Slovenski premijer Miro Cerar želio bi riješiti otvoreno pitanje granice s Hrvatskom do proljeća sljedeće godine kako bi izbjegao da se taj problem pretvori u središnju temu predizborne kampanje. Naime, u susjednoj bi se državi redovni parlamentarni izbori trebali održati u razdoblju od kraja ožujka do sredine srpnja, s tim da se spominje 3. ili 10. lipnja kao najizgledniji datum izbora.
Politički bodovi
U situaciji kad dvije države stoje na suprotnim stranama, jer je Hrvatska odlukom Sabora izašla iz arbitražnog procesa zbog makinacija slovenske strane, dok Slovenija želi implementaciju arbitražne odluke, ali je nemoćna jer bez hrvatskog pristanka to nije moguće, razmišlja se o rješenju pat-pozicije koje bi zadovoljilo obje strane i pomirilo naizgled nepomirljivo. Solomonsko rješenje, kojemu prema nekim navodima iz Ljubljane tamošnji premijer Miro Cerar nije nesklon, jest taj da se cijela priča razriješi tako da se dogovor oblikuje u obliku bilateralnog sporazuma u koji bi se ugradio sadržaj arbitražne odluke. Taj je prijedlog u javnost iznijela i profesorica međunarodnog prava na sveučilištu u Ljubljani Vasilka Sancin, savjetnica za arbitražu u vrijeme vlade Boruta Pahora. Tako bi, smatra Vasilka Sancin, obje strane mogle reći da se nisu odrekle svojih stajališta i zadovoljile javnost. Vesela Sancin čak spominje mogućnost dogovora i pregovora o nekim točkama – tako bi se, na primjer, promjene u presuđenoj crti mogle predstaviti kao mjere kojima bi provedba odluke na kopnenoj granici bila u skladu sa životnim potrebama. O morskoj granici nije bilo govora. Iz Hrvatske nismo dobili komentar, no premijer Plenković prošlog je tjedna najavio kako očekuje slovenskog kolegu Cerara u Zagrebu do kraja mjeseca te ponovio kako rješenje vidi u bilateralnim razgovorima i dogovoru. – Dvije bi države prvo problem trebale riješiti bilateralno, sjesti za stol, vidjeti u kojim su točkama pozicije definirane, a gdje ima prostora za razgovor – najavio je Plenković. U slučaju da to državama ne uspije, prihvatila bi se pomoć Europske komisije. Kao glavna opozicija bilo kakvom bilateralnom dogovoru, na koju Cerar i računa, pojavit će se zasigurno sadašnji ministar vanjskih poslova Karl Erjavec koji na arbitraži već dugo skuplja političke bodove. On je nekoliko puta izjavljivao kako Hrvatska mora prihvatiti arbitražnu odluku bez pogovora. Do sada se relativno lako othrvao kritikama o tome da je arbitražna odluka zapravo prilično loša za Sloveniju i da Slovenija nije dobila ono što je Erjavec obećavao – teritorijalni spoj s međunarodnim vodama – već samo režim neškodljiva prolaza.
Izostavio ministra
S druge strane, Slovenija kao svoj veliki uspjeh predstavlja “dobivanje” velikog dijela Piranskog zaljeva/Savudrijske vale, no treba podsjetiti da je prema Sporazumu Hrvatske i Slovenije o pograničnom prometu i suradnji (SOPS), potpisanom još 1997., koji se zasad ne provodi u cijelosti, predviđeno da slovenske ribarice ribare duboko u hrvatskim teritorijalnim vodama uz zapadnu obalu Istre, sve do visine Vrsara. SOPS dopušta da 25 slovenskih ribarica svaki dan ima pravo loviti ribu u hrvatskim vodama, dok isti broj hrvatskih ribara može ribariti u slovenskom moru. Unatoč tome, Erjavčev stav uvelike otežava Cerarovo djelovanje jer su već poslovično, upravo umirovljenici, Erjavčev DeSUS, ključna stranka za stabilnost koalicija. Znakovito je bilo izostavljanje Erjavca sa sastanka dvojice premijera u srpnju u Ljubljani. Bio je primjetan nesimetričan odnos dvaju izaslanstava – dok je uz premijera Plenkovića bila ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić, uz Cerara njegova ministra nije bilo. O tome koliko će Erjavca uspjeti staviti pod kontrolu ovisi i uspjeh bilo kakve smislene inicijative.
ne smijemo pristati na uplitanje komisije, šest mjeseci uskoro ističe i sve se vraća na početak