Sjedinjene Američke Države potresaju najveći nemiri u posljednjih nekoliko desetljeća. Od New Yorka na istoku do Los Angelesa na zapadu u više od 40 gradova stotine tisuća ljudi izišle su na ulice prosvjedujući protiv policijskog nasilja usmjerenog prema Afroamerikancima. Pri tome ima mnogo ozlijeđenih, a zapaljene su na stotine zgrada i automobila. Nakon vala prosvjeda zbog smrti Georgea Floyda, Afroamerikanca koji je, zbog brutalne policijske fizičke sile, umro tijekom policijskog privođenja u Minneapolisu, u brojnim gradovima uveden je policijski sat.
Bol i frustracija
- Vidim i osjećam svačiju bol, ljutnju i frustraciju. Stojim uz one koji osuđuju usađeni rasizam i nasilje prema obojenim ljudima u našoj zemlji. Dosta nam je - poručio je Michael Jordan, Afroamerikanac, najveća legenda američke NBA lige i najbolji košarkaš u povijesti ovoga sporta.
- Moje je srce uz obitelj Georgea Floyda i nebrojene druge čiji su životi brutalno i bezosjećajno prekinuti zbog rasizma i nepravde - rekao je Jordan i dodao da je "duboko ožalošćen, duboko povrijeđen i jako ljut".
Dosta je to snažna i simbolična podudarnost. I tada je s Cape Canaverala čovjek kretao u orbitalni let 1968. godine dok su po ulicama američkih gradova trajali prosvjedi u kojima su se tražile promjene. Doista, puno toga podsjeća na godinu koja je jedna od prijelomnih u povijesti čovječanstva, ima ih koji tvrde da bi ova 2020. mogla biti iste važnosti. I to ne samo za Ameriku, već i ozbiljan broj svjetskih zemalja koje se pridružuju prosvjedima koji su buknuli pod zajedničkim nazivnikom traženja pravde za Georgea Floyda. Jučer se pojavio još jedan video kojim se dokazuje da Floyd nije usmrćen tek pretjeranom brutalnošću previše revnog policajca Dereka Chauvina. Prema tom videu, na kojem se vidi kako su Floyda udarali na stražnjem sjedalu policijskog automobila dok jedan od Chauvinovih kolega drži stražu, može se zaključiti da je zločin iz mržnje ovdje doista ozbiljna mogućnost. No, kada se pogleda svježija američka povijest, unatrag 50-60 godina, dobije se dojam kako neredi u Americi niti ne prestaju, već su razdoblja mira tek pauze između sljedećeg obračuna prožetog razbijanjima i pljačkama dućana. I ovaj je put na ulicama Nacionalna garda, no jedna je bitna razlika - sukobi su došli do ograde Bijele kuće, zbog čega je u njezin bunker morao i Donald Trump. Nije to trajalo dugo, no dovoljno da se dodatno zapanji svijet koji sličan prosvjed gleda i u teksaškom gradu Parizu. Tamo je Floydovo ubojstvo bilo povodom za novi prosvjed kojim se traži zaključenje istrage za ubojstvo Adame Traorea, 24-godišnjeg Malijca koji je život izgubio 2016. godine. Istraga još traje, a nižu se kontradiktorni medicinski nalazi o njegovoj smrti.
VIDEO Procurio novi video: Floyda prije smrti policajci tukli na zadnjem sjedištu auta?
- Pred smrt su izgovorili iste riječi: "Ne mogu disati, ne mogu disati." Nalazi su netočni, to je rasizam - rekla je u video poruci na društvenim mrežama njegova sestra Assa Traore. Nitko nema previše sumnje zašto je buknulo ovakvom silinom u američkim gradovima, i to nije tek jedan razlog: halabuka oko Trumpova opoziva, njegovo krajnje nespretno rukovođenje za pandemije koronavirusa na koju se nastavila galopirajuća nezaposlenost, duboka gospodarska kriza... Policijsko ubojstvo još jednog Afroamerikanca bilo je i više nego dovoljno jaka iskra da se upali plamen koji se sada širi Amerikom. A Trump ne staje u (zlo)porabi Twittera. Ponovno je, kao i prošle godine, najavio da će antifašistički pokret (Antifa) proglasiti terorističkom organizacijom iako nije sasvim jasno kako bi on to napravio jer se ne radi o registriranoj organizaciji, nego o neslužbenom pokretu. Onda je jučer to i istaknuo.
"Ne vidim nikakvih indicija da u prosvjedima sudjeluju bilo koje grupe bijelih suprematista. Ovo je organizirala ANTIFA. Izgleda da smo te iste prvi put vidjeli na hrpi kada se dogodio Occupy Wall Street. To je isti mentalni sklop", napisao je na svojem Twitteru Trump.
Bio je to tek logičan nastavak ranijih tvitova u kojima mainstream medije naziva "lamestream", tj "jadnostrujaškim" edicijama. Tako se ne treba čuditi što se na prosvjedima napadaju novinari, čak i agencija Reuters, što je oštećena zgrada CNN-a u Atlanti. No, u ovakvim situacijama pošteđenih nema, pa je ispred Bijele kuće napadnut i naganjan novinar Leland Wittend Trumpu i više nego sklonog Fox Newsa.
Mobiteli za pravdu
Nisu prosvjeda pošteđene ni ikonične američke lokacije poput Albuquerqueja kroz koji prolazi povijesna Route 66, ali i gdje se snimala serija "Breaking bad", jedna od najboljih serija u povijesti. Tamo se uzduž legendarne ceste kroz grad okupilo mnoštvo prosvjednika, a mirni se prosvjed uskoro pretvorio u sukob s policijom. Snage reda tvrde da se na njih i zapucalo ispred poznatog kina Kimo, a sve je popraćeno razbijanjem izloga i krađama.
Rasni prijepori u američkom društvu ne prestaju, Afroamerikanci i dalje ističu kako im je potpuna ravnopravnost zajamčena samo na papiru. Činjenica je da je jedan od posljednjih slučajeva linča u Americi zabilježen 1981. godine, dakle ne tako davno. Afroameričko se stanovništvo s tom užasnom pojavom naučilo boriti upravo javnim prikazom strahota takvog kažnjavanja najčešće bez ikakve sudske odluke. Fotografije je zamijenila VHS kamera u poznatom slučaju premlaćivanja Rodneya Kinga, a danas mobilni uređaji. Srećom, više je gotovo nemoguće prikriti zločin kakav se dogodio nad Georgeom Floydom.
Ovo nema veze sa međurasnim odnosima, ovo je izazvala radikalno lijeva ekstremistička skupina ANTIFA s ciljem rušenja legitimno izabrane vlasti, ti komunisti se trebaju smatrati teroristima i biti privedeni pravdi za svoje zločine