Vedran Martić (56), izbornik hrvatske reprezentacije u Davisovu kupu, otputovao je u Miami iz dva razloga: pratio je nastupe naših reprezentativaca – Borne Ćorića, Borne Goje, Nikole Mektića i Mate Pavića – a pomagao je i svom pulenu Rusu Karenu Hačanovu (26), kojega prati još otkako je on imao 15 godina.
– Mene je te 2012. godine kontaktirao Karenov ujak i tražio da pogledam kako igra. Karen je došao u Split, trenirao je tjedan dana i tako smo počeli suradnju – prisjetio se Martić. U međuvremenu je Hačanov promijenio puno prvih (ili drugih, kako se uzme), trenera, ali Martić je ostao s njim praktično cijelo ovo vrijeme.
O našim ćemo igračima nešto poslije, ali što se Hačanova tiče, Vedran je u Miamiju doživio punu satisfakciju. Karen je ušao u polufinale, nakon što se u četvrtfinalu bez većih problema otarasio Argentinca Francisca Cerundola (koji je pak izbacio šestog tenisača svijeta Felixa Auger-Aliassimea), pobijedivši ga sa 6:3, 6:2. Prije toga je Hačanov nadjačao i trećeg s ATP liste Stefanosa Tsitsipasa.
Ako niste na 100 posto...
– Karenu je to prvi polufinale na turnirima iz kategorije Masters 1000 nakon 2019. godine (Toronto – op. a.) i sjajno se nadovezuje na polufinale Australian Opena s početka ove godine. Sad je već na 11. mjestu ATP liste i vjerujem da će se ubrzo vratiti u Top 10. Čini se da ulazi u svoju najzreliju fazu – kaže Martić.
Za finale se Hačanov borio protiv svog sunarodnjak i prijatelja Danila Medvjedeva te na kraju izgubