Pozornost Europe usmjerena je na Ukrajinu, a napetosti na zapadnom Balkanu tinjaju. Čelnici u regiji – kao i u Velikoj Britaniji –strahuju da će ruski predsjednik Vladimir Putin iskoristiti trenutak za daljnje iskorištavanje razdora na prostoru bivše Jugoslavije. Visoki dužnosnici britanske vlade opisuju zapadni Balkan kao "drugo žarište". Britanija stoga potiče šest država u regiji da se pridruže EU kako bi se suprotstavile ruskom utjecaju, piše u velikoj analizi POLITICO. "U ovom trenutku, s ratom u Europi i vidljivim dugim prstom ruskog uplitanja u regiji, bilo bi ludost zanemariti zapadni Balkan, gdje još uvijek postoje neriješena naslijeđena pitanja", izjavio je britanski ministar vanjskih poslova David Lammy za POLITICO tijekom posjeta regiji prošlog tjedna. "Putinov je interes ovdje održavati regiju destabiliziranu. U njegovom je interesu držati zemlje koje čine zapadni Balkan na rubu, imati destabiliziranu populaciju i voditi kibernetički i hibridni rat."
Šest zapadnobalkanskih država teži članstvu u Europskoj uniji, što je dugotrajan i zahtjevan proces. Suočavaju se sa znatnim izazovima. Bosna i Hercegovina, primjerice, u krizi je jer Milorad Dodik izbjegava uhićenje. Istodobno, Srbija optužuje Kosovo za represiju nad srpskom manjinom, dok Kosovo optužuje Srbiju za nasilje na svojem teritoriju. Stručnjaci za vanjsku politiku i ministri podjednako strahuju da će Kremlj pokušati iskoristiti duboko ukorijenjene etničke i vjerske napetosti kako bi potaknuo daljnje nemire diljem Balkana, učvršćujući vlastite interese Rusije i stvarajući još više problema u susjedstvu EU. "Upravo sada moraju krenuti naprijed ili će i dalje biti rusko igralište", rekao je anonimno jedan britanski dužnosnik. U ovom trenutku postoji ograničena prilika tijekom koje bi zemlje Balkana trebale zauzeti jasniji stav i prestati voditi dvostruku politiku prije nego što Bruxelles bude zaokupljen pristupanjem Ukrajine, dodali su.
'Paradoks je ovdje živ'
Lammy vjeruje da Srbija – unatoč demokratskom nazadovanju, zbližavanju s Rusijom i kontinuiranom odbijanju priznanja Kosova –iskreno želi pristupiti EU, nastaviti proces koji je započela još 2009. godine. "Ali postoje različita gledišta o tome kako do toga doći, koliko brzo i koliko ozbiljno", rekao je Lammy tijekom intervjua u srpskoj prijestolnici Beogradu. "I postoji alternativna vizija, a to je mračnija vizija. To je pozicija koja se vraća oligarhiji, korupciji, snažnoj državnoj kontroli, mnogo više policijskoj državi. Ta vizija također postoji, i te se stvari osporavaju u ovom dijelu svijeta." Goleme prepreke koje Srbija mora prevladati da bi se pridružila bloku jasno su vidljive na ulicama Beograda. Sve autoritarnija vlada na čelu s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji je nedavno raširenih ruku dočekao Dodika, suočava se s ozbiljnim iskušenjem u obliku vala prosvjeda kakvi nikada prije nisu viđeni u Srbiji. Vučić je negirao da su protiv prosvjednika korištene sile ili akustično oružje.
Stotine tisuća ljudi marširalo je protiv korupcije u vladi, u demonstracijama koje su organizirali studenti zbog urušavanja nadstrešnice na obnovljenoj željezničkoj stanici u Novom Sadu u kojem je u studenome poginulo 16 ljudi. Oni svakodnevno nastavljaju blokirati ceste. Čak su proširili svoje prosvjede kako bi se suprotstavili predloženom luksuznom projektu nekretnina zeta američkog predsjednika Donalda Trumpa, Jareda Kushnera. Hotelski kompleks planiran je na mjestu bombardiranog bivšeg jugoslavenskog ministarstva obrane, spomenika NATO-vim zračnim udarima koji su okončali rat s Kosovom 1999. godine. Studenti povezuju taj plan s drugim poslovima s nekretninama za koje tvrde da je riječ o korupciji. Mnogi u zemlji također osjećaju odbojnost zbog stjecanja profita obitelji Trump na mjestu uništenom bombardiranjem koje je predvodio Washington.
Decentralizirani model organiziranja studenata znači da ne postoji jasan vođa koji bi mogao biti meta represije, ali vlasti su optužene za korištenje ilegalnog zvučnog topa protiv demonstranata. Beograd je također izjavio da su ruske obavještajne službe pomogle pri odgovoru na nemire.
