Ameriku je potresao još jedan masovni oružani pokolj, ovaj put u Indianapolisu, u kojem je to treći slučaj pucnjave s više od tri žrtve od početka godine. Zbog toga je na početku vijesti na CNN-u voditelj rekao da je “današnja pucnjava u Indianapolisu najsmrtonosnija u – posljednja tri tjedna”, aludirajući na činjenicu da su takvi tragični incidenti u Sjedinjenim Američkim Državama, zahvaljujući dostupnosti smrtonosnog poluautomatskog i automatskog oružja, postali svakodnevni.
U najnovijem oružanom napadu koji se dogodio u prostorima kompanije FedEx u blizini međunarodne zračne luke napadač je napao tamošnje radnike i usmrtio osam osoba, nakon čega je počinio samoubojstvo. Više je ranjenih odvezeno u bolnicu. Očevidac napada i zaposlenik FedExa kazao je da je bio na poslu kada je vidio muškarca koji je počeo pucati. Napadač je u rukama imao automatsku pušku, a zaposlenici su nakon prvih hitaca u panici pokušavali pronaći zaklon.
Biden: Nacionalna sramota
U isto vrijeme na drugom kraju zemlje u Kaliforniji pritvoren je muškarac zbog maltretiranja žena na plaži Zuma u Malibuu, da bi se potom otkrilo da je bio naoružan raznim oružjem i da je sa sobom imao više od 1200 metaka. Kada je policija došla do 34-godišnjeg Kylea Kidija, najprije je primijetila pušku u njegovu kombiju, a zatim je pronašla i još tri pištolja, puške i veliku zalihu streljiva, a sve oružje bilo je napunjeno. Drugim riječima, čini se da je samo slučaj spriječio još jedan pokolj u Kaliforniji.
Pucnjava u Indianapolisu, međutim, samo je jedan u nizu smrtonosnih napada automatskim oružjem u SAD-u. Koncem prošlog mjeseca u pucnjavi u Kaliforniji ubijeno je četvero ljudi, među njima i dijete. Pucnjava se dogodila u Orangeu, kada je napadač zapucao na poslovnu zgradu. U Koloradu je u ožujku ubijeno deset osoba u pucnjavi u jednoj trgovini. Napadač je zapucao u supermarketu, a pucnjavu su uživo prenosili na YouTubeu. Među njegovim žrtvama bio je i jedan policajac. O incidentu su obavijestili i američkog predsjednika Josepha Bidena, koji je tada najavio da će zatražiti pooštravanje zakonskih normi za svakoga tko bude želio kupiti vatreno oružje, što je odmah alarmiralo protivnike ograničenja i brojne zagovornike 2. amandmana američkog Ustava, koji svakom građaninu jamči pravo na posjedovanje oružja. Drugi amandman još je jedan primjer drevnog pravila na kojem Amerikanci ustrajavaju unatoč činjenici da je amandman o pravu na oružje donesen u nekim posve drugim društvenim okolnostima i zbog nekih drugih potreba, koja su iz današnje perspektive daleka prošlost. Pa ipak, 2. amandman za mnoge je Amerikance svetinja koje se neće odreći bez borbe, zbog čega i Biden ovoj temi pristupa s iznimnim oprezom koji je teško razumljiv neamerikancima, pogotovo u kontekstu činjenice da su masovni pokolji vatrenim oružjem u Americi postali svakodnevica.
Biden, naime, uvjerava da ne želi ukinuti drugi amandman, niti oduzeti pravo Amerikancima na posjedovanje i nošenje oružja, nego to pravo samo želi regulirati, ne bi li se tako smanjile svakodnevne zloupotrebe oružja. Biden je još u svojoj kampanji obećao veću kontrolu vatrenog oružja, što je brojne američke ljubitelje oružja još prije izbora nagnalo u trgovine oružjem, u strahu da će im demokrati i Biden ne samo ograničiti ili zabraniti kupovinu oružja, nego i oduzeti oružje koje već posjeduju.
Nakon pobjede na izborima Biden se našao u iskušenju kako ispuniti predizborno obećanje, s obzirom na to da je malo vjerojatno da će američki Kongres, u čijoj je to ovlasti, zakonski ograničiti pravo na oružje. Stoga je Biden odlučio djelovati sam i u okviru predsjedničkih ovlasti donijeti mjere protiv raširenog nasilja vatrenim oružjem, nazivajući nasilje s oružjem u Americi “epidemijom” i “nacionalnom sramotom”. Međutim, Bidenove su mjere toliko ograničenog karaktera da je strah američkih ljubitelja oružja da će im Biden oduzeti ili ograničiti njihovo ustavno pravo bio krajnje neopravdan. Biden je tako Ministarstvo pravosuđa zadužio da utvrdi pravila za zabranu širenja oružja kućne izrade, koje nema serijskog broja i teško mu je ući u trag, a tzv. stabilizirajući remeni, koji zamjenjuju kundake i korisniku omogućavaju da puca jednom rukom, pretvarajući pištolje u puške, morat će se registrirati u skladu sa zakonom o vatrenom oružju.
Biden je najavio i objavu redovitog godišnjeg izvješća o trgovini oružjem, kako bi se identificirali sumnjivi pojedinci koji su došli u posjed vatrenog oružja, najavljujući i investicije u programe u zajednicama koje se suočavaju s oružanim nasiljem. Od Ministarstva pravosuđa zatražio je i zakonodavni prijedlog koji bi omogućio da se osobama koje su opasne za sebe ili okolinu onemogući pristup vatrenom oružju.
Biden tvrdi kako je riječ o mjerama za suzbijanje oružanog nasilja koje je preraslo u javnozdravstvenu krizu, uvjeravajući pritom da njegove mjere ne dovode u pitanje 2. amandman, ali i podsjeća da ni pravo na Drugi amandman nije apsolutno, poručujući zagovornicima oružja da ni prije nisu bile dopuštene sve vrste oružja, kao što su postojali i oni pojedinci koji nisu smjeli posjedovati nikakvo oružje. Zagovornici oružja takvu argumentaciju ne prihvaćaju, uvjeravajući pak da će Bidenove mjere milijune Amerikanaca preko noći pretvoriti u zločince. Podsjećaju na činjenicu da stroge kontrole kupovine oružja, kakve postoje u pojedinim saveznim državama, nisu spriječile masovne pokolje vatrenim oružjem u tim državama, iznoseći tezu prema kojoj “ne ubija oružje, nego ljudi”.
Najutjecajniji lobi u Americi
Agresivnijim pristupom Biden bi antagonizirao republikance, koji su pod snažnim utjecajem oružanog lobija, jednog od najsnažnijih i najutjecajnijih lobija u Americi. Iako obećava akciju, malo je vjerojatno da će Biden na ovom planu napraviti odlučnije korake. Zato prepušta inicijativu Kongresu, koji jedini može potvrditi oštrije mjere na ovom području, poput proširenja kontrole nad kupcima oružja ili zabrane prodaje poluautomatskih pušaka, koje su osobito omiljene kod počinitelja masovnih pokolja u Americi. I u jeku rasprave o oružju Amerika bilježi rekordan broj smrti od vatrenog oružja. Prema podacima organizacije Gun Violence Archive, prošle je godine u zemlji evidentirano čak 43.534 smrti od vatrenog oružja, iako protivnici i zagovornici oružja različito tumače te podatke, s obzirom na to da se u više od pola slučajeva radilo o samoubojstvima, a u preostalim slučajevima većinom je riječ o samoobrani, nesretnim slučajevima ili policijskim intervencijama, a 631 slučaj spada u masovna ubojstva vatrenim oružjem.
Stopa ubojstava vatrenim oružjem na 100 000: Crnci u Americi 19,8. Bijelci u Americi 1,7. Nema na čemu.