Riblji štapići na istočnom europskom tržištu imali su sedam posto manje ribljeg mesa od onih u trgovinama na zapadu Europe. Proizvodila ih je, pak, ista danska tvornica. U istom mesnom naresku na istoku se jeo pileći nadomjestak, a na zapadu svinjetina. Pokazala je to ranije češka studija, a kakva se hrana jede u Hrvatskoj, otkrit će skorašnje "Istraživanje o kvaliteti naizgled istih proizvoda na tržištima starih i novih država članica EU", za Hrvatsku i Njemačku. Analizirat će se 25 najpopularnijih brendova u našoj zemlji, a među njima su Danone activia jogurt od jagode, Unilever Rama margarin, Kinder čokoladno jaje, Barilla Arrabbiata umak za tjesteninu, Jacobs Kronung instant kava, Pepsi cola i Sprite.
Tih sedam brendova analizirano je i u Češkoj, gdje se pokazalo kako ih je čak pet različite kvalitete, svi osim Kinder jajeta i Barille. Kava je imala trećinu više kofeina, dok su sokovi u Češkoj bili zaslađeni fruktozno-glukoznim sirupom, a u Njemačkoj šećerom. "Istočni" je margarin imao deset posto manje masti.
- Usto, od 24 proizvoda, njih 14 bilo je skuplje, a znamo kakav je standard u Češkoj. Pokazalo se da se u istim tvornicama namjerno odvajaju lošiji proizvodi kako bi bili plasirani na tržištima mlađih članica – navela je naša eurozastupnica Biljana Borzan. Istraživanje brendova na hrvatskom tržištu financirat će se novcem koji ona, kao zastupnica u EU parlamentu, ima na raspolaganju, a surađivat će s Hrvatskom agencijom za hranu.
- Ne slažemo se sa stavom kako je važno samo da proizvod bude siguran, ne želimo reći "Hvala što nas ne trujete, a nema veze što imamo proizvode slabije kvalitete". Ne želimo biti građani drugoga reda – poručila je B. Borzan.
Uz češko, jedno od poznatijih istraživanja kvalitete odrađeno je u Slovačkoj 2011., a financirala ga je Europska komisija. Rezultati su, dodaje ona, zanemareni i nije poduzeto – ništa.
- Proširenje Europske unije na istočne zemlje zbilo se prije deset godina. A tek je nedavno, u Strategiji za jedinstveno tržište, usvojen amandman kojim se priznaje razlika u kvaliteti proizvoda na zapadnom i istočnom tržištu – navela je.
Svjesna je kako joj ovaj pothvat može "na vrat" navući i tužbe velikih korporacija pa je nužna maksimalna transparentnost.
- Ne želimo nikoga diskriminirati, birali smo najpopularnije proizvode – istaknula je.
Preostalih 18 proizvoda koji će se gledati "pod povećalom" izabrat će sami kupci, u anketi. Upravo je telefonska anketa s 800 građana prva faza projekta, a trebala bi biti okončana do konca lipnja.
- Saznat ćemo tako što najviše kupuje, je li im važno da su proizvodi domaći ili uvozni – otkriva Andrea Gross-Bošković, ravnateljica HAH-a. U konačnici, provest će se kemijske i senzorske analize.
Sigurnost hrane je prioritet, slaže se i ravnateljica, ali kvaliteta nije nevažna jer se često veže uz sigurnost, pogotovo kada je riječ o aditivima. Nije nevažno sadrži li puding od čokolade samo aromu čokolade ili je i dodatno obojan.
Prvi put analizirat će se i deterdženti, a podsjetili su kako je Ilija Rkman svojedobno i sudski dokazao da je Ariel u hrvatskim trgovinama bio "slabiji" nego u zapadnim članicama.
Moj je moto - ne kupovati strane proizvode ako ima domaćih. Svoje novce radije dajem našim radnicima i tvornicama. Ovo za strane proizvode nije ništa novo - gade mi se i milka i danone i henkel i lenor i sva strana sr.nja koja nam plasiraju - rješavaju se svog otpada. Neka im ostane ja volim naše proizvode i naše radnike!