Neke ključne reprezentativne teme analizirali smo s Darijem Smojom. Bivšim hrvatskim nogometašem koji jem između ostalih klubova bio i AC Milanu, a danas nogometnim menadžerom koji živi na relaciji London – Rijeka.
Hoće li nam izvedba protiv Belgije biti dovoljna da naudimo Englezima?
– Ako je suditi po viđenom protiv Belgije, neće nam biti dovoljna, to je sigurno. Iako, pripremne utakmice neposredno uoči velikih natjecanja uvijek volim uzeti malo sa zrnom soli. Malo se tu igrači i paze da se ne ozlijede, nije ovo najrealniji prikaz naših mogućnosti. Mi nikada nismo nešto posebno igrali u tom razdoblju. Uvijek smo najviše pokazivali kada je bilo najvažnije. Nema sumnje da su Englezi favoriti protiv nas, no daleko od toga da smo bez šanse – počeo je Smoje.
Kada već govorite o tome, kamo Hrvatska spada po trenutačnom statusu favorita?
U drugoj smo skupini favorita
– Rekao bih da smo u drugoj skupini. U prvoj su Francuska, Španjolska, Portugal, Brazil, Argentina.... Mi smo vjerojatno odmah iza najvećih nogometnih nacija. Nijemce isto tako ne možete otpisati. Mi uvijek možemo iznenaditi.
Dosta se zadnjih tjedana polemizira o taktičkoj varijanti u zadnjoj liniji. Kada sve naše probleme uzmete u obzir, kako, dakle, igrati protiv Engleske?
– Protiv Engleske sigurno ćemo biti u podređenom položaju, jedan dio utakmice. Obrana će sigurno biti više spuštena prema našem šesnaestercu. Gvardiol ima nekoliko utakmica nakon ozljede, nedostaje mu ritma i kroz koju utakmicu više može doći na potrebnu razinu. Šutalo je prošle sezone imao velike uspone i padove, u Ajaxu nije igrao pretjerano dobro, jako dugo bio je na klupi. Od Vuškovića ne možemo odmah očekivati da donosi tu prevagu. Sigurno ćemo tu imati problema. Naravno, sve ovisi o kompaktnosti cijele momčadi. Srećom, imamo dobar vezni red koji može podnijeti i pressinge i stresove. No kada analiziramo puno svjetskih reprezentacija, uvijek se govori o tome kako imaju probleme s obranom i prostorom iza nje. Kod nas je situacija praktički ista. Uvijek se, još od 1998. godine, razgovaralo o sličnim problemima. Iako, prije smo imali Šutala i Gvardiola u boljoj formi, bili smo u puno boljoj situaciji.
Vi ste bili obrambeni igrač, jako rano napravili ste veliki iskorak na toj poziciji. Kakvoj je vrsti stresa sada izložen mladi Vušković, koji je sigurno pod velikim pritiskom u svakom smislu?
– Vušković je već sada napravio jako puno u karijeri, ona mu je zagarantirana. No ovo je i za njega nešto sasvim drukčije, s tim se nije do sada u karijeri susretao. Druga je situacija igrati za klub i izići na najveću moguću svjetsku scenu i igrati protiv Engleske. I biti dobar, što sada svi očekuju. Vjerujem da ćemo proći skupinu, a za dalje sve ovisi o ždrijebu. Za mladog igrača ta vrsta stresa može biti veliki problem.
U kojem smislu?
– Pa i izvan nogometa. Već se o njemu piše kao o igraču za Real Madrid ili Barcelonu. To može i negativno utjecati, jer ako ne odigra dobro na SP-u, mogu se pojaviti određene sumnje. Nije to lako podnijeti, posebice mladom igraču. SP mu može biti pravi katapult za novi iskorak, ali stvari mogu otići i u kontra smjeru.
Postoje li alati kojima se to može kontrolirati, odnosno, preventivno djelovati da se spriječi negativan scenarij?
– Jako puno ovisi o individualnim kapacitetima. Vušković ima pravi stav i osobnost. No ipak se previše apostrofira ta teza da bi trebao biti lider, to ne ide preko noći. Sjetimo se i prijašnjih primjera gdje su naši najbolji igrači, prije te liderske uloge, imali nekoliko sezona na najvišoj razini. Vuškoviću zaista želim svu sreću, naravno, u interesu hrvatskog nogometa. Malo je previše pritiska na njemu, treba ga rasteretiti.
Hoće li izbornik imati nedoumica za vezni red, posebice nakon Belgije?
– Mislim da ćemo protiv Engleske igrati u formaciji kao protiv Belgije. Ta trojka će početi. Iako ni Kovačić nije u ritmu. No iskustvo koje ima, skupa s Modrićem i Sučićem, može biti Dalićeva nit vodilja.
Dosta će toga ovisiti o širini rostera. U jednom trenutku utakmice s Belgijom napravili smo pet-šest izmjena i odmah se osjetila potrebna energija, no prekratko je trajalo.
– Imamo igrače koji mogu donijeti prevagu, Marco i Mario Pašalić, Petar i Luka Sučić, ne znam koju će ulogu dobiti Andrej Kramarić. Deficitarni smo u napadu, u kojem nemamo dubinu. Najveće iznenađenje mi je što nije bilo mjesta za Franju Ivanovića. On je različita vrsta napadača, ima sposobnost izlaska u pressing. Musa to ima, no Ivanović je potentniji...
Budimir donosi iskustvo
Što u tom smislu dobivamo s Antom Budimirom?
– Važno iskustvo i rutinu. Ne možemo od njega očekivati da će uzeti loptu na centru i otići do kraja. Zato me iznenadilo što u rosteru nema Ivanovića. Naravno, Dalić zna zašto je odabrao te opcije za napad, gdje su nam svi igrači slični.
Kada govorimo o X-faktoru, onda bi to moglo biti iskustvo koje imamo u momčadi...
– To je uvijek važno, posebice na velikim natjecanjima. Mi smo nacija koja je uvijek pokazivala pravi pristup i borbenost. Posebice kada se uspoređujemo s većim nacijama koje mogu složiti po dvije-tri momčadi. Mi smo uvijek imali taj X-faktor. To smo puno puta dokazali, nitko nas nikada neće moći otpisati.
Možda taj naš antintenzitet opet iznenaditi na ovom SP-u, onako kako je to bilo protiv Brazila u Kataru.
– Apsolutno, to je naš jedinstveni način igranja. Brazil je u Kataru, do naše utakmice, bio apsolutno najbolja momčad na turniru, gazili su sve ritmom, brzinom i igrom. A mi smo ih primirili i izbacili. Takvim ritmom doveli smo ih na razinu neke prosječne momčadi, uvjetno rečeno. Mislim da bismo tako nešto mogli gledati i na ovom prvenstvu. Nećemo se nadtrčavati ni s kime, ubit ćemo ritam i zadržati posjed. To je zajednički nazivnik svih naših uspjeha kroz povijest. - kaže Smoje.
Dalić kaže da će inzistirati na 'obrani do iznemoglosti'...
- Mi smo uvijek bili posvećeniji obrani. Ako ćemo gledati neka ranija prvenstva imali smo igrače s disciplinom. Ne vjerujem da će se neke stvari radikalno promijeniti. I Francuska koja ima nevjerojatnu momčad, uvijek najprije odrađuje obranu.
Jesu li Francuzi po rosteru najbolja momčad?
- Po igračima koje imaju, apsolutno jesu. Dao bih im malu prednost pred Španjolcima. Kada se prođe skupina i kada se igra na jednu utakmicu, nitko vam ne može jamčiti da ćete proći.
Unatoč svim objektivnim nedostacima koje smo detektirali, možda ipak, za neki novi povijesni rezultat, presudno bude ono što mi možda ne vidimo u ovom trenutku, a Dalić vidi?
- Moguće je. Nama sa strane je uvijek najlakše komentirati. Nemamo uvid u pravo stanje kao što imaju ljudi koji su unutra. Baš kao što sam pričao o tome tko bi trebao biti pozvan u reprezentaciju. Dalić je kroz sve ove godine dokazao da je pogodio sa svim odlukama. Mi smo uvijek kritični prem svemu, logično je da ni Dalić nije imun na to. Ali nije to slučaj samo u Hrvatskoj, već kod svih nacija. Nevjerojatno je biti drugi i treći na SP-u, a to se brzo zaboravlja. Tek ćemo jednog dana dati priznanje za sve što je napravio.
U vođenju reprezentacije, Dalić sigurno ima dvije osnovne premise. Prva je trenutačna forma i izvedba svakog igrača, a druga je hijerarhija u reprezentaciji. Koliko je to teško pomiriti i donijeti izbalansiranu odluku?
- Ono što smo pokazali svih ovih godina, ne samo kod Dalića već i kod svih prethodnih izbornika, bila je ta hijerarhija. Mogli smo polemizirati tko je kakvu sezonu odigrao, no znalo se kako se tko treba ponašati i gdje je čije mjesto. To je bio jedan od preduvjeta svjetskih rezultata. Okosnica momčadi se znala, uz nacionalni naboj koji nam je bio važna pokretačka snaga. Daliću se često spočitava zašto je zvao ovog, a ne onog igrača. Kod njega se jako teško ulazi i teško ispada. Najvažniji su odnosi na kojima se kasnije sve gradi. Upravljanje momčadi je jedna od najvažnijih stvari. Jer u reprezentaciji nemate previše vremena implementirati svoje ideje kao u svakodnevnom radu u klubu.
Nema previše vremena za 'akrobacije bez legitimacije' kako bi rekao naš legendarni Ćiro?
- Tako je - smije se Smoje.
A kako engleski nogometni krugovi iščekuju našu utakmicu na SP-u?
- Reakcije iz Engleske su bahate, kao i uvijek. Oni kažu 'Football is coming home'. Uvijek isto, očekuju naslov prvaka i stalno pričaju da su izmislili nogomet. To je opće stanje nacije. Iako, dobri poznavatelji nogometa su malo skeptični. Veliki im je pritisak, možda i najveći, a to ih je godinama sputavalo. Taj cirkus kod njih je posebna grana industrije! Malo pretjerano. Pokleknu pod pritiskom kada je najvažnije. Ako, ne daj Bože, pobijede protiv nas, odmah će pričati kako se nogomet vraća kući. Iako je Thomas Tuchel drugačiji od svih izbornika.
Kada smo već kod povratka nogometa kući, odnosno korijenima, znate li gdje su najprije pronađeni tragovi najstarije verzije nogometa? Nije u Engleskoj...
- Ne - odgovorio mi je Smoje.
U Cetinskoj krajini. Na arheološkom nalazištu Tilurium, današnji Gardun pokraj Trilja, pronađen je nadgrobni spomenik sedmogodišnjeg rimskog dječaka Gaja Laberija. Dječak u ruci drži kuglu ukrašenu mrežasto povezanim šesterokutima, što je prepoznato kao simbol rimske kožnate lopte. Mnogi povjesničari, pa čak i FIFA, ovaj spomenik smatraju dokazom da se najstarija verzija nogometa na ovim prostorima igrala još u rimsko doba... Tako da, engleska mitologija ne pije vodu - argumentirao sam Smoji.
- Onda se nogomet vraća kući, ali u Hrvatsku - nasmijao se Dario Smoje.
'Poštovao je veće igrače, a u igri nije bilo nikakvog straha' - Mario Tokić o mladom Modriću