Bivši zapovjednik američkih i međunarodnih snaga u Iraku i Afganistanu te nekadašnji direktor CIA-e, general David Petraeus, poručuje da nitko ne želi kraj rata toliko koliko oni koji su mu svjedočili iz prve ruke. Ipak, ističe da mir mora biti trajan i pravedan. Osvrćući se na aktualne pregovore o okončanju rata u Ukrajini, Petraeus kaže da je teško procijeniti vode li pregovori prema stvarnom napretku. Naglašava da je broj točaka pregovaračkog okvira smanjen s 28 na 19, uz dogovor SAD-a i Ukrajine, ali i da ostaju ključna pitanja koja moraju riješiti predsjednici Trump i Zelenski. Nejasno je, kaže, što je Moskva spremna prihvatiti, jer su dosadašnji ruski zahtjevi bili maksimalistički, od promjene ukrajinskog vodstva do snažne demilitarizacije zemlje. Jedan od najosjetljivijih prijedloga je i da Ukrajina preda teritorije koje Rusija ni ne kontrolira, a do kojih se nije uspjela približiti unatoč ogromnim žrtvama na bojištu, prenosi Corriere della Sera.
Petraeus naglašava da bi u tom slučaju ključno pitanje postalo kakve će čvrste sigurnosne garancije Zapad dati Kijevu kako bi se spriječila buduća ruska agresija i osigurale sankcije u slučaju ponovnog napada. General žali što Zapad, prije dolaska do ove osjetljive faze pregovora, nije učinio dva ključna koraka. Prvi je, kaže, korištenje zamrznutih ruskih sredstava u Europi, vrijednih oko 200-250 milijardi dolara. Putem sigurnih obveznica, taj bi novac mogao biti preusmjeren Ukrajini, što bi joj omogućilo jačanje proturaketne i protuzračne obrane te povećanje proizvodnje dronova s 3,5 na sedam milijuna godišnje. Time bi Kijev dobio nužan financijski i vojni dah za sljedeće dvije do tri godine.
Drugi korak bio bi snažnije pritisnuti rusku ratnu ekonomiju. Petraeus podsjeća da je EU upravo uvela 19. paket sankcija, dok su SAD ciljale velike energetske kompanije poput Lukoila i Rosnefta. Ruska ekonomija, tvrdi, znatno je ranjivija nego što se čini. Nacionalni fond blagostanja mogao bi se isprazniti već sljedeće godine jer se njegovi resursi preusmjeravaju na vojnu industriju. Udaranje po zemljama i tvrtkama koje omogućuju ruski ratni stroj, od kupaca energenata do dobavljača čipova, motora i magneta, posebno iz Kine, moglo bi prisiliti Moskvu da pristane na prekid rata. Istodobno, iako Rusija svake noći napada ukrajinsku infrastrukturu, Ukrajina sve češće pogađa ruske rafinerije i skladišta goriva. Prema nekim procjenama, već je oštećeno 30 do 50 posto ruskih kapaciteta. Uz to, Kijev uvodi u arsenal nove projektile Flamingo, s većim dometom i snažnijim bojnim glavama.
Petraeus se dotaknuo i rasprave o mogućoj međunarodnoj vojnoj prisutnosti u Ukrajini. Kaže da svaka sigurnosna garancija mora biti preciznija i čvršća od postojećeg članka 5 NATO-a, koji ipak ostavlja prostor različitih tumačenja. Smatra da bi konkretna vojna pomoć, posebno sustavi obrane od balističkih i krstarećih projektila, bila učinkovitija od samog slanja trupa, osim ako bi te trupe zaista bile na prvim linijama, rame uz rame s ukrajinskim vojnicima. Komentirajući ruske najave da će uskoro osvojiti cijelu Donjecku oblast, Petraeus je jasan: ruske snage još se nisu ni približile dobro utvrđenoj obrambenoj zoni. Ističe da su u dvije godine Rusi pretrpjeli goleme gubitke za minimalne teritorijalne dobitke, razmjere kojih ni on, unatoč vojnom iskustvu, teško može pojmiti. Prema Petraeusu, nastavak rata mogao bi se spriječiti jedino ako Zapad pojača pritisak i istovremeno omogući Ukrajini znatno snažniju obranu. Tek tada bi, kaže, Moskva mogla biti natjerana prihvatiti mir koji bi bio održiv, pravedan i siguran.
Otvori KEKS Pay
Znači po ovom Ameru mir će biti jedino moguće kada zapad poveća već enormnu vojnu pomoć verovatno kupujući novcem svojih poreskih obveznika od Amerikanaca i poklanjajući Ukrajini? Pa ako to slučajno i ne uspe kao što nije ni do sada onda će Ameri jednostavno reći da je to problem Evrope.