Svijet se u pet godina prilično promijenio. Uz pandemiju i rat dogodile su se i mnoge promjene na gospodarskoj karti Hrvatske. Konferencija "Hrvatska kakvu trebamo" iznjedrila je neka konkretna rješenja. U tih pet godina Večernji list je poticao gospodarstvenike i Vladu da mijenjaju Hrvatsku nabolje. Bitno je mijenjati se, ići ukorak s vremenom i prepoznati prilike. Nadam se da će i ova peta konferencija iznjedriti neka rješenja – rekao je Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista, u uvodu konferencije "Hrvatska kakvu trebamo" u upravnoj zgradi Podravke.
Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke, podsjetila je da Podravka ove godine obilježava 75 godina poslovanja. Podsjetila je na povijest te tvrtke.
– Odlučili smo da obilježavanje nećemo imati proslavama, domjencima i večerama, već smo sredstva isplatili radnicima – kazala je. Radi se o 750 kuna koje su zaposlenici dobili s plaćom. Dodala je da su u Podravki ponosni na investicijski ciklus koji je u punom zamahu, od gradnje tvornice i novih tehnoloških linija do digitalizacije i ulaganja u obnovljive izvore energije, poput sunčeve elektrane kapaciteta tri megavatsata. U godinu i pol dana plaće su povećane od 850 do 1450 kuna, ovisno o stručnoj spremi.
Planovi i očekivanja
Na Večernjakovoj konferenciji o ekonomskoj politici u funkciji podizanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva predstavljeni su rezultati istraživanja o poslovnim očekivanjima i planovima 45 vodećih tvrtki u 2023. godini. Cijena energenata ocijenjena je kao vrlo velik poslovni izazov u 2023. godini. Najvišom ocjenom na skali izloženosti cijenu energenata označilo je čak 41,7 posto ispitanih tvrtki, dok je srednja vrijednost skale visokih 8,3 (jedan predstavlja minimalnu, a deset maksimalnu izloženost). Dostupnost sirovina također je prepoznata kao izazov. Nešto umjerenija je očekivana izloženost izazovu dostupnosti energenata. Negativna demografska slika hrvatskog društva očituje se između ostalog i u pitanju izloženosti izazovu nedostupnosti radne snage. Više od 43 posto anketiranih tvrtki odlučilo se za ocjenu osam, a samo njih manje od osam posto smatra da će u manjoj mjeri biti izloženo izazovu očekivanja radne snage za porastom plaća. Pad realne kupovne moći potrošača realan je rizik u doba kontinuiranog rasta cijena, posebno energenata. To se može vidjeti i po prikazu očekivanog izlaganja tom izazovu vodećih hrvatskih tvrtki jer dominiraju visoke ocjene. Znatno je manja očekivana izloženost izazovu rasta štednje kod potrošača. Srednja vrijednost je 5,26. Porast potrošnje privatnih marki dolazi gotovo kao zakonitost u doba gospodarske recesije. Vodeće tvrtke u Hrvatskoj podijeljene su po pitanju očekivane izloženosti tom izazovu. Sve ispitane tvrtke planiraju iduće godine povećati plaće svojim radnicima. Povezano je to s problemima na tržištu radne snage. Tek nešto više od četvrtine anketiranih tvrtki namjerava usporiti s investicijskim planovima. S druge strane, 73,1 posto njih nema u planu usporavanje. Većina, 61,5 posto tvrtki, očekuje nastavak gospodarskog rasta u idućoj godini.
Izjašnjavalo se i o udjelu "održivih investicija" u ukupnom CAPEX-u, a deset posto bila je najzastupljenija vrijednost. Znatan broj tvrtki iskazao je stav da svaka kapitalna potrošnja ima društvenu i okolišnu komponentu, pri čemu su naglasile smanjenje emisija ugljikova dioksida. Na pitanje o najvažnijim inicijativama koje planiraju provesti na području održivog razvoja, za povećanje upotrebe obnovljivih izvora energije srednja vrijednost odgovora iznosila je 8,73, za povećanje udjela reciklabilne ambalaže 7,15, a za povećanje troškovne efikasnosti postojećeg operativnog ili energetskog modela 8,11.
Pozdravili mjere
Anketirane tvrtke ocjenjivale su i Vladin paket mjera za ublažavanje posljedica energetske krize. Čak 80 posto njih pozdravlja mjere, s time da 12 posto smatra da je odličan i sveobuhvatan, 36 posto smatra da su dobre, ali nedovoljne, a 32 posto da će mjere olakšati poslovanje. Četiri posto tvrtki smatra da su fiskalno neodržive, a 16 posto navelo je druge odgovore, na primjer da je zamrzavanje cijena nesvrsishodno i da će izazivati nered na tržištu, da je paket mjera logičan s aspekta zaštite stanovništva, ali nedostatan za gospodarske subjekte... Među odgovorima je bio i onaj da mjere trebaju obuhvatiti sve gospodarstvenike, bez obzira na veličinu te da je važno da se mjere produže za cijelu iduću godinu kako bi se mogli izraditi planovi. Bilo je i prijedloga o poreznom rasterećenju dohotka kako bi se poduzetnicima otvorio prostor za povećanje plaća radnicima. Ulazak Hrvatske u eurozonu i schengenski prostor dovest će do ubrzanja rasta vanjskotrgovinske razmjene (26,7 posto) i poticanja investicija (23,3 posto). Treći najučestaliji odgovor sa 16,7 posto bio je da će se povećati konkurentnost proizvoda i usluga, dok 13,3 posto tvrtki izdvaja olakšan pristup kapitalu. Samo 3,3 posto anketiranih tvrtki ne očekuje znatniji učinak od uvođenja eura i ulaska u Schengen.
Koje su to tvrtke? U top 10 dominiraju državne tvrtke, nema niti jednog izvoznika ili proizvođača.