Austrijskoj Hrvatici (42) koja ljubi 14 godišnjaka prijeti izgon

stara koka,dobra juha...mada mi ovde preferiramo supu.....

Leona nemoj se stiditi, on bi malo komforniju rupu

sa ritmičnim kretanjem u svim pravcima....

Juhuuuu, ta sam!! Sve to što trebate! Hoće li me konačno netko pogledati???

uvijek sam se čudio kako nježno biće od 155 može nosati rmpaliju od 2 m, i još ga bacati tamo-ovamo

em si hammer

u sve tri rupe....

ibt,on je nas.....tri tupe....

Pozdrav komentatorima VL i svima BEZREZERVNO sve najbolje u zivotu Vas Marsijanac

Marsijanac, ako ostaneš poslije 00.00, nije valjda da će ti se nešto dogoditi Ili to zbog bolje dramatiizacije..Odlazak točno u ponoć....??

Jadna žena..Uz te manjkave ljubavnike hrvatine očito njoj nije preostalo drugo nego da se zadovoljava i pravu ljubav doživi uz Austrijansko djete..Svaka čast hrvatskim ljubavnicima..

Nisam ja gay!Malo sam muškobanjasta, ali nisam gay!!!

kako nisi gay ? Pa, jel voliš muške ili ženske ?

ha,ha,ha zanimljivo je ovo brisanje napisanog........Ovako sam napisao prije 3 godine.... U opticaju svijetom je sveukupno oko $833 bilijuna( Federal Reserve’s website). Od toga je 70 % izvan USA ,znaci oko $ 583 bilijuna. 30 % je unutar drzave ave a to je oko $ 250 bilijuna. Vjerovao ili ne u iducih 6 mjeseci FED namjerava vise nego udvostruciti svoj IMOVINSKI proracun sa $1.9 trilijuna na $4.5 trilijuna( kupovinom dugova,Traesury mjenica “otrovne” imovine ,itd). Ako uzmemo u obzir samo $$$$$$$ koji su u opticaju u USA, to znaci povecanje novca u opticaju za 15 puta(!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!) To je katastrofalna devalvacija $( a hiperinflacija slijedi i potom povisica kamata). Naravno da FED( kad se privreda pokrene) moze prodati imovinu i POVUCI novce iz opticaja.Ali mi se nalazimo jos u procesu deflacije i imovina bi mogla izgubiti jos 50 %( ili mnogo vise) na vrijednosti.A sto onda???????????????????????????????? Opasno se priblizavamo totalnoj globalnoj katastrofi!!!

13.11.2010. u 23:30h Enver je napisao/la: Marsijanac, ako ostaneš poslije 00.00, nije valjda da će ti se nešto dogoditi Ili to zbog bolje dramatiizacije..Odlazak točno u ponoć....?? ______________________________ ha,ha....malo melodrame....ali polnoc je samo po vasem vremenu

13.11.2010. u 23:28h Etiketa73 je napisao/la: + - 13.11.2010. u 23:23h Kir_VeIiki je napisao/la: U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novii udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mog

13.11.2010. u 23:28h Etiketa73 je napisao/la: + - 13.11.2010. u 23:23h Kir_VeIiki je napisao/la: U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novii udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mog

evo ih,stigli su i pravi pederi.....

od Marsijanca se treba dostojno oprostiti noga u guzicu je prigodan poklon za odlazak u pakao - -od Marsijanca se treba dostojno oprostiti noga u guzicu je prigodan poklon za odlazak u pakao - -od Marsijanca se treba dostojno oprostititi noga u guzicu je prigodan poklon za odlazak u pakao - -od Marsijanca se treba dostojno oprostiti noga u guzicu je prigodan poklon za odlazak u pakao - -od Marsijanca se treba dostojno oprostiti noga u guzicu je prigodan poklon za odlazak u pakao - -od Marsijanca se treba dostojno oprostiti noga u guzicu je prigodan poklon za odlazak u pakao - -od Marsijanca se treba dostojno oprostiti noga u guzicu je prigodan poklon za odlazak u pakao - -od Marsijanca se treba dostojno oprostiti noga u guzicu je prigodan poklon za odlazak u pakao - -od Marsijanca se treba dostojno oprostiti noga u guzicu je prigodan poklon za odlazak u pakao - -od Marsijanca se treba dostojno oprostiti noga u guzicu je prigodan poklon za odlazak u pakao - -od Marsijanca se treba dostojno oprostiti noga u guzicu je prigodan poklon za odlazak u pakao - -od Marsijanca se treba dostojno oprostiti noga u guzicu je prigodan poklon za odlazak u pakao - -od Marsijanca se treba dostojno oprostiti noga u guzicu je prigodan poklon za odlazak u pakao - -od Marsijanca se treba dostojno oprostiti noga u guzicu je prigodan poklon za odlazak u pakao - -od Marsijanca se treba dostojno oprostiti noga u guzicu je prigodan poklon za odlazak u pakao - -od Marsijanca se treba dostojno oprostiti noga u guzicu je prigodan poklon za odlazak u pakao - -od Marsijanca se treba dostojno oprostiti noga u guzicu je prigodan poklon za odlazak u pakao - -od Marsijanca se treba dostojno oprostiti noga u guzicu je prigodan poklon za odlazak u pakao - -od Marsijanca se treba dostojno oprostiti noga u guzicu je prigodan poklon za odlazak u pakao - -od Marsijanca se treba dostojno oprostiti noga u guzicu je prigodan poklon za odlazak u pakao - -od Marsijanca se treba dostojno oprostiti noga u guzicu je prigodan poklon za odlazak u pakao - -

verice, tup - tup