Lammy je za POLITICO izjavio: "Stojimo uz narod," prije nego što je pokrenuo pitanje prosvjeda i navodnog korištenja zvučnog oružja tijekom sastanka s Vučićem u srijedu u njegovoj predsjedničkoj palači. Ministar vanjskih poslova bio je tamo kako bi potpisao niz sporazuma s dvojakim ciljevima rješavanja ilegalnih migracija i približavanja Srbije Zapadu. Ali bilo je jasno iz izjave okupljenim novinarima da Vučić, 198 centimetara visok populist koji je više od desetljeća na vrhu srpske politike, nije ljubazno primio izazov.
"Ne pada mi na pamet komentirati prosvjede i demonstracije u Velikoj Britaniji jer poštujem suverenitet Velike Britanije", rekao je strogo kontroliranim srpskim medijima. Vučić je također negirao da su protiv prosvjednika korištene sile ili akustično oružje te je žestoko branio Dodika nakon što je Lammy tijekom njihovih izjava za tisak spomenuo njegove "neustavne" postupke. (Srpska vlada nije odgovorila na zahtjeve za intervju.)
Zastave Europske unije ne vijore se na prosvjedima. Studenti smatraju da je Bruxelles zatvorio oči pred endemskom korupcijom koju oni snažno osuđuju, dok istodobno EU nastoji pridobiti Vučića i osigurati pristup srpskim nalazištima litija – ključnom resursu za europsku proizvodnju baterija za električna vozila. Za razliku od drugih dijelova Balkana, potpora pristupanju EU u Srbiji nije izražena, dok široka podrška Rusiji i dalje postoji. Proces pridruživanja mogao bi postati još izazovniji ako se od Srbije bude tražilo priznanje Kosova kao uvjet za članstvo. Grafiti diljem Beograda poručuju: „Kosovo je Srbija“. Negiranje genocida u Srebrenici 1995., u kojem je ubijeno više od 8000 bošnjačkih muškaraca i dječaka, i dalje je vidljivo – čak i s Trga Republike, u samom središtu grada. Nije rijetkost ni naići na parole poput: "J**eš NATO, j**eš EU."
FOTO Mehaničari upozoravaju: Ovo je 5 automobila čiji će vas popravci najviše koštati
Srbija je diskretno dopustila da njeno streljivo završi u Ukrajini, ali je jedna od samo dvije europske zemlje koje nisu uvele sankcije Rusiji. Njeno vodstvo zagovara pridruživanje EU, ali također održava bliske odnose s Moskvom i Kinom, s kojima Beograd produbljuje ekonomske i vojne veze. "Paradoks je ovdje živ", sročio je to Lammy. Lammyjev posjet regiji započeo je 240 kilometara južno na Kosovu, gdje je u glavnom gradu Prištini njegov doček bio mnogo topliji. Britaniji, SAD-u i NATO-u ondje izražavaju poštovanje zbog dolaska u pomoć Kosovu tijekom rata sa Srbijom. Generacija djece nazvana Tonibler, Clinton ili Madeleine prema zapadnim čelnicima koji su pomogli naciji da stekne neovisnost sada su u svojim srednjim dvadesetima.
U intervjuu za POLITICO u svom uredu kosovska predsjednica Vjosa Osmani, energična milenijalka koja je na visokoj dužnosti od 2021. godine, vrlo jasno daje do znanja da odnosi sa Srbijom nisu dobri, opisujući je kao svog "ludog hegemonističkog susjeda."
Kosovski premijer Albin Kurti, kojeg Beograd optužuje za represiju nad Srbima u svojoj zemlji, dugo upozorava da je "prijetnja novog rata" stvarna, citirajući intenziviranje suradnje Srbije s onim što Osmani naziva "trokutom zla" – Rusijom, Kinom i Iranom. Vučić je također često ponavljao zloslutnost novog sukoba u regiji, tvrdeći da se na Kosovu loše tretira srpska zajednica.
NATO-ve trupe iz 29 zemalja, raspoređene u sklopu Kosovskih snaga (KFOR), ključne su za očuvanje krhkog mira na Kosovu. POLITICO je posjetio njihovu bazu Camp Film City, gdje su britanski vojnici izjavili britanskom ministru vanjskih poslova Davidu Lammyju da vjeruju kako Rusija podržava srpske aktivnosti na Kosovu, uključujući i obavještajne operacije – što je potvrdio i visoki dužnosnik u Prištini. Vojnici također nadziru političke skupove, izbore i ključnu infrastrukturu, osobito nakon nedavne eksplozije na kanalu.
