Naslovnica Vijesti Hrvatska

Sada i iz BiH traže arbitražu: 'To je posljednje rješenje, no možda će biti nužna'

Hrvatski zastupnici inzistiraju na stajalištu kako gradnja mosta nije sporna i može koristiti i BiH
09. rujna 2017. u 13:10 122 komentara 8956 prikaza
n
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/6

Međunarodna arbitraža mogući je ishod spora između Bosne i Hercegovine i Hrvatske prouzročenog najavom gradnje Pelješkog mosta no to je krajnje rješenje i uslijedit će jedino ukoliko dvije zemlje same ne postignu dogovor o ovom pitanju, stajalište je koje dijeli značajan broj zastupnika u Zastupničkom domu parlamenta BiH a u subotu ih citiraju lokalni mediji.

Verbalni sukobi Pelješki most izazvao svađu na početku sjednice parlamenta BiH

Taj će dom tek 13. rujna  odlučivati o zaključcima vezanim za gradnju Pelješkog mosta no i sami početak rasprave o tom pitanju na sjednici održanoj ranije ovog tjedna pokazao je kako u parlamentu kao i drugim tijelima vlasti postoje duboke podjele za i protiv tog projekta pri čemu su najizraženije one među zastupnicima iz bošnjačkih i hrvatskih stranaka.

Hrvatski zastupnici inzistiraju na stajalištu kako gradnja mosta nije sporna i može koristiti i BiH dok bošnjački strahuju kako će taj projekt dovesti u pitanje status BiH kao pomorske države s pravom pristupa otvorenome moru.

Zastupnik Momčilo Novaković, ujedno predsjedatelj Povjerenstva za promet i komunikacije Zastupničkog doma parlamenta BiH kazao je kako je u ovom slučaju arbitraža posljednje rješenje no ona će biti nužna ne bude li dogovora. 

"Ključni je dogovor dvije zemlje koji podrazumijeva i rješavanje pitanja granica a time i izgradnje mosta. Najbolje bi bilo da ovaj problem rješavaju Denis Zvizdić, predsjedatelj Vijeća ministara i Andrej Plenković, premijer Hrvatske", kazao je Novaković za banjolučke "Nezavisne novine".

Da je arbitraža posljednji korak suglasan je i zastupnik Senad Šepić u čijem klubu Nezavisni blok su još dvojica bivših članova Stranke demokratske akcije (SDA).

U tom se bloku također zalažu za izravne pregovore kao za najbolji mogući način rješavanja ovog problema.

Na istom su stajalištu i u oporbenom Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na čijem je čelu Milorad Dodik.

Zastupnik te stranke Lazar Prodanović drži kako BiH ne treba zaoštravati odnose sa susjedima a da je pitanje granica najbolje rješiti izravnim razgovorima.

 "Nadam se da neće doći do arbitražnog spora. Treba prepustiti Vijeću ministara i Predsjedništvu BiH da se bave ovim pitanjem", kazao je Prodanović.

U SDA čiji su zastupnici za sada najglasniji u osporavanju gradnje Pelješkog mosta također arbitražu vide kao zadnje rješenje.

Zastupnik Šefik Džaferović kazao je kako je za njih bit spora u tome što Hrvatska sada nudi slobodan pristup otvorenome moru preko svog teritorija a da bi BiH zapravo morala imati pravo neograničenog pristupa međunarodnim vodama.

"To nije isto", tvrdi je Džaferović dodajući kako je nužno utvrditi granicu između BiH i Hrvatske, posebno ona na moru za što je osnov sporazum Izetbegović - Tuđman iz 1999. godine.

Na tom su tragu i zastupnici iz Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića.

Damir Bećirović iz Demokratske fronte (DF) Željka Komšića ipak ne vjeruje kako je to sada ostvarljivo odnosno kako je "zadnji vlak" za dogovor na ovoj osnovi prošao 2002. godine kada je Hrvatski sabor odbio ratificirati ugovor o granicama iz 1999. godine. Razlog za to bile su dvojbe oko toga kome pripada vrh poluotoka Klek te otočići Veliki i Mali Školj a one ni do danas nisu rješene pa nema ni konačnog dogovora o granici između dvije države.

U međuvremenu granični sporazum Tuđman-Izetbegović su osporili i iz BiH, točnije iz Republike Srpske jer traže izmjenu sadašnje grančne crte na Uni kod Kostajnice.

Bakir Izetbegović želi rješenje Izetbegović traži od EU-a posredovanje u sporu s Hrvatskom oko Pelješkog mosta Andrej Plenković i Kolinda Grabar Kitarović analiza Slovenija ocrnjuje Hrvatsku, Srbija nam upućuje diplomatsku notu... Andrej Plenković i Miro Cerar u Ljubljani u srpnju SLOVENSKI INTELEKTUALAC Žiga Turk: Hrvati bi si trebali čestitati i prihvatiti arbitražnu odluku

Elipso

  • tolitol:

    Ja sam za to da se granični sporovi s našim istočnim susjedima riješe na za to predviđenim međunarodnim sudovima. Vidjeli smo kako je slovensko ucjenjivanje nekakvim ad hoc forumima zatrovalo, možda i zauvijek, hrvatsko-slovenske odnose. Sporove zato treba riješavati prema ... prikaži još! međunarodnom pravu. Ovdje pak moram priznati da mi je posve iracionalno postupanje Sarajeva koje se ponaša kao da su u EU-u oni, a ne mi. I kao da su oni nekakav čimbenik koji nekome nešto može narediti. Hrvatska bi stoga trebala početi jasno isticati svoje uvjete, u skladu s međunarodnim pravilima naravno, i u predpristupnom procesu s BiH i sa Srbijom. Ako je Slovenija mogla ucjenjivati, i ako Grčka i dan danas ucjenjuje Makedonce, tada bi i Hrvatska trebala, ne ucjenjivati, nego jasno artikulirati da je potrebno na odgovarajućim nadležnim sudovima riješiti probleme. Inače nema potpore procesu pridruživanja tih zemalja EU-u. Pogotovo u vezi s BiH, tim više jer se tamo mora riješiti nezadovoljavajuć položaj Hrvata.

  • martaivanpavao:

    Opa i oni bi arbitražu . Kuže balkanci koga se može potplatiti da "nepristrano" presudi . Susjedi , ako bas hoćete , samo međunarodni sud za pravo mora

  • lojtra1:

    Upravo zato se arbitraža sa slovenijom ne smije prihvatiti iako su joj rezultati podnošljivi. Badinterova komisija striktno. I ni milimetar lijevo ili desno!