Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

'Ako veći dio hrvatske populacije ne bude cijepljen do ljeta, novi će sojevi predstavljati sve veći rizik'

Agencije za lijekove ne smiju biti pod političkim ni financijskim pritiscima, govori
28. veljače 2021. u 07:06 51 komentara 11562 prikaza
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Zadržati jasnu perspektivu i fokus u ovoj pandemiji nije lako ni onima s najboljim uvidom. A među njima je svakako i naš sugovornik, s kojim smo se konzultirali tijekom pandemije, prof. dr. sc. Nenad Ban sa Saveznog tehničkog instituta u Zürichu. Taj naš ugledni molekularni biolog doista jest imao ključnu ulogu u Nobelovoj nagradi za kemiju koju je 2009. godine dobio Thomas A. Steitz, koji o tome i govori u svojoj biografiji objavljenoj na stranicama Nobela.

TISUĆE ČEKA DRUGU DOZU U Srbiji kolektivni imunitet očekuju do ljeta, Nijemci oduševljeni njihovom kampanjom cijepljenja

Bilo bi nepravedno reći da je to najbitnije u Banovoj karijeri, već treba uzeti u obzir njegov bogati znanstveni opus, međunarodna priznanja i nagrade te gledišta iznesena i u ovom intervjuu.

Prošlo je godinu dana od početka pandemije u Hrvatskoj. Cjepivo je donijelo neko svjetlo na kraju tunela, no kada je realno očekivati da ćemo se konačno izvući?

Kao što mnogi znanstvenici predviđaju, cijepljenje je vjerojatno jedini način da se dugoročno zaštitimo od COVID-19 i da se postupno vratimo životu koji smo vodili prije pandemije. Na žalost, optimizam koji smo osjetili s prvim pošiljkama cjepiva smanjio se nakon što se pokazalo da je proizvodnja i isporuka cjepiva ipak veliki logistički i tehnički problem za koji će biti potrebni mjeseci da se riješi. Što se tiče razvoja pandemije u Europi, moja je procjena da se neće raditi o naglom poboljšanju situacije, već da će širenje virusa usprkos mogućim oscilacija u sljedećim mjesecima postupno usporiti do jeseni.

Razlog tome će biti povećani broj ljudi koji će primiti cjepivo i ljepše vrijeme koje će omogućiti da provodimo više vremena na otvorenom. Pretpostavljam da će turistička sezona ove godine početi kasnije nego obično, ali da će mnogo više ljudi putovati nego što je bio slučaj prošle godine. Većina europskih zemalja će pokušati osigurati cjepivo za sve koji to žele do jeseni tako da se izbjegne novi val pandemije.

Cijepljenje je u Europi počelo s velikim problemima, Europa, pa i Švicarska, koja se nalazi u toj zoni, ostali su ‘kratki’ za količine koje bi omogućile pravilan i brzi roll out. Gdje se pogriješilo, je li se doista trebalo uložiti više novca i osigurati da se dobije bilo koje cjepivo koje dođe prvo, a ne zaigrati na najizglednijeg kandidata? Ili je to pogrešno pitanje pa je razlog ove sporosti negdje drugdje, u lošoj pripremi, možda?

Postoji mnogo političkih i financijskih razloga zašto je distribucija cjepiva u Europi sporija nego što je to, na primjer, slučaj u Izraelu, Engleskoj ili Americi. Smatram da mnoge zemlje nisu dovoljno financijski riskirale da bi osigurale dovoljne količine cjepiva. Kao i kod svih startup kompanija, a tako se može i gledati razvoj novog cjepiva, potrebno je investirati u velik broj kompanija da bi se na kraju investicija vratila jer jedna od kompanija postane uspješna. Europska je unija bila konzervativna pa je rasporedila narudžbu cjepiva u velik broj kompanija, od kojih ni jedna narudžba nije bila dostatna.

Austria's Chancellor Sebastian Kurz wearing a protective face mask uses a smartphone as he arrives for the budget speech at the parliament  in Vienna borba protiv covid-19 Proizvodnja cjepiva: Kurz planira suradnju s Izraelom, ide kod Netanyahua, u pregovorima i s Putinom

Sada se naravno pokazalo da mnoge kompanije još nemaju razvijena cjepiva, a one koje imaju, obvezale su se na isporuku samo toliko doza kolikoje prvotno naručeno. Osim toga, te uspješne kompanije, na primjer, BioNtech/Pfizer, Moderna, koja je ušla partnerstvo sa švicarskom kompanijom Lonza i AstraZeneca, sada su zbog velikog interesa pod pritiskom da povećaju proizvodnju, što se ne može brzo riješiti pa dovodi do nestašica. S druge strane, važno je napomenuti da je bilo previše optimistično očekivati da će se cijela europska populacija imati prilike cijepiti ovo proljeće.