Osmani tvrdi da se Srbija miješala u nedavne opće izbore na Kosovu; da je "Srpsko-ruski humanitarni centar" na granici s Kosovom zapravo "ruski špijunski centar" i da je Moskva utrostručila iznos potrošen na dezinformacije na zapadnom Balkanu od invazije na Ukrajinu. Ona inzistira na tvrdnji da je Amerika pod Trumpom pouzdan saveznik, ali upozorava da bi, ako Putin izađe osnažen iz mirovnih pregovora koje predvodi SAD s Ukrajinom, Balkan mogao biti "plodno tlo" za "prelijevanje" tog sukoba.
"Ako ti autokrati koji traže destabilizaciju mogu činiti što žele... stvari mogu eskalirati vrlo, vrlo brzo u ovoj regiji", kaže ona. "Stoga su prevencija i odvraćanje ključni. Ne smijemo dopustiti Putinu da provede svoju volju. Vučić je predugo plesao kako je Putin svirao. Krajnje je vrijeme da odluči kamo želi odvesti svoju zemlju."
Razvija se polako
U Bosni i Hercegovini Dodik je osuđen na jednogodišnju zatvorsku kaznu i šestogodišnju zabranu obnašanja javne dužnosti zbog nepoštovanja naredbi međunarodnog mirovnog izaslanika, čija je pozicija stvorena kako bi se spriječilo da regija ponovno sklizne u rat. Izbjegao je državni nalog za uhićenje, a dočekali su ga Vučić u Srbiji i Putin u Moskvi. No postoje oni koji žele da ići dalje, poput Arminke Helić, izbjeglice u vrijeme rata na ovim prostorima koja je sada članica britanskog Doma lordova. "Uveli smo određene sankcije, ali one nisu razorne", rekla je bivša savjetnica za vanjsku politiku britanske vlade. Također je zagovarala da Velika Britanija pošalje trupe u sklopu mirovne operacije EU u Bosni i Hercegovini. Lammy ne isključuje uvođenje novih sankcija Dodiku, odbijajući komentirati takve mjere, uz napomenu da su sankcije "uvijek pod revizijom." Jedan katastrofalni scenarij koji Helić zamišlja jest da bi Dodik, pozicionirajući se kao "desno od desnice" i padajući kao žrtva "velike ljevičarske zavjere", mogao uspjeti apelirati na Trumpa da prizna neovisnost njegove regije u Bosni i Hercegovini.
FOTO Kinezi ismijavaju Trumpa: 'Pogledajte kako će izgledati njihova proizvodnja'
Helena Ivanov, istraživačica u think tanku Henry Jackson Society, upozorila je da si EU ne može "priuštiti gubitak" Srbije s obzirom na geopolitičke okolnosti, tvrdeći da bi to moglo pokrenuti val problema diljem regije. "Vratimo li se u jugoslavensko vrijeme, da je netko obratio više pozornosti na ono što se ovdje događalo 80-ih, mislim da su se stvari mogle odviti sasvim drukčije. Mislim da se Zapad probudio, kad je riječ o onome što se događalo u Jugoslaviji, prekasno i premalo", rekla je. I pitam se bi li se nešto slično moglo dogoditi upravo sada – ne u smislu da ishod bude isti, kao da pobjeđujete u ratu, ne na taj način – već da bude poticaj za preokret, buđenje u stvarnosti gdje su ruski i kineski utjecaji toliko duboko ukorijenjeni u ovoj zemlji da je prekasno i premalo."
Helić se slaže da Zapad obraća premalo pozornosti i pripisuje to postupnom ruskom uvlačenju u regiju. "To je kao bolest jer se razvija polako i nevidljivo. Nije posjekotina; to je kao infekcija i zaraza", rekla je. Tu je utjecaj državnih medijskih kuća Russia Today i Sputnik, kao i s Kremljem povezane Ruske pravoslavne crkve. Dezinformacijske kampanje vode se i na društvenim mrežama.
Poput Ivanov, Helić smatra da bi opasnost mogla postati očita vanjskim promatračima vrlo iznenada ako se Putinu dopusti da provede svoju volju, ali možda tek kada bude prekasno. "Može prijeći iz lošeg u gore preko noći jer je ovo bio proces raspadanja državnih institucija od 2006. godine, svega što smo postigli nakon ratova '95.", rekla je Helić. "Rusija ne želi stabilni Balkan jer je to stalna, beskrajna zubobolja za Zapad, i to Rusiji savršeno odgovara."
Otvori KEKS Pay
Rusi će možda iskoristiti stanje u Bosni i Hercegovini koje Zapad nije nakon 30 godina od prestanka ratnih djelovanja uspio riješiti. Trideset godina glavinjanja i pokušaja stvaranja drvenog željeza. Ništa se tamo nije promijenilo, osim što se dio ljudi odselio, dio preselio unutar BiH, pa se sada mogu pretpostaviti crte bojišnice.