Prošle godine 6279 ljudi poginulo je ili ozlijeđeno od nagaznih mina, najviše od 2020. jer sve više zemalja istupa iz Otavske konvencije koja zabranjuje korištenje protupješačkih mina, prema podacima objavljenima u ponedjeljak. Izvješće Međunarodne kampanje za zabranu nagaznih mina - Koalicije za kasetno streljivo (ICBL-CMC) - predstavljeno je u Ženevi gdje se ovaj tjedan sastaju zemlje potpisnici Otavske konvencije.
Otavska konvencija, usvojena 1997., zabranjuje korištenje, skladištenje, proizvodnju i transfer svih vrsta protupješačkih mina, koje se smatraju posebno nehumanom vrstom oružja. Potpisalo ju je više od 160 zemalja. Rusija, SAD, Kina, Indija, Pakistan i Izrael nisu. Poljska, Estonija, Litva, Latvija i Finska, sve članice EU-a i NATO-a koje graniče s Rusijom, glasale su za istupanje iz te konvencije ranije ove godine zbog rastuće vojne prijetnje Rusije.
Ukrajina je također iskazala namjeru da istupi iz Otavske konvencije. Međutim, sporazum ne dopušta zemljama koje su u sukobu da to učine. Direktorica ICBL-CMC-a, Tamar Gabelnick, pozvala je države potpisnice da spriječe druge države da se povuku iz konvencije te da rade na zaustavljanju korištenja, proizvodnje i nabave protupješačkih mina u svijetu.
"Povratak unatrag nije opcija; stigli smo predaleko i ljudska cijena jednostavno je previsoka", rekla je. Prošle godine, 90 posto žrtava nagaznih mina bili su civili, prema izvješću. Gotovo polovica od 6279 žrtava stradala je u Mjanmaru i Siriji. Te zemlje nisu potpisnice konvencije.
Otvori KEKS Pay