Mnogi upućeni znanstvenici su upozoravali na to da će u najboljem slučaju trebati oko godinu i pol dana od početka pandemije prije nego što će biti moguće provesti masovnu imunizaciju.

Pretpostaviti je da će se, osim ova tri nova soja, južnoafričkog, brazilskog i kentskog, pojaviti još koji. Kolika je zapravo opasnost s obzirom na nisku prokuženost u većini europskih zemalja, hoće li toplije vrijeme spriječiti da se brzi sojevi prošire i zbog te činjenice?

Novi su sojevi ozbiljan razlog za zabrinutost. Hrvatska je trenutačno u boljoj situaciji što se tiče novih sojeva zbog manje izloženosti putovanjima vezanima za zimski turizam i poslovne događaje. Međutim, mnoge europske zemlje imaju veću povezanost sa zemljama u kojima su novi sojevi najrašireniji pa su zbog toga ti sojevi već počeli utjecati na stopu širenja virusa. Situacija u Češkoj, Slovačkoj i Francuskoj je zabrinjavajuća i pokazuje da moramo biti na velikom oprezu jer prijeti novi val pandemije koji bi se mogao dogoditi u sljedećim mjesecima; moramo biti svjesni da je u kontekstu dinamike širenja SARS-CoV-2 ljeto još daleko. Ako veći dio hrvatske populacije ne bude cijepljen do tada, novi će sojevi biti sve veći rizik.

Ova pandemija oživjela je pitanje ranjivosti čovjeka i njegova društvenog sustava u odnosu na virus. Imali smo nekoliko upozorenja, HIV, ebola, hanta virus, zica, nismo reagirali na globalnom nivou i sada nas je novi koronavirus dočekao nepripremljene. Što je onda rješenje, možda pomicanje cijele zapadne kulture prema istočnoj u dijelu navike na takve opasnosti gdje je kolektivna odgovornost izuzetno visoka?

Ova je pandemija bez sumnje upozorila na ranjivost čovjeka te izložila i nedostatke i snage različitih društvenih sustava. Nadam se da ćemo svi iz ovog iskustva naučiti kako se bolje nositi s ovakvom vrstom prijetnje ubuduće i biti spremni bolje reagirati. SARS-CoV-2 uzrokuje ozbiljnu bolest, ali bi se lako moglo dogoditi da se suočimo s jednako zaraznim, ali mnogo ubojitijim virusom. Šanse da se dogode nove pandemije su sve veće s obzirom na stalni porast globalnog turizma i razine poslovnih putovanja. Ako postoje neke dobre posljedice ove pandemije, to bi, po mome mišljenju, bilo povećano korištenje virtualnih interakcija u poslovne svrhe koje u mnogim slučajevima mogu uspješno zamijeniti skupa i ekološki štetna putovanja.

Paralelno s pandemijom odvijaju se i javne polemike između znanstvenika u kojima se sve češće i pretjera. Mi nismo iznimka, sličnih situacija ima i, primjerice, u Njemačkoj. No, uočljivo je da je u tim raspravama riječ o dijametralno suprotnim stavovima u znanstvenoj zajednici pa i među članovima Vladina Znanstvenog savjeta. Ako imamo znanstvene činjenice, zašto dolazi do takvih razmimoilaženja?

Je li doista riječ o nekim drugim interesima (znano je da neki od članova ZS-a imaju svoje tvrtke, ali i da ima i onih koji razvijaju političke karijere)? Kako je reakcija društva na pandemiju jako kompleksna, nije lako pronaći dobar balans između kontrole širenja virusa a da se ne uspostave nepotrebno restriktivne mje-re. U ovakvoj situaciji najvažnije je napraviti optimalnu strategiju da bi se postigao željeni cilj.

Symbolic photo of Johnson & Johnson vaccine. daje se u jednoj dozi FDA bi već danas mogla odobriti cjepivo Johnson & Johnson

Na žalost, usprkos vrlo konkretnim prijedlozima mnogih članova znanstvenog savjeta da se, na primjer, uspostavi predodređeni sustav mjera za društveno distanciranje s obzirom na trenutačnu epidemiološku situaciju, takav se plan akcije ne primjenjuje. S obzirom na to da danas znamo koje su mjere u Hrvatskoj bile uspješne da bi se obuzdalo širenje pandemije, korištenje takvog sistema „semafora“ spriječilo bi da kasnimo u odlukama. Tim bi se sustavom spriječilo oklijevanje da se uspostave strože mjere, ali bi se i omogućilo vrlo transparentno i pravodobno ublažavanje mjera kada se epidemiološka situacija popravi.

Prvo bi spašavalo živote, a drugo bi smanjilo negativne efekte na ljude koji su ekonomski pogođeni mjerama i smanjilo bi nezadovoljstvo svih koji primjećuju nerazmjer između trenutačnog stanja i mjera i preporuka koje su na snazi. S obzirom na to da strategija nije objavljena i objašnjena, takva situacija otvara vrata da osobni interesi prevladaju pa da se, možda i namjerno, javnost zbunjuje kontradiktornim informacijama. Da parafraziram Garija Kasparova: propaganda nije uvijek netočna, koji put ima svrhu da iscrpi mogućnost kritičkog razmišljanja, da uništi istinu.

Kako biste, s odmakom od godinu dana, ocijenili ulogu Stožera civilne zaštite?

Možda je bilo razdoblja koja se mogu različito ocijeniti. Stožer civilne zaštite je, s obzirom na pandemiju u Hrvatskoj, imao jako važnu ulogu u donošenju odluka koje su imale direktne posljedice na zdravstvo i ekonomiju. U proteklih godinu dana stožer je donio mnoge dobre odluke, ali su se dogodile i pogreške. Naravno, kada se zemlja mora nositi s neuobičajenom situacijom, za koju nemamo dovoljno prethodnog iskustva da bismo znali točno kako postupati, nije moguće izbjeći greške. Međutim, kada dođe do krivih procjena, onda je to potrebno i samima sebi i drugima priznati i pokušati nešto na tim greškama naučiti te ih izbjeći ubuduće. Stožer je u nekoliko situacija, vjerojatno zbog političkih pritisaka, često oklijevao promijeniti prethodne odluke i strategije, što je onda rezultiralo još većim problemima. Na primjer, stožer mora dovoditi odluke koje su koji put nepopularne da bi se izbjegli problemi koji se naziru u budućnosti.

To je vezano za prethodno pitanje, ako se čeka da svi vide da je potrebno nešto promijeniti pa da onda stožer reagira, to će biti „popularno podržana“ odluka, ali je zapravo riječ o grešci jer je očito trebalo reagirati ranije.

Što je s farmaceutskim kompanijama, sporadično se pojavljuju informacije o tome ostvaruju li one doista profit kod proizvodnje cjepiva, kako možemo ocijeniti njihovu ulogu u ovoj krizi, pozitivnom ili negativnom?

Farmaceutske kompanije nedvosmisleno ostvaruju profit u ovoj situaciji, međutim, imaju i veliku i važnu ulogu u razvoju, proizvodnji i distribuciji cjepiva koja su ključni element borbe protiv ove pandemije. Upravo zbog toga potencijalnog sukoba interesa postoje neovisne državne ili europske zdravstvene agencije kao što je European Medicines Agency ili u Hrvatskoj Agencija za lijekove i medicinske proizvode.

Te agencije ne smiju biti pod bilo kakvim financijskim ili političkim pritiskom da donesu odluke o tome je li određeni proizvod siguran i efikasan za korištenje kao lijek ili cjepivo. Te su agencije naša jedina garancija da će se proces provesti objektivno i transparentno. Zbog toga se moramo nadati da se nikada neće dogoditi da su njihove odluke donesene zbog političkih pritisaka ili zbog interesa farmaceutske industrije jer bi to onda bio kraj povjerenja i upozorilo da su potrebne dalekosežne promjene.

U veljači se navršilo 20 godina od spektakularne objave projekta ljudskog genoma koji, međutim, nije donio previše, odnosno donio je saznanje da se treba raditi još na temelju tog prvog sekvenciranog ljudskoga genoma. Gdje smo danas u tome, koliko znamo o sebi samima?

Kada je sekvenca ljudskog genoma objavljena prije dvadeset godina, to je odjeknulo u javnosti usprkos tome što je riječ bila o informaciji koju nismo sasvim razumjeli. Može se uspo-rediti s gradnjom i opremanjem nove knjižnice, gdje nitko ne može imati koristi od cijele kolekcije, ali svatko može naći informaciju koja mu treba. Tako je i s genomom, da nemamo tu informaciju, danas ne bismo mogli planirati eksperimente i razvijati lijekove koji bi mogli izliječiti određene genetske bolesti koristeći se na primjer CRISPR tehnologijom koju su otkrile znanstvenice koje su prošle godine nagrađene Nobelovom nagradom za kemiju.

U Đurđevcu organizirano masovno cijepljenje starijih osoba protiv koronavirusa SILVIJE TOMAŠEVIĆ Cjepiva ima viška ili ne stiže dovoljno brzo do građana?

Javnost vjerojatno nije svjesna koliko se otkrića danas temelji na osnovi sekvence ljudskog genoma. To je i jedan od razloga zašto danas znanost napreduje brže nego ikad u povijesti.

Ubrzano osvajanje svemira otvara možda i sasvim novu znanost, pogotovo ako se pronađu tragovi života na Marsu, osobito u molekularnoj biologiji. Ali, ako se, kako kaže Tanja Bosak, u početku događala ‘razmjena’ materijala između planeta Sunčeva sustava, je li onda ključ postanka upravo ovdje na Zemlji?

Proučavanje uzoraka na susjednim planetima svakako je uzbudljivo. Mislim da nam današnja tehnologija omogućava provođenje sve kompleksnijih eksperimenta u daljinski kontroliranim poluautonomnim vozilima, koja možemo poslati na Mars.S takvim će mogućnostima možda biti moguće otkriti tragove davnog ili sadašnjeg života na Marsu, što bi otvorilo jedno sasvim novo i uzbudljivo poglavlje u znanosti. Međutim, treba napomenuti da, usprkos tome što NASA ima velik ugled što se tiče inženjerskih dostignuća, ta organizacija nema ni približno toliko dobru reputaciju što se tiče znanstvenih dostignuća i objavljivanja u područjima biologije i kemije, tako da bih bilo koje „otkriće“ koje NASA objavi na temu života na Marsu tretirao sa skepsom dok to ostale znanstvene institucije to ne potvrde.

Treba napomenuti i da je nedavno otkrivena prisutnost fosfin plina na Veneri, za koji neki znanstvenici kontroverzno smatraju da upućuje na postojanje života, dok su drugi skeptični.

Aktivni ste znanstvenik koji redovito objavljuje u vrhunskim znanstvenim časopisima. Sigurno radite i na nekoj novoj objavi. Možete li to podijeliti s našim čitateljima?

Glavna tema istraživanja u mom laboratoriju su ribosomi i njihova uloga u sintezi proteina. Kako je to ključni proces u manifestiranju genetske informacije, regulacija sinteze proteina je važna u bazičnoj znanosti, ali i da bi se bolje razumjele bolesti i virusne infekcije. Jako sam ponosan na članove svojeg laboratorija što su usprkos otežanim uvjetima rada u proteklih godinu dana otkrili načine na koji SARS-CoV-2 kontrolira i programira naše ribosome za virusne potrebe.

FILE PHOTO: People are inoculated against the coronavirus disease (COVID-19) in Arlington SAD U ožujku počinju ispitivanja Modernina cjepiva protiv soja koji najviše zabrinjava znanstvenike

Jedan članak na tu temu je publiciran prošle godine, dok je drugi trenutačno na recenziji u vrhunskom znanstvenom časopisu. Osim toga, trenutačno imamo jako uzbudljive rezultate koji objašnjavaju način na koji se sintetiziraju membranski proteini koji imaju važnu uloge u staničnoj komunikaciji s okolinom.

 

Prije godinu dana zabilježen prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj

Zlatne poluge
U STAKLENKAMA ZA DŽEM
Kupili kuću za 130.000 eura i u njoj pronašli zlato vrijedno čak 650.000 eura
Nikša Bratoš
RAIFFEISEN FUTURE BOOST
Pogled iza scene: Što treba za kvalitetan nastup i kako je biti glazbenik u doba korone?
  • Usputni:

    Prekjucer sam slucajno saznao, radeci neke nalaze za drugu bolest, da sam prebolio tu "smrtonosnu" i "opaku" bolest koronu i da imam vrlo visoka antitijela, a da POJMA NISAM IMAO da imam Koronu! Napominjem da mi je 53 god. i ... prikaži još! da imam tesku kronicnu bolest kao posljedicu ranjavanja u dom. ratu. E pa gos. Cap. odhebaus laano sa tom tvojom koronom, a pogotovo sa tim tvojim cjepivo otrovima!

  • nidjomidjo:

    A da se ti Bane zatvoris u neki podrum na par godina i ne truješ nas više svojim paranojama?

  • Avatar Medusa
    Medusa:

    Bože još jedan koji ulazi u kategoriju lažljivaca