Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 14
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
odysseus sletio

Amerikanci se vratili na Mjesec nakon 50 godina, a lete i privatne tvrtke

Na Mjesec sletjela prva američka letjelica nakon više od 50 godina
Foto: ABACA/ABACA
1/3
05.03.2024.
u 15:16

NASA-ini instrumenti napravljeni su da rade tjedan dana, sonda je pri slijetanju ipak ostala funkcionalna, a i nije se očekivalo da radi više od devet ili deset dana

Sonda Nova-C tvrtke Intuitive Machines, popularno nazvana Odysseus, prvi je uređaj privatne tvrtke koji se spustio na površinu Mjeseca. Ujedno je to i prva uspješna američka misija koja se sigurno spustila na Zemljin satelit poslije više od 50 godina, nakon posade misije Apollo 17 još prosinca 1972. godine. U obliku heksagonalnog cilindra, Odysseus je neobično visoka sonda koja je do Mjesečeve orbite stigla SpaceX-ovim sustavom Falcon 9. Poletjela je 15. veljače, ušla u Mjesečevu orbitu 21. veljače da bi već sljedećeg dana u 11 sati i 23 minute po našem vremenu aterirala u krater Malapert A u području Mjesečeva južnog pola. S time da je i ovaj put sve moglo završiti potpunim neuspjehom jer su zatajili sondini laserski mjerači udaljenosti i brzine, pa su korišteni eksperimentalni NASA-ini uređaji koje su inženjeri misije uspjeli prespojiti na središnje sondino računalo.

I ovo, kao i praktički sve što NASA radi u vezi s istraživanjem Mjeseca, dio je inicijative Commerical Lunar Payload Services čija je namjera podrška programu Artemis kojim američka svemirska agencija namjerava vratiti potpuni primat u osvajanju svemira novim ljudskim letom na Zemljin satelit. U konačnici bi ondje trebala nastati i stalna baza, a između ostalog ovaj bi američki program morao obuhvatiti i prvu ženu na Mjesecu. Ove godine već je pokušano nešto slično, tvrtka Astrobotic namjeravala je u siječnju poslati sondu, no u tome je bila neuspješna. Odysseus je uspio i sada će krenuti u svoju misiju, a riječ je o nizu pokusa kojima će se prikupiti podaci za val budućih misija čiji je cilj poboljšati sigurnost ljudskih misija koje će nastupiti u programu Artemis.

Ova sonda ima četiri kamerice kojima su je opremili u NASA-i, a postavljene su na postolju Odysseusa. Riječ je o kamerama koje su napravljene da bi snimile što više fotografija i videa spuštanja i dokumentirale što su ispušni plinovi iz Odysseusovih motora napravili na površini. Zatim će znanstvenici na Zemlji od snimljenog materijala napraviti 3D modele mjesta ateriranja prije i poslije spuštanja s ciljem da se točno izmjeri kako se mijenja prostor u koji će se letjelica spustiti. Sve to u cilju da se postigne što sigurnije i lakše slijetanje na negostoljubivu površinu Mjeseca. I ova je sonda, kako to najčešće biva, malo promašila svoje planirano mjesto slijetanja, odnosno aterirala je na 1,6 km od planiranog mjesta. Ali to je i dalje najjužnija točka na koju je sletjela neka letjelica koju je čovjek napravio. Za prikupljanje podataka Odysseus ima tek još nekoliko dana jer će se nad mjesto spuštanja nadviti tama što znači da njezini solarni paneli neće moći prikupljati energiju Sunca, a i temperature će se spustiti ispod nule.

NASA je zakupila šest točaka za svoje znanstvene instrumente na Odysseusu pa je i za američku svemirsku agenciju ovo velika pobjeda.

POVEZANI ČLANCI:

– SAD se vratio na Mjesec. Prvi put u povijesti čovječanstva komercijalna je kompanija, američka tvrtka, lansirala i vodila putovanja tamo gore. I danas je dan kada se pokazuje snaga i obećanje NASA-inih komercijalnih partnerstava, rekao je Bill Nelson, administrator NASA-e. U području u kojem je sonda sletjela ima dubokih kratera koje nikada ne obasjava Sunce, stalno su u sjeni, pa znanstvenici misle da bi u njima moglo biti smrznute vode.

– Led je iznimno važan jer bismo ga mogli iskoristiti što znači da moramo manje dopremati na Mjesec. Mogli bismo ga iskoristiti za dobivanje pitke vode, ali i kisika i vodika te ga koristiti za gorivo ili dišne sustave za astronaute. To bi nam jako pomoglo u istraživanju svemira, rekla je Lori Glaze, NASA-ina direktorica za planetarnu znanost. No što je lijepo, kratko traje, pa je tako misija koja je trebala trajati do deset dana, dok se, dakle, ne smrači na mjestu ateriranja, skraćena na pet jer slijetanje nije bilo planirano glatko, nego se Odysseus malo nagnuo. Kako ispada, Intuitive Machines nije uspjela sve sustave sonde istestirati kako treba hvatajući rokove, pa je bilo i ljudskih pogrešaka što je dovelo do zatajenja laserskog sustava za mjerenje udaljenosti zbog čega Odysseus jest sletio ali ne baš kako treba. Iz kompanije su priznali kako su odustali od testiranja mjerača neposredno prije lansiranja kako bi uštedjeli na vremenu i novcu. A sada će ta odluka koštati dragocjenih znanstvenih podataka. Koliko, nemoguće je procijeniti, barem ne u ovom trenutku, no sigurno je da bi u dva do pet dana koliko će se izgubiti na Zemlju stiglo znatno više podataka nego će to biti sada.

– Sigurno je bilo stvari koje smo mogli napraviti kako bi pravilno isprobali sustav, naprosto smo ga mogli upaliti. No to bi trajalo jako dugo i bilo bi jako skupo. I to je bio rizik koji je tvrtka bila svjesna i koji je prihvatila, kazao je Mike Hanse, tvrtkin šef za navigacijske sustave. A ljudska je pogreška bila i pomalo bizarna. Dakle, laserski mjerači trebaju sondinom samostalnom navigacijskom sustavu priskrbiti precizne podatke o visini i brzini kretanja, a to nije učinjeno zbog toga što su inženjeri zaboravili otključati sigurnosni prekidač prije lansiranja. Taj prekidač djeluje poput mehanizma na pištolju, ako ga ne otkočite, pištolj neće opaliti. Tako je u ovom slučaju bilo s laserima. I to se otkrilo tek nekoliko sati prije spuštanja pa su inženjeri sa Zemlje morali nabrzinu improvizirati prečac kako bi se izbjegla katastrofa. Sonda bi bez mjerača naprosto udarila u površinu velikom brzinom. Sam Hansen stvorio je softversku prečicu kojom je taj problem riješen, ali ne do kraja jer je Odysseus sletio malo nakrivo. Na prvoj tiskovnoj konferenciji poslije slijetanja tvrtka Intuitive Machines priznala je kako je jedna od šest nogu sonde dospjela na neravan teren te se sonda zapravo prevalila i završila naslonjena horizontalno na jednoj stijeni. No pitanje je bi li bilo drukčije i da je cijeli navigacijski sustav, uključujući i lasere, radio kako treba.

Ovako nakrivljena sonda svojim solarnim panelima ne hvata dovoljno Sunčeve svjetlosti i ne puni dovoljno baterije. K tome, sve su joj antene sada uperene prema tlu pa je komunikacija otežana. Tako je misija praktično završena u utorak kada solarni paneli više nisu bili izloženi Sunčevoj svjetlosti, umjesto da je sonda prikupljala podatke možda i u trenucima dok čitate ovaj tekst, ove nedjelje. No očito je kako ni NASA ni Intuitive Machines nisu nezadovoljni. NASA-ini instrumenti napravljeni su da rade tjedan dana, sonda je pri slijetanju ipak ostala funkcionalna, a i nije se očekivalo da radi više od devet ili deset dana. Sve je stajalo 100 milijuna dolara, a sasvim sigurno možemo očekivati neki ambiciozniji pokušaj privatnih investitora da ponove ovaj uspjeh, možda i na nekoj većoj skali.

GALERIJA Novi prizori s površine Mjeseca

Na Mjesec sletjela prva američka letjelica nakon više od 50 godina
1/6
Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije