Dvije plastične vrećice oblijepljene samoljepljivom trakom bile su uredno zapakirane u dvije koverte. Ništa nije bilo sporno do trenutka u kojem su carinici u Zračnoj luci Zagreb otvorili vrećice i u njima pronašli 300 komada kovanih novčića. Kovanice su poslane na vještačenje u Konzervatorski odjel te se ubrzo ispostavilo da je riječ o primjercima rimskog kovanog novca iz prve polovice četvrtog stoljeća sa statusom kulturnog dobra. Kovanice su zadržane, a o spornim kovertama obaviješteno je i velikogoričko tužiteljstvo koje je protiv vlasnika pokrenulo istragu zbog nedopuštenog izvoza kulturnog dobra. Iako stupce crne kronike uglavnom pune vijesti o krađama novca i nakita, javnosti su manje poznati lopovi “kulturnjaci” kojima su prioritet kulturna dobra, osobito krađe s arheoloških nalazišta. Četrnaestero je takvih lopova policija kazneno prijavila prošle godine.
– Osnovni su objekti napada rimski i bizantski artefakti čiju potražnju, zbog blizine i relativne jednostavnosti transporta, uglavnom generiraju bogati kolekcionari iz Republike Italije – objašnjavaju u Ravnateljstvu policije.
Oni zajedno s Carinskom upravom vode rat protiv švercera i preprodavača koji kradu i trguju kulturnim dobrima, među koja spadaju arhivska građa, arheološki nalazi, stare i rijetke knjige, etnografski predmeti... U potrazi za takvim vrstama dragocjenosti, osobe s one strane zakona najviše pak vole uroniti u morsko plavetnilo.
Tri pokušaja krijumčarenja
– Naročito su ugroženi podmorski arheološki lokaliteti i potopljeni antički brodovi kojih kod nas, s obzirom na geografske i povijesne specifičnosti našeg priobalja i malu dubinu teritorijalnog mora, ima u izobilju te su lako dostupni i amaterskim roniocima – ističu u Ravnateljstvu policije. Većina potopljenih antičkih brodova u hrvatskom podmorju nalazi se na dubinama do 30 metara, a kako doznajemo, najpoželjniji su artefakti amfore, sidra, kovani novac, oružje i oklopi. Na meti se nedavno našao i zaštićeni podmorski muzej uz otok Mljet. Među kradljivcima su u posljednje vrijeme često strani državljani, osobito Česi i Talijani. Carinici su tijekom 2015. zabilježili tri pokušaja krijumčarenja kulturnih dobara. Bila je riječ o kovanom novcu, raznim predmetima iz mora (brodskim prozorima, lampašu, postolju za kompas) te dekorativnim zidnim predmetima. Ovisno o tome što su i na koji način “zgriješile”, osobe koje su nedopušteno u posjedu kulturnih dobara može se prekršajno i kazneno goniti. Kada je riječ o kaznenom progonu, mogu odgovarati zbog oštećenja i nedopuštenog izvoza kulturnog dobra, nedopuštenog obavljanja istraživačkih radova i prisvajanja dobara te teške krađe. Broj takvih kaznenih djela raste. Optuženi za sporna (ne)djela mogu dobiti i do pet godina zatvora. Kada je riječ o prekršajima, novčane kazne iznose od 50.000 do vrtoglavih 500.000 kuna.
>> Velika krađa umjetnina: Iz muzeja u Rotterdamu nestale vrijedne slike
>> Bogorodicu s djetetom našli dva desetljeća poslije krađe
500 000 je vrtoglava kazna ??? jeste li provjerili sta je vrtoglava kazna u doticnim drzavama ,iz kojih ovi lopovi dolaze? dodajte jos jednu znamenku ,,i blizu ste,,njih nije briga ako dobiju kaznu ovdje ,to je nista sto bi dobilii u svojoj drzavi ,zato to i rade sto rade u nasoj