Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 156
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
100 dana

Velika analiza Večernjeg lista: Što je Vlada napravila u prva tri mjeseca?

vlada
Foto: Robert Anic/PIXSELL
1/7
27.01.2017.
u 13:10

Olakotna je okolnost Vlade Andreja Plenkovića to što je stigla nakon politički iznimno loše Oreškovićeve Vlade, pa je samim time bolja

Vladi Andreja Plenkovića dogodila se okolnost koja joj poprilično ide u prilog. Ona koja joj je prethodila, predvođena nestranačkim premijerom Tihomirom Oreškovićem, bila je politički toliko loša da je svaka poslije nje samim time bolja. Lošija od prethodne Vlade nije mogla biti. Danas Plenkovićeva administracija puni sto dana svog rada, a to je uvijek prilika da se analizira što je Vlada u prva tri mjeseca napravila. Večernji list analizira najvažnije aspekte rada Vlade – unutarnju, vanjsku, gospodarsku i društvenu politiku. Sumirajući ukratko, ključni su potezi Plenkovićeve Vlade porezna reforma, proračun za 2017. godinu te najava otkupa Ininih dionica od MOL-a.

Prvih sto dana Vlade obilježila je i afera u kojoj se ministra Pavu Barišića optužuje da je plagirao znanstveni rad, vanjskopolitičke napetosti sa Srbijom (kratkotrajna blokada pregovora s EU), uhićenja Hrvata u BiH nakon Plenkovićeva posjeta, ali i premijerova poruka da Ukrajini želi pomoći u mirnoj reintegraciji. Kada je riječ o odnosu HDZ-a i Mosta, sam premijer Plenković ocijenio ga je četvorkom kako ne bi ispao preoptimističan, pa je ostavio prostor za napredak. Nismo sigurni je li taj politički brak baš zaslužio četvorku, ali skladniji je nego što je bio prethodni brak s HDZ-om.

Ina je zasjenila sve probleme, tko više pita za sporo kadroviranje 

Autor: Iva Puljić-Šego

Politički novinari dobro znaju da je Božo Petrov, osim što Most svjetonazorski nije blizak SDP-u, zazirao od Zorana Milanovića jer mu se politički nije osjećao doraslim.

Lekcija u tri mjeseca

Sličnu frustraciju mostovci su osjećali i prema Andreju Plenkoviću i njegovoj ekipi kada su dogovarali sastav Vlade jer su im se opet na neki način osjećali nedoraslima. Bruxelleska karijera, znanje stranih jezika, sve je to moglo biti frustrirajuće za dečke iz Mosta koji su jedino političko iskustvo imali na lokalnoj razini. Iako Most kao mlađi partner ne propušta bocnuti HDZ kad god mu se za to pruži prilika, kako ga HDZ ne bi pojeo, ipak je dojam da je premijer Plenković dominantniji, ne samo s pozicije starijeg partnera i premijera nego i zato što među mostovcima ipak uživa autoritet. Da se u politici ipak treba ponašati zrelije, Most je uspio svladati u ova tri mjeseca, pa mu ne pada na pamet tražiti smjenjivanje ministra znanosti Pave Barišića, što bi u sličnoj situaciji prije godinu dana sigurno napravio. Treba se sjetiti da su Milijanu Brkiću, tada glavnom tajniku HDZ-a, stavili veto na bilo koju poziciju u Vladi radi optužbi da je plagirao diplomski rad. Da su kao HDZ-ov partner tražili Barišićevu smjenu, poljuljali bi stabilnost Vlade, stvorili bi politički problem Vladi i na kraju bi se Vlada bavila sama sobom. Ovako se slučajem Barišić bavi oporba, što joj je i posao, ali i dio akademske zajednice koja se uprla rušiti aktualnog ministra. Most je korigirao dio HDZ-ove porezne reforme, ali se i suprotstavio ideji da se Inine dionice od MOL-a kupuju prodajom četvrtine HEP-a ako se Ustavom ne zaštiti privatizacija strateških državnih poduzeća. Iako udaraju kontru, ipak ostavljaju prostor za dogovor. Nisu posve isključivi.

Zaboravljeni tajnici

Politički su ipak zreliji nakon propale Vlade s HDZ-om, pa je samim time ova Vlada politički stabilnija. Premijer Plenković, koliko god ambiciozno najavio otkup Ine od MOL-a, tim je preambicioznim projektom na neki način zasjenio sve ostale nesuglasice ili eventualne pukotine u Vladi. Ina je pojela gotovo sav medijski prostor. Pa tko više posebno pita jesu li imenovani svi državni tajnici ili pomoćnici ministra, kad će to biti šefovi javnih poduzeća, a to se sve previše oteglo. Ali nije važno, svi se bavimo Inom.     

+3 - Unutarnjopolitički odnosi – Političko sazrijevanje Mosta pridonosi harmoničnijim odnosima s HDZ-om iako između dviju stranaka postoje sporovi u kadroviranju i u ključnim strateškim potezima Vlade

Hrvatska mijenja smjer i više balansira među sferama u svijetu         

Autor: Sandra Veljković

Počelo je burno, s jasno iznesenim stavovima o agresiji Rusije u Ukrajini te o potrebi promjene izbornog zakonodavstva u BiH. Reakcije iz Rusije i BiH bile su žestoke – i dok se Moskva i ranije sporila s Hrvatskom i slala poruke o kršenju manjinskih prava, sukob s BiH – gdje je uhićeno 10 pripadnika HVO-a odmah nakon posjeta premijera Plenkovića – za mnoge je bio iznenađenje, osim za one koji su tvrdili da se tako pokazuje da elitama u BiH ne odgovaraju promjene. Također, mnoge je iznenadio stav da je Hrvatska suzdržana u vezi sa sankcijama zbog čelnika Republike Srpske Milorada Dodika koje jasno upozoravaju na to da se ne želi upuštati u sukob s Dodikom dok itekako tinja onaj u Federaciji, potaknut majorizacijom Hrvata.

No Vlada, koja je svoj mandat počela sa SAD-om kao čvrstim saveznikom, našla se u drukčijoj poziciji nakon promjene administracije u Washingtonu, što je poljuljalo geopolitičku sliku svijeta pa se stavovi moraju korigirati, a koraci mijenjati u hodu. I dok se još čeka kako će se Trump pozicionirati prema jugoistočnoj Europi, ali i prema Rusiji, te u situaciji kad se EU ljulja i kad su pred ključnim državama izbori, Hrvatska polako mijenja smjer i više balansira među raznim sferama i u svijetu i unutar EU. S Rusijom se otvaraju kanali komunikacije, napokon je usuglašeno tko bi trebao biti novi hrvatski veleposlanik u Moskvi. Pri tome rotacija dvadesetak diplomata kojima je mandat odavno istekao još nije riješena. S Njemačkom se i dalje surađuje, ali ne pod svaku cijenu – Hrvatska je bila pod pritiskom da deblokira poglavlje o znanosti u pregovorima sa Srbijom, što je i učinila, ali istodobno s Bugarskom, i to tek nakon što su u Beogradu predstavnici hrvatske i bugarske manjine potpisali s tamošnjim ministarstvom znanosti sporazum o školovanju na jeziku manjina. Trumpu se pokušava približiti preko Izraela. Plenković, koji je vidljivo lice hrvatske vanjske politike, dobro je iskoristio činjenicu da je Hrvatska poslala kanadere Izraelu za gašenje požara te se sastao s premijerom Netanyahuom. Otvorenim ostaju pitanja granice sa Slovenijom i buduće odluke Arbitražnog suda i odnosa s Mađarskom, koju opterećuje pitanje Ine i MOL-a. Na rješavanju toga će se pokazati kvaliteta hrvatske diplomacije.     

+3 - Vanjskopolitički odnosi – U novoj situaciji, kad se još ne zna kakva će biti pozicija Washingtona ni kako će se odvijati stvari unutar EU, Hrvatska počinje balansirati i graditi mrežu saveznika, a ne se samo oslanjati na SAD i Njemačku

Porezna reforma i lakša javna nabava potezi su koji će se tek osjetiti     

Autor: Marina Šunjerga

Porezna reforma, novi proračun, promjena sustava javne nabave i rezanje nameta poduzetnicima, uz mjere poput subvencioniranja stambenih kredita i novih mjera za poticanje zapošljavanja obilježile su u gospodarskom smislu prvih sto dana rada Vlade. Odluke koje su donesene olakšale su život građanima i poslovanje tvrtkama pa se može reći da je Vlada imala uspješan start, naročito jer je na te odluke reagiralo tržište najavom većeg rasta gospodarstva i smanjivanjem javnog duga.

Niži PDV-a pao u zaborav

Moguće je i poboljšavanje kreditnog rejtinga kao posljedica uravnoteženog proračuna i rast BDP-a. Opsežna porezna reforma, koju je ministar financija Zdravko Marić pripremao godinu prije, uključuje niz mjera koje će se tek osjetiti kroz veći raspoloživi dohodak, odnosno veće plaće i manje porezne namete malim tvrtkama. Ministar nije uspio izgurati snižavanje opće stope PDV-a jer se koalicijski partner Most digao na stražnje noge zbog povećanja stope na kruh i mlijeko predviđajući da će istodobno pasti opterećenje na voće, povrće i meso. HDZ je popustio pa je obećanje o snižavanju PDV-a na 24 posto palo u zaborav, ali unatoč tome porezna reforma nije izgubila pozitivne učinke. Uz opsežnu poreznu reformu promijenjen je i sustav javne nabave koji je uvažio “ekonomski najpovoljniju ponudu” umjesto inzistiranja na najnižoj cijeni.

O Ini nema konačne odluke

Sustav će u nabavama ukupne vrijednosti oko 40 milijardi kuna morati preuzeti više odgovornosti na sebe jer će morati analizirati ponude, ali izbjeći će dampinške cijene, što je bio standard u javnoj nabavi koji je negativno utjecao na poslovanje tvrtki. Donesena su i pravila kojima se zaštićuje hrvatska poljoprivredna proizvodnja, što je hvalevrijedan potez Vlade.

Najava povratka Ine u domaće ruke izazvala je mnogo bure, međutim, konkretnih odluka, osim one o osnivanju savjeta koje bi ih trebalo predložiti, još nema. Predložena je najveća transakcija u hrvatskoj povijesti, ali financijska konstrukcija za nju nije poznata, što onemogućuje procjenu njezinih efekata.     

4 - Javne financije i ekonomska politika – Potezi su polučili najavu jačeg rasta BDP-a i očekivanje boljeg kreditnog rejtinga

Klima u društvu je bolja, ali politička kultura je jednako loša

Autor: Marinko Jurasić

Proteklih sto dana Hrvatska je dobila na društvenoj stabilnosti i mirnoći. Ideološke podjele, socijalne tenzije i drugi društveni prijepori nisu više intenzivni kao što su bili proteklih godina za Zorana Milanovića i Tomislava Karamarka. Uočljivi su pomaci u kulturi dijaloga i toleranciji. Općenito, društvena je klima pozitivnija.

Neizbor Hasanbegovića

Nekonfliktni prvi čovjek Vlade zna i poslušati one koji misle drukčije. Neimenovanjem Zlatka Hasanbegovića ministrom, Andrej Plenković, umjesto sukobljavanja i isključivosti, izabrao je inkluzivnost, što očito znaju cijeniti i donedavno najžešći kritičari HDZ-a. Premda mu desničari zamjeraju što je prešao preko skandala koji je na pravoslavni Božić sročio izaslanik srbijanskog premijera, Plenković je diplomatski iskusno prepustio ministru da izrekne stav o toj provokaciji. I za problem spomen-ploče HOS-a u Jasenovcu našao je jedino racionalno političko rješenje u pravnoj državi, koliko god mu neki zamjerali što umjesto sa stručnim povjerenstvom to nije riješio čekićem. Slučaj Orašje, unatoč početnim nesnalaženjima, riješen je bez provociranja sukoba s BiH i uz poštovanje vladavine prava.

Nema reformi i demografije

Politici su usta bila puna reformi i demografije, ali te je riječi Vlada izbacila iz uporabe. Nije učinjeno ništa upečatljivo što bi ublažilo pesimizam zbog poražavajućih demografskih trendova i odlaska mladih u inozemstvo. Što se kadroviranja tiče, Vlada nas nije unaprijedila, što zbog svoje prekobrojnosti, izmišljanja resora i donošenja propisa za definirane kadrove. Odluke se sporo donose, a umjesto da ministri proizvode politički kvalitetne i društveno korisne teme, mediji su se uglavnom bavili pretežno nepotrebnim skandalima, pitanjima političke (ne)kulture i etike kao u slučaju Vlahe Orepića, Pave Barišića ili Martine Dalić. Arbitražna odluka o Ini pokazala je da i dalje pretežu čudni putevi odlučivanja i netransparentnost i u strateški tako važnim pitanjima.

+3 - Društvo - Smanjeni su prijepori i društvene podjele te su uočeni pomaci u kulturi dijaloga. Politička kultura je jednako loša te i dalje nema reformi i demografskih akcij

>> Vlada podržala Barišića: Predlažemo Saboru da ne donosi odluku o iskazivanju nepovjerenja

>> SDP o prvih 100 dana Vlade: 'Ova vlada nas vraća u prošlost, ali ne u dobra razdoblja'

 

Komentara 26

BI
billynik
13:17 27.01.2017.

KOja pretencioznost, analiza večernjeg lista, koji stručnjaci?

KA
kantajz
13:45 27.01.2017.

članak pisala iva puljić-šego.neki dan u studiu 4 gledam njezinu bahatost.ta se žena razumije u sve od naftnog biznisa,unutarnje,vanjske politike.nevjerovatno.

Avatar Mamlazac
Mamlazac
13:48 27.01.2017.

Nakon 4 godine SDPa i Milanovica ovo su spasitelji. Petica!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije