanja, kako se očekuje, potrajati godinama. Ipak, ništa se neće raditi na pamet, već u suradnji s Hrvatskim vodama, Hrvatskim šumama, stočarima i pčelarima.

Davor Janković, upravitelj Šumarije Popovača Hrvatskih šuma, kazao je kako samo u toj šumariji čak 90% uzgojnih radova odlazi na borbu s čivitnjačom. U šumama ta biljka sprečava razvoj autohtonog drveća – hrasta i jasena.

Nakon provođenja pilot-projekata analizirat će se koja je metoda najučinkovitija i cjenovno najprihvatljivija te stvoriti smjernice za daljnje upravljanje tom invazivnom vrstom.

Video: Sadnja ljutike isplativija od smilja

EKSKLUZIVNE SNIMKE
VIDEO Braća Mamić žive opušteno u BiH: Evo čime se bave u slobodno vrijeme
TIDAL
Glazba i zabava
Jeste li ikada čuli za TIDAL? Istražili smo sve što morate o njemu znati