Program vaučera za obrazovanje nastavlja se i nakon 30. lipnja, koji je bio krajnji rok za završetak projekata financiranih bespovratnim sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Kada su se krojili njegovi prvi obrisi, procjenjivalo se da će priliku za besplatno dodatno obrazovanje iskoristiti oko 30 tisuća građana. No u protekle četiri godine za stjecanje novih znanja i vještina o trošku države odlučilo se čak 67 tisuća ljudi, a u njihovo je obrazovanje uloženo oko 70 milijuna eura.
Umjesto iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, sredstva će se osiguravati iz Europskog socijalnog fonda plus i državnog proračuna pa postojeći i budući korisnici ne bi trebali osjetiti nikakvu razliku. Štoviše, državni tajnik u Ministarstvu rada Ivan Vidiš ističe da je projekt već osigurao priznanje Europskog instituta za javnu upravu uvrštavanjem među tri najbolja projekta u Europskoj uniji te da je još samo pitanje koje će “boje biti medalja”. Vaučeri će biti uključeni i u idući sedmogodišnji proračunski okvir Europske unije, pa i građani i gotovo tristotinjak obrazovnih ustanova koje provode programe mogu računati na stabilan izvor financiranja.
Ponuđenu priliku najbolje su iskoristile mlađe zaposlene žene. Približno sedam od deset dosadašnjih korisnika vaučera bilo je zaposleno, a gotovo šest od deset bile su žene. Prilagodba potrebama tržišta rada dovela je i do toga da su vaučeri otvoreni stranim radnicima za učenje hrvatskog jezika, uz obvezu sufinanciranja od 30 do 50 posto vrijednosti programa. Hrvatskim državljanima obrazovanje se i dalje financira u cijelosti. Nezaposlenih korisnika vaučera bilo je oko 20 tisuća, a praćenje je pokazalo da se njih 84% zapošljava unutar godine dana od završetka programa s prosječnim vremenom pronalaska posla do četiri mjeseca.
Hrvatski zavod za zapošljavanje navodi da je dosad najveći interes vladao za programe osposobljavanja za pomoćnika u nastavi, stjecanje temeljnih digitalnih vještina, internetski marketing i brendiranje, osobnog asistenta te knjigovođu. Vrijednost vaučera određuje se za svaki program posebno, programi su usklađeni s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, a stečene kvalifikacije upisuju se u elektroničku radnu knjižicu. Cijena obrazovanja odraslih kreće se od oko 540 eura za kraće programe do približno 2300 eura za većinu kvalifikacija, dok zahtjevniji IT programi mogu stajati i oko 3000 eura. S obzirom na velik interes građana i potrebe poslodavaca za dodatnim kompetencijama zaposlenih, u Ministarstvu rada očekuju da će broj korisnika nastaviti rasti i u idućim godinama.
Hrvatska pokušava uspostaviti model obrazovanja odraslih koji u određenoj mjeri podsjeća na francuski sustav, jedan od najrazvijenijih u Europskoj uniji. U Francuskoj svaki zaposleni od ulaska na tržište rada dobiva osobni račun za obrazovanje (CPF) na koji mu se svake godine uplaćuje 500 eura za stručno usavršavanje. Sredstva može iskoristiti odmah ili ih godinama gomilati za zahtjevnije programe, pri čemu se redovito stečena prava akumuliraju do 5000 eura. Za osobe s nižim kvalifikacijama godišnji iznos i maksimalni limit još su viši. Takav sustav zaposlenicima omogućuje da sami planiraju razvoj svojih vještina tijekom cijelog radnog vijeka, a ne samo kada to zatreba poslodavac ili država.
FOTO Milanović uručio jedno od najviših hrvatskih odlikovanja nobelovcu hrvatskih korijena
Otvori KEKS Pay
Naš najveći problem jer radni elan i radna disciplina, korištenje umnih sposobnosti, samoinicijativa. Sa inozemnim poslovnim partnerima obišao sam nekoliko gradova Sjeverozapadne Hrvatske. Radnim danom sve terase pune i to sa velikim brojem mlađih ljudi koji bi trebali raditi. Pitajuju me partneri koji blagdan slavimo ? Kod njih radni ljudi radnim danom izlaze tek na večer.