Češka se „mora i dalje obvezati na veća izdvajanja za obranu“, poručio je prošlog tjedna u Pragu američki veleposlanik pri NATO-u Matthew Whitaker. „Očekujemo od saveznika da učine više“, rekao je. Takvi zahtjevi nisu novost. Dok upozorenja na prijetnju iz Rusije postaju sve glasnija, a Washington od europskih saveznika traži da više brinu o vlastitoj sigurnosti, NATO je cilj za obrambena izdvajanja podigao s 2 na 3,5 posto BDP-a. Zbog toga raste pritisak na zemlje koje zaostaju, prenosi DW.
Češka, zajedno sa Slovenijom i Albanijom, još nije dostigla ni stari cilj. No češki premijer Andrej Babiš, čija je vlada nakon preuzimanja dužnosti krajem prošle godine izdvajanja za obranu u proračunu za 2026. smanjila na oko 1,7 posto BDP-a, odbacio je najnovije kritike iz Washingtona. Iako ponovno ističe da je članstvo u NATO-u ključno za Češku, premijer otvoreno kaže da država ne može izdvajati za obranu brže nego dosad. Obećao je da će Češka 2027. dostići cilj od 2 posto BDP-a, ali ne planira dodatna povećanja.
Zbog toga se populistički milijarder nada da će za zemlju u ovom, sve žešćem sporu, jamstvo sigurnosti biti njegovi dobri osobni odnosi s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Hoće li Trump doista zaštititi Češku od ruskog hibridnog ratovanja usmjerenog protiv srednjoeuropskih članica NATO-a, drugo je pitanje. U regiji raste zabrinutost zbog sve većeg broja zalutalih dronova i ruskih obavještajnih operacija, od sumnjivih eksplozija i sabotaža do kibernetičkih napada.
U Njemačkoj i Poljskoj, ključnim partnerima Češke, je već bilo niz ozbiljnih incidenata izazvanima najvjerojatnije kao pokušaj zastrašivanja saveznika Ukrajine. Češka bi tu prijetnju trebala razumjeti bolje od većine drugih država jer je među prvima osjetila posljedice takvih napada.
Češka Sigurnosno-obavještajna služba (BIS) objavila je 2021. da je eksploziju u skladištu oružja dijelom namijenjenom Ukrajini i koja se dogodila sedam godina ranije, organizirala ruska obavještajna služba FSB. Babiš je tada, tijekom svojega prvog mandata na čelu vlade, protjerao oko stotinu ruskih diplomata i zaposlenika veleposlanstva te zamrznuo odnose s Moskvom.
Babiš je jasno objavio kako se taj pristup neće promijeniti. No njegova tvrdnja da Češka nema novca za veća obrambena izdvajanja u suprotnosti je s proračunom za 2027. koji je vlada odobrila 22. rujna.
Proračun predviđa znatno veću potrošnju i cilja na drugi najveći proračunski manjak u češkoj povijesti, od 386 milijardi kruna, odnosno oko 15,8 milijardi eura. Dio dodatnog novca otići će na dostizanje starog NATO-ova cilja, ali najveći dio povećane potrošnje odražava unutarnjopolitičke prioritete vladajuće koalicije. Proračun jasno odražava predizborna obećanja Babiševe stranke ANO i njezinih manjih koalicijskih partnera, krajnje desne stranke Sloboda i izravna demokracija (SPD) te radikalno desne stranke Motoristi sebi. Sve tri smatraju da izdvajanja za obranu ne smiju ugroziti ulaganja u mirovine, obrazovanje, zdravstvo i infrastrukturu, prenosi DW.
„Tvrdnja da država ne može trošiti više na obranu prije svega proizlazi iz unutarnjopolitičkih razloga“, rekao je za DW politolog Aleš Michal sa Karlovog sveučilišta u Pragu. „Glavni prioritet ostaju ulaganja u socijalni sustav.“
Takva će politika odgovarati biračima vladajućih stranaka, koji su uglavnom stariji i slabijeg imovinskog stanja te negoduju zbog pomoći za oko 300.000 ukrajinskih izbjeglica. „Niti jedna vladajuća stranka u prošlogodišnjoj izbornoj kampanji nije obećala veća izdvajanja za obranu“, ukazuje Michal.
Kritičari pak tvrde da vlada zato umanjuje rusku prijetnju. Vladin glasnogovornik nije odgovorio na upit DW-a. Suzdržanost prema povećanju obrambenih izdvajanja povezana je i s političkim narativima o ratu u Ukrajini. Dva dana nakon Whitakerove kritike, Babiš se pojavio u videu u majici s natpisom „No War“ ispisanim plavim i žutim slovima. Iako je spomenuo prijetnju iz Rusije, pozvao je na snažnije napore za postizanje mira. „Ne želimo Treći svjetski rat, zar ne?“, rekao je, ponavljajući tvrdnju da Europa mora uložiti više truda kako bi završila sukob. Takav nastup podsjeća na retoriku europske radikalne desnice, zbog čega su neki međunarodni mediji Babiša označili kao „proruskog“.
Stvarnost je ipak prozaičnija. Babiš je pragmatičar. Birači ANO-a imaju populističke i protuukrajinske stavove, ali su istodobno snažno prozapadno usmjereni. Istraživanja pokazuju da se s njihovim stavovima gotovo potpuno podudara plan da izdvajanja za obranu ostanu na 2 posto BDP-a.
No Babišev polarizirajući stil prisiljava stranku da se za parlamentarnu većinu oslanja na radikalne partnere. Zato istodobno pokušava govoriti i jezikom antisistemskog, proruskog SPD-a, koji je, premda vodi ministarstvo obrane, tijekom izrade proračuna za 2027. tražio još veće rezove. „Kritičan odnos prema Ukrajini također utječe na stav vlade o obrambenim izdvajanjima“, kaže Michal. Ocjenjuje da mirotvorna retorika, koja umanjuje značaj ruske agresije, približava ANO europskoj radikalnoj desnici. No Babiš se, „ravna prema anketama“ i pokušava pronaći „ravnotežu između dva suprotstavljena stajališta“.
Oporba upravo u toj proturječnosti vidi najveću slabost vlade.mMartin Kupka, čelnik građanskih demokrata (ODS), pozdravio je Babiševu ponovljenu privrženost NATO-u, a zatim ga upitao: „Kada ćete se riješiti pete kolone Kremlja koju ste doveli u vladu i kojoj ste čak povjerili Ministarstvo obrane?“
No iako je vlada predvođena ODS-om, koja je bila na vlasti od 2021. do 2025., snažno podupirala Ukrajinu, ni ona, kao ni njezini prethodnici, nije uspjela dosegnuti NATO-ov cilj za obrambena izdvajanja. „Naši partneri možda nisu zadovoljni pristupom potrošnji za obranu i sigurnost, ali to je odraz političke stvarnosti u našoj zemlji“, rekao je za DW Andor Šandor, bivši ravnatelj češke vojne obavještajne službe. Dodao je ipak da spor rast izdvajanja za obranu „nije optimalan“, ali da je najveći problem nedostatak jasnog strateškog razumijevanja o tome, koliku vojsku Češka treba i kakvu bi ulogu ona trebala imati.
Otvori KEKS Pay
