Analitičar Tonči Tadić osvrnuo se na sastanak Donalda Trumpa i Vladimira Putina koji se održao u petak na Aljasci. Dva predsjednika nisu došla dosegla dogovor o prekidu vatre, no Trump tvrdi da je postignut određeni napredak.
"Sastanak Trumpa i Putina u Anchorageu na Aljasci završio je bez zajedničke izjave, odnosno njih dvojica su na tiskovnoj konferenciji nastupili zasebno govoreći prilično šifrirane poruke. A kad političari govore šifrirane poruke nakon zajedničkog sastanka, to znači da se ili nije postigao dogovor ili je postignut dogovor koji je toliko neugodan da treba provjeriti kako će odjeknuti u javnosti prije nego što se objavi sadržaj tog dogovora", istaknuo je Tadić. "Ključno je, dakle, uočiti da ovo nije bio sastanak posvećen miru u Ukrajini, nego je bio sastanak posvećen normalizaciji odnosa Sjedinjenih Država i Rusije, a rat u Ukrajini je smetnja toj normalizaciji odnosa. Da je tomu tako, potvrđuje činjenica da su obje strane dovele na skup ministre financija, odnosno gospodarske savjetnike i da su tu bili čitavi gospodarski timovi. Dakle, Amerika i Rusija su partneri, a Ukrajina koja, eto, želi ostati slobodna i neovisna od ruske okupacije je smetnja tom miru i partnerstvu."
FOTO 100 najdojmljivijih fotografija susreta Trump - Putin: Pogledajte kako je Aljaska dočekala svjetske lidere
Istakuo je da je na kratkoj konferenciji nakon sastanka najviše govorio Putin, koji je naglašavao savezništvo SAD.a i Rusije kroz povijest. "Spominjao je veliko savezništvo Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Država u Drugom svjetskom ratu i kako smatra da bi dvije zemlje i dalje trebale biti saveznici i partneri, a tom savezništvu je očito najveći problem. Rat u Ukrajini, odnosno je Ukrajina koja se ne želi predati, odnosno Europska unija koja tu sada inzistira oko nekih problema u vezi rata u Ukrajini. Za sam rat u Ukrajini je Putin spomenuo kako se treba posvetiti njegovim uzrocima, odnosno korijenima tog sukoba, što je u najmanju ruku čudno jer korijen sukoba je upravo Putin i njegova agresivna politika prema Ukrajini i ostalim ruskim susjedima", kaže Tadič.
Tadić smatra da je cijeli sastanak završio "bez dogovora o primirju, ali vjerojatno s nekim Putinovim zahtjevima o kojima američka strana mora tek izvijestiti svoje partnere u Ukrajini i Europskoj uniji".
"Putin je bio toliko oduševljen svjetlima međunarodne pozornice da je pozvao Trumpa da idući sastanak održe u Moskvi?! I to u vrijeme kad prema istraživanjima više od 80 posto Amerikanaca ne smatra Rusiju poželjnim partnerom SAD-a. Žalosna je spoznaja da se nakon ove sramotne epizode rat i razaranja Ukrajine nastavljaju istim intenzitetom, te da je Trump radi svoje Nobelove nagrade za mir spreman 'gaziti preko leševa'", kaže Tadić.
"Čitav skup je zapravo bio spektakularan povratak Putina na međunarodnu scenu gdje se ruska delegacija ponašala kao da su usred Hladnog rata 2.0, gdje su oni izravni partner Amerike, dakle zemlja potpuno ravnopravna SAD u, ali je sam kontekst tog njihovog susreta bio zapravo i nadrealan i sramotan. Dakle, ne samo što Trump plješće Putinu dok silazi iz ruskog predsjedničkog zrakoplova, ne samo što je postrojena počasna straža uz crveni tepih, nego je svemu tome još bio dodan i svečani prelet jednog američkog bombardera u pratnji četiri američka lovca. Dakle, spektakl, spektakularni doček za čovjeka koji je na tjeralici Međunarodnog suda za ratne zločine i s kojom se nitko u SAD u niti u svijetu od zapadnih saveznika ne želi sastati. Kada se to sve skupa usporedi s Hrvatskom i našim Domovinskim ratom, ja mogu reći da trebamo biti Bogu zahvalni što netko poput Trumpa nije bio na čelu SAD a u vrijeme Domovinskog rata, jer taj bi se vjerojatno dogovorio sa Miloševićem", tvrdi Tadić.
"Čitav ovaj sastanak u Anchorageu je bio otprilike isto kao da je Bill Clinton 1994. pozvao Miloševića u Washington i s njime razgovarao o uzrocima rata, pri čemu bi Milošević za rat optužio Tuđmana i Izetbegovića. Ili kao da je Roosevelt 1943. Pozvao Hitlera u Washington da s njim razgovara o kraju rata, zgrožen nad činjenicom da svakog dana gine puno ljudi, pa bi mu onda Hitler rekao da je i on zabrinut uzrocima rata. Dakle, sve u svemu, jedna vrlo sramotna epizoda za SAD koja, što je najvažnije, neće doprinijeti miru u Ukrajini. Jer nije postignut osnovni cilj, a to je pristanak Putina na primirje", zaključuje Tadič.
Otvori KEKS Pay
To se i dogodilo, Clinton nije htio vojno intervenirati kao Bush stariji u zaljevskom ratu za Kuvajt nego je pola Bosne prepustio u ruke agresoru i okupatoru dajtonskim ugovorom.