Piše: Melisa Skender, koordinatorica za Gongove digitalne platforme
Zamislite koliko bi vam vremena uštedjelo da na mobitelu imate aplikaciju koja zna kada će na najbliže stajalište stići tramvaj ili gradski autobus, koliko kasni vlak ili koliko još mjesta ima na trajektu u koji se želite ukrcati. Kako bi na cijenu kvadrata utjecalo kad biste mogli provjeriti kvalitetu zraka i vode, svjetlosno zagađenje ili zagađenje bukom, pa i stopu kriminaliteta u naselju. Koliko biste manje goriva potrošili kad biste uz navigaciju u svojem automobilu imali i podatke kako prilagoditi brzinu vožnje da na svakom semaforu prođete kroz zeleno svjetlo. Koliko manje prilika za koruptivna ponašanja kad bi svi podaci o troškovima proračuna i imovinskom stanju dužnosnika bili dostupni u nekoliko klikova. Jedino što stoji na putu razvoju ovakvih, pametnih rješenja, nevoljkost je hrvatskog javnog sektora da podatke koje prikuplja ponudi svima na korištenje.
Zakon o pravu na pristup informacijama Hrvatska je donijela u veljači 2013. godine, ustanovljeno je neovisno tijelo nadležno za provedbu, pokrenut središnji portal otvorenih podataka, a Europska komisija u svojoj godišnjoj analizi otvorenosti podataka zemalja članica Hrvatsku je 2017. smjestila među zemlje predvodnice trenda. Početni entuzijazam brzo je splasnuo, pa je do 2019. Hrvatska počela stagnirati. Broj objava novih setova podataka znatno se smanjio, objavljeni podaci ne ažuriraju se redovno, a dinamički pristup strojno čitljivim podacima tek se sporadično razvija. Iznadprosječnim je ocijenjen tek hrvatski zakonodavni okvir, a sada bi se i to trebalo mijenjati.
Izmjene Zakona o pravu na pristup informacijama Hrvatski sabor trebao bi izglasati prije ljetne stanke, zbog rokova propisanih Direktivom o otvorenim podacima. Direktivom se želi osigurati da javni sektor učini više podataka lako dostupnima za uporabu, osobito malim i srednjim poduzećima, ali i civilnom društvu i znanstvenoj zajednici. Hrvatska politika otvorenih podataka prepoznala je u međuvremenu gospodarski potencijal, ali potpuno zanemarila društvenu vrijednost koju otvoreni podaci mogu imati.
Najavljenim izmjenama Zakona u Hrvatskoj se tako nije otvorila rasprava o tome koji će podaci najprije biti otvoreni i kako, već se raspravlja o mogućoj naplati pristupa nekim podacima javnih ustanova i oslobađanju javnih poduzeća od obveze da odgovaraju na pojedinačne zahtjeve za otvaranjem svojih podataka. Konkretno, od Zagrebačkog holdinga koji godinama odbija objaviti podatke o kretanju vozila Zagrebačkog električnog tramvaja u realnom vremenu, to ubuduće pojedinci, bilo da je riječ o osobama ili organizacijama, ne bi imali ni pravo tražiti. Istodobno, Zagrebački holding imao bi pravo naplatiti pristup tim podacima.
Podaci koje generira javni sektor trebali bi biti besplatno dostupni za korištenje u svrhu javnog interesa. Otvaranje podataka daje na vjerodostojnosti institucijama. Time one građanima poručuju: gledajte, vi plaćate porez i ovo su rezultati. Umjesto da stoje neiskorišteni, mogli bi poslužiti učinkovitijem upravljanju javnim resursima i poboljšanju javnih usluga i tako unaprijediti kvalitetu života u zajednici.
Dane otvorenih podataka već sedmu godinu zaredom organiziraju Gong i civilni hakeri Code for Croatia prvi vikend u ožujku. Riječ je od trodnevnom druženju programera, novinarki, znanstvenica, dizajnera, aktivistkinja i ostalih zainteresiranih koji sinergijom znanja i vještina rade na otvaranju zaključanih podataka, njihovoj analizi i razvoju otvorenih tehnologija u korist općeg dobra. Na hackathonima Dana otvorenih podataka pokrenuti su projekti poput Popravi.to, tražilica Akata gradonačelnika Grada Zagreba, platforma ImamoPravoZnati.
Zbog suradnji na takvim druženjima otvoreni su COVID poticaji i izrađena interaktivna mapa dostupnosti pobačaja u hrvatskim bolnicama. Podaci javnog sektora izrađeni su javnim sredstvima te bi stoga trebali biti od koristi društvu, piše i u Podatkovnoj strategiji Europske unije do 2025. godine. Istovremeno, prema posljednjem izvještaju Komisije o otvorenosti podataka, Hrvatska je na skali osviještenosti o mogućnostima njihova ponovnog korištenja daleko ispod europskog prosjeka.
Zato donosimo nekoliko konkretnih primjera društveno korisnih aplikacija.
Potres2020
Kratki opis: Online platforma putem koje se nudi ili traži pomoć na potresom pogođenim područjima
Vrsta: Interaktivna karta
Pogoni otvoreni softver Ushahidi platforme
Razvoj: Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu uz volontere zajednice Open Street Map Hrvatska, u suradnji s Hrvatskom gorskom službom spašavanja, Državnom geodetskom upravom
Održavaju: Volonteri koji provjeravaju prijave i koordiniraju dostavu pomoći
Otvoreni podaci: Vektorska podloga i središnji registar prostornih jedinica s kućnim brojevima pristup kojima Državna geodetska uprava inače naplaćuje, sada je besplatno dostupna na stranicama Geodetskog fakulteta.
Personalizirani planeri putovanja
Kratki opis: uspostavljanje multimodalne prekogranične usluge planiranja putovanja za dunavsku regiju
Vrsta: aplikacija koja traži unos podataka o lokaciji, destinaciji i načinu putovanja za preporuku najbolje rute
Pogoni: arhitektura se razvija temeljem CEN/TC 278 tehnička specifikacija Public transport – Open API for distributed journey planning za centralizirano prikupljanje podataka
Razvoj: Prometni fakultet Sveučilišta u Zagrebu s partnerima u okviru OJP4Danube projekta
Održavaju: aplikacija je u razvoju
Otvoreni podaci: centralno mjesto dinamičkog pristupa georeferenciranim podacima o prometu i prometnoj infrastrukturi
Popravi.to
Kratki opis: aplikacija za jednostavniju i bržu prijavu komunalnih problema i kvarova infrastrukture na javnim površinama nadležnim službama
Vrsta: aplikacija traži mapiranje problema koji se prijavljuje, omogućava ažuriranje statusa problema i omogućuje pregled prijava i statusa na interaktivnoj karti
Pogoni: otvoreni softver FixMyStreet
Razvoj: volonteri zajednice Code for Croatia i Gong
Održavaju: aplikacija je spremna za beta testiranje
Otvoreni podaci: imenik javnih službi nadležnih za rješavanje komunalnih problema i otklanjanje kvarova na javnim površinama, omogućuje pregled svih komunalnih problema prijavljenih u nekom gradu, općini, ,naselju i koliko se brzo otklanjaju.
Parlametar
Kratki opis: aplikacija koja korisnicima nudi jednostavniji pregled aktivnosti svake pojedine zastupnice ili zastupnika uz osnovne podatke o broju osvojenih preferencijalnih glasova i prethodnim ili dodatnim zaposlenjima i dužnostima
Vrsta: info kartice s profilima i aktivnostima zastupnica i zastupnika te saborskih klubova
Pogoni: otvoreni softver Parlameter
Razvoj: Slovenski institut Danes je nov dan i Gong
Održavaju: Gong i Danes je nov dan
Otvoreni podaci: preuzima podatke sa službenih saborskih stranica i prikazuje ih po zastupnicima i klubovima, generira sažetke zakona i zbirne rezultate glasanja u radnim tijelima i na plenarnim sjednicama jer je pojedinačne rezultate glasanja Sabor zbog korone prestao objavljivati
DogWebZG
Kratki opis: pregled infrastrukture za kućne ljubimce; parkovi, plaže, kante za otpad, lokali prijatelji pasa
Vrsta: Interaktivna karta s pregledom infrastrukture za kućne ljubimce uz mogućnost registriranim korisnicima da dodaju podatke bazi ili ih ažuriraju
Pogoni: Open Street Map i podaci koje su prikupili na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
Razvoj: Agronomski fakultet i volonteri vlasnici pasa
Održavaju: aplikacija je u razvoju
Otvoreni podaci: korisnički ažuriran pregled infrastrukture za pse omogućuje uvid u stvarne potrebe korisnika i bolje planiranje
MozaikVeza.hr
Kratki opis: povezuje sve javno dostupne podatke o politički izloženim osobama u mreže poslovnih, vlasničkih i intetesnih veza
Vrsta: vizualizacija i mogućnost pretraživanja sudskog registra i isplata iz državnog proračuna prema nazivu osnivača ili člana uprave subjekta
Pogoni: otvoreni softver koji je u okviru Google DNI Fonda razvio Gong
Razvoj: Gong I Code for Croatia
Održavaju: Gong
Otvoreni podaci: baze podataka koje koristi Mozaik otvorene su temeljem zahtjeva za pravo na pristup informacijama ali samo je sudski registar osigurao dinamički pristup svojim podacima, ostali setovi moraju se ažurirati ‘ručno’.
ImamoPravoZnati.org
Kratki opis: platforma koja omogućuje brže i jednostavnije postavljanje zahtjeva za pravo na pristup informacijama i čuva u arhivi sve pristigle odgovore na upite korisnika
Vrsta: servis za slanje email upita na adrese službenika za informiranje u tijelima javne vlasti čije adrese objavljuje i ažurira Ured povjerenika za informiranje
Pogoni: otvoreni softver Alaveteli
Razvoj: Gong i Code for Croatia
Održavaju: Code for Croatia volonteri
Otvoreni podaci: redovito ažurirani imenik službenika za informiranje, svi odgovori koje su korisnici dobili putem zahtjeva poslanog preko platforme
jedini učinak ovog zakona je zapošljavanje 500 novih uhljeba. koji kao daju neke podatke. sve ostalo je trla baba lan, da joj prođe dan... dal je javnost, tj. pojedinac, taj koji može dobiti na uvid sve dokumente npr. neke županije i iz toga nešto izvući? onda ukinimo reviziju i pola policije, nek 'javnost' to odradi. samo... jel znate da svi gradovi, općine i županije, trebaju jednoj udruzi dostaviti podatke o svim isplatama, računima... i tako imate slučaj da neki grad ili općina ima 10-ak tisuća listova te dokumentacije. sad vi to lijepo sve iskopirajte, obrišite osobne podatke, sve ručno, ne... onda skenirajte. 10.000 komada papira. i pošaljite toj divnoj i brižnoj udruzi. eto, to je taj vaš zakon. i onda pitajte nekog, najbolje povjerenika ili vladu, kud sad sa tih 10.000 papira (to vam je znate 20 omota A4 po 500 listova), koji koštaju 800-1000 kuna, uračunajte vrijeme 'uhljeba' koji će to kopirati, crnim flomasterom zacrniti osobne podatke (znate, lista isplata socijalne pomoći, npr...), skenirati. i to lijepo dostaviti udruzi. umro od smijeha neki dan slušajući neku jadnu ženicu kad kolegicama priča što sad mora raditi na poslu. pazite, imate reviziju svake godine, kontrole, i eto vam još ovakvog posla. pravo na pristup informacija se pretvorilo u nešto jako opasno, i navodno jako važno. koja korist? javnost ima pravo znati... super. još jednom, koja korist? za svaku isplatu postoji naredba za isplatu, potpisuje je što ja znam, neki službenik, gradonačelnik...