Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 24
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
pokretači gospodarstva

Aduti u krizi: EU fondovi, investicije, socijalni dijalog...

Hrvatska kakvu trebamo
Foto: Marko Prpić/PIXSELL
1/9
26.10.2022.
u 19:56

Globalno gospodarstvo usporava, uprave kompanija donose planove poslovanja za 2023. u mnogo nepredvidljivih okolnosti

U sklopu Večernjakove konferencije održana je i panel-rasprava o pokretačima gospodarstva u vrijeme krize, a sudionici su dali i odgovore na pitanje kakva nas budućnost očekuje. U raspravi su sudjelovali Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke, ministar gospodarstva Davor Filipović, Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic grupe, Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb i Pavao Vujnovac, predsjednik Uprave ENNA grupe. Moderator je bio zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista Mislav Šimatović. Ministar Filipović započeo je izrekom da ekonomisti i meteorolozi sa stopostotnom sigurnošću mogu govoriti jedino o prošlim događajima.

– Unazad nekoliko godina Vlada je vodila odgovornu politiku, prvenstveno u javnim financijama – rekao je ministar i podsjetio na poteze Vlade tijekom pandemije. Vlada cijelo vrijeme pokušava balansirati i koristiti sve mehanizme kako bi pomogla građanima i gospodarstvu.

– U paketima mjera mislili smo na sve, od građana do obrtnika i velikih gospodarskih subjekata. Radit ćemo sve da rast bude veći – rekao je referirajući se na prognoze da se iduće godine očekuje usporavanje gospodarskog rasta koji bi prema projekcijama trebao biti 0,7 posto.

Energetsko čvorište

Martina Dalić smatra da je ta projekcija rasta manja od jedan posto realan scenarij u smislu smjera. Globalno gospodarstvo usporava, ne samo zbog rata u Ukrajini nego ima i dodatnih globalnih elemenata – dodala je. Jedan od njih je Kina koja usporava rast zbog COVID mjera. Očekuje se recesija u Njemačkoj, a ni projekcije u Italiji nisu baš optimistične. No istaknula je da je da imamo vlastite adute koje ćemo iskoristiti, a jedan od najvažnijih su EU fondovi kao ogroman financijski potencijal koji stoji na raspolaganju. – Banke su likvidne, poduzeća su relativno nisko zadužena, kao i stanovništvo – kazala je.

 

D. Lucić kaže da je najavljeni rast dobar jer je projekcija za europske zemlje pad od nešto manje od jedan posto.

– Najava investicija dobra je vijest i za sve banke i za sustav. U ovom pristupnom periodu u prelasku na euro povećat će se likvidnost banaka tako da će sredstva biti dostupna – rekao je i naglasio važnost financijske omotnice od 25 milijardi eura pohvalivši Vladu koja se izborila za tako velik paket. Očekuje se da će 2024. inflacija pasti na razinu od oko dva posto.

E. Tedeschi je rekao je da je najveća kriza u 30 godina i da treba razumijevanja i razgovora, a ne dizanja panike ili demagogije. Pozvao je građane na štednju.

– U 21. stoljeću nema uspješne kompanije bez sinergije svih dionika. Zaposlenici snažno participiraju u uspjehu i stvaranju novih vrijednosti. Osjećaj pripadnosti zaposlenih kompaniji neraskidiv je s indikatorima uspješnosti tih kompanija. Imamo povijesno najniži postotak nezaposlenih, gotovo da ih nema. Puno zanimanja nedostaje. S jedne strane gotovo da nema nezaposlenih, treba nam uvoz radne snage, a s druge strane imamo visok stupanj nepovjerenja građana prema tome kako Vlada vodi državu. Nama treba stabilnost. Uprave kompanija itekako se trude donijeti planove poslovanja za 2023. koji su zahtjevni jer je malo stvari predvidljivo. Trebaju nam razgovijetne, nedemagoške poruke. Ako BDP bude rastao manje od jedan posto, a eurozona padne jedan posto, to je sjajan rezultat za Hrvatsku – rekao je.

Dobavni pravci za plin

Smatra da je socijalni dijalog važniji nego ikad jer se inače neće moći naprijed. – Svaki ultimatum za mene je neprihvatljiv. Varijanta “mora nam biti bolje nego što je bilo jučer” nije realna. Pozvao bih sve koji sudjeluju u dijalogu da budu umjereni u zahtjevima – poručio je Tedeschi.

P. Vujnovac istaknuo je da je Hrvatska u godini koja je iza nas dobro radila u izgradnji energetske infrastrukture.

– Govorimo o dobavnim pravcima za plin, gradimo i nove plinovode koji će povezivati države u regiji, a posebno treba naglasiti i LNG terminal. Treba naglasiti da nas u budućnosti čeka previše nepoznatih faktora i ne treba se opustiti i prestati planirati. Tu u prvom redu govorim o Vladi koju čekaju brojni izazovi, između ostalog i plin, vezano za kućanstva, a vidjeli smo da je više opskrbljivača došlo u probleme. Od 1. travnja cijena plina za kućanstva trebala bi porasti. Plin je posao koji se planira dugoročnije od drugih energenata. Sve se dogovara na jako duge rokove. I opskrbljivači i mi kao dobavljači moramo dobiti okvir koji će nam definirati buduće razdoblje. Energetska industrija je sada posebno u velikim problemima, banke nisu tu toliko elastične. Plan za iduću godinu je vrlo kompleksan, a nama ova tema u Hrvatskoj definira prilike na kojima svakako treba raditi. Ali ne treba se opuštati, treba planirati i treba uz štednju i oprez dočekati iduću godinu – kazao je.

Ministar Filipović podsjetio je da imamo naftovode i plinovode.

– Radimo na tome da postanemo energetsko čvorište ovog dijela Europe. Možemo ići u još jednu investiciju kojom bismo udvostručili našu infrastrukturu i to nas stavlja u poziciju objektivno jače pregovaračke snage. Ali mi želimo prijateljske odnose sa svim susjednim državama i tako se vode i pregovori za upravljački sustav u Ini, u kojoj se dogodio jedan neviđeni korporativni skandal. Idemo u jedne razgovore i njima ćemo pokušati promijeniti sustav upravljanja i da se ovako nešto više ne dogodi – rekao je Filipović. M. Dalić nije se složila s tezom da su zemlje sa snažnijom industrijskom strukturom lošije prošle u krizi.

– Jedna od poruka pandemije je približavanje ili vraćanje proizvodnje u zapadni svijet. Mislim da su i ove krize potvrdile ono što se pokazivalo tijekom duljeg razdoblja, da zemlje koje imaju bolje uravnotežen industrijski i uslužni sektor imaju veći potencijal lakše i rastezljivije proći kroz krizu. Nama su brojke bolje i zbog uslužnog, ali i zbog industrijskog sektora. Upravo je COVID-19 pokazao da hrvatsko gospodarstvo nije samo turizam – kazala je i opisala kako se u Podravki nose s energetskim izazovima. Balansiraju između korištenja plina, loživog ulja i obnovljivih izvora. Govoreći o situaciji u Njemačkoj, objasnila je da je ta zemlja uz euro, jeftinu energiju i snažnog kupca u Kini gradila svoju ekonomsku moć, a onda je imala nesreću da su dva od ta tri stupa došla u problem zbog ruske agresije i politike nultog COVID-a u Kini.

E. Tedeschi se nadovezao da je pandemija pokazala koliko je rizično sva jaja držati u istoj košari i što bi značilo da je turizam dominantna grana.

Izdržljivi smo i žilavi

– U Hrvatskoj nije falilo hrane, nije falilo lijekova. Pokazale su se naše snage. Mi smo prvu godinu pandemije kao društvo uz pomoć hrvatske Vlade prošli sjajno. Naravno, ne možemo zaboraviti preminule i one koji su teže prošli kroz sve to. Ja sam uvjeren, što jača ekonomija, to će lakše apsorbirati sve moguće udare. Nitko od nas nije školovan za upravljanje u pandemiji. Nažalost, danas se pandemija čini kao bitno jednostavnija kriza nego ova kriza koja je pred nama – zaključio je. Kako pristupiti vođenju monetarne i ekonomske politike i financija u ovakvoj situaciji?

– Prošli tjedan vratio sam se s godišnje skupštine MMF-a i mogu reći da je outlook svih sudionika dosta tmuran. Mi smo se do sada pokazali dosta izdržljivi i žilavi na ove gospodarske promjene i tsunamije. Zato i ta najava recesije u eurozoni za iduću godinu nije tako strašna vijest koliko je bitna borba protiv inflacije. Sredstva moraju postati skuplja da bi ohladila nerealne investicije koje onda stvaraju dodatne inflatorne pritiske. Bitno je držati ravnotežu i stimulirali, ali na fiskalno održiv način – smatra. 

– Živimo u vrijeme neuobičajene i kompleksne krize. Svjesni smo da ljudi kažu da su nekad živjeli bolje, nekad lošije. Prirodno je da težimo još kvalitetnijem životu i težimo još većem komforu. No pred nama je vrijeme u kojem ćemo morati odustati od dijela komfora. Nemojmo ići iz varijante da nam uvijek svaki dan mora biti bolje pa, ako smo usred oluje, sanjamo mirno more jer je bilo takvo prošle godine. Hrvatska je pokazala visok stupanj svijesti o potrebi štednje, za razliku od nekih tržišta u okolini. Naš prosječni standard usporediv je sa slovenskim i krećemo se u pravom pravcu. Štednja se isplati – rekao je Emil Tedeschi.

Nakon vrlo izazovnog razdoblja, 2022. donijela je nastavak volatilnosti svjetskog energetskog tržišta, uz oscilacije cijena plina i kontinuirano visoku cijenu nafte. Upitna sigurnost opskrbe u nekim zemljama, uzrokovana globalnim previranjima uz povišenu razinu cijena, dovela je do brojnih regulatornih intervencija. U takvom okruženju Inin rezultat ostaje snažan, a sigurna opskrba tržišta jedan od Ininih prioriteta. Kampanja na moru već je donijela neke rezultate s dvije nove plinske bušotine puštene u proizvodnju, a daljnji razvoj na kojemu se već radi kako na moru tako i na kopnu, ublažit će prirodni pad proizvodnje plina, očekivan s obzirom na zreli portfelj. Nastavljamo sa snažnim ulaganjima koja smo više nego udvostručili u usporedbi s 2021., a proširit ćemo ih i na nova područja. Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka nastavlja se kao najveća Inina investicija u povijesti i trenutačno najveća industrijska investicija u Hrvatskoj, čiji je cilj osigurati dugoročnu profitabilnost našeg rafinerijskog poslovanja, uz već osiguranu stabilnost opskrbe. Nezahvalno je predviđati što će budućnost donijeti jer nestabilna tržišta, regulatorne mjere koje je teško predvidjeti, rastuća inflacija i izgledna recesija donose višu razinu neizvjesnosti. Stoga će Ina nastaviti kontinuirano unapređivati svoje poslovanje kako bi ojačala svoju poziciju u godinama koje dolaze.

Premda većini hrvatskih građana i poduzetnika i sam spomen recesije oživljava neugodna sjećanja na zadnju veliku krizu, no ohrabruje činjenica da se u odnosu na 2008. nalazimo u bitno boljem položaju. Otkad smo ušli u Europsku uniju, robni nam se izvoz udvostručio, zaduženost poduzeća i kućanstava osjetno je pala, kronični deficiti u tekućem računu platne bilance postali su održivi suficiti, a udjel javnog duga u BDP-a pada. Otvoreno je 200.000 radnih mjesta, a stopa nezaposlenosti nije nikada bila manja uz najviši kreditni rejting od neovisnosti. Ulaskom u eurozonu i schengenski prostor dodatno ćemo osnažiti svoj položaj, ali i otpornost na sve izvjesniju krizu. No visoka inflacija i nepoticajno inozemno okruženje glavni su izazovi građana kao i gospodarstva. Inflacija smanjuje raspoložive dohotke, a gospodarstvenici se nalaze u situaciji gdje ne uspijevaju prebaciti cijeli porast cijena na potrošače. Ipak, treba razmišljati o razdoblju nakon usporavanja, biti spreman za iskorake kod sljedeće faze rasta ekonomije. HGK je svjestan okolnosti u kojima poduzetnici posluju. Ključna područja našega rada bit će vezana uz konkurentnost ljudskih potencijala, politike EU, internacionalizaciju poslovanja te održivi razvoj i zelenu tranziciju. Stoga s umjerenim optimizmom gledam na iduću godinu, na izazove, ali i prilike koje nam dolaze.

Hrvatska svaki dan pokazuje da je unatoč svemu zemlja u kojoj se može uspjeti. Poduzetnici su u ovoj zemlji napravili velike uspjehe i imamo velik broj pojedinaca i kompanija na koje možemo biti jako ponosni. Za neke znamo, a za neke nikada nismo ni čuli, a rade globalne poslove. No ta jaka poduzetnička snaga često ne dobiva dovoljno javnog prostora, a kada bi ga dobili, donijeli bi novi veliki val optimizma. Hrvatska ima niz tvrtki koje će uskoro ući u tu grupu najuspješnijih u svijetu. Koliko god to zvučalo nevjerojatno, ljudi nisu svjesni da isključivo i samo poduzetnici stvaraju novu dodanu vrijednost i pune državni budžet, oni su ti koji omogućavaju financiranje svega ostalog. Zajedno s Vladom moramo učiniti sve da damo dodatni zamah poduzetništvu jer ono je najefikasniji smjer za razvoj. Zato treba rasteretiti poduzetništvo da može stvarati i razvijati zemlju. U posljednje vrijeme najavljuje se dodatni porez na dobit. Ideja je krenula iz Europske komisije, ali isključivo u kontekstu energetskog sektora. Ideje o tome da se porez na ekstraprofit široko primijeni iznimno su opasne jer će zaustaviti razvoj i investicije, povećati nezaposlenost i otjerati investitore iz Hrvatske. To će onemogućiti investicije koje trebaju povećati konkurentnost hrvatskih poduzeća na tržištu EU. Takve najave bez jasne specifikacije unose nesigurnost i neizvjesnost.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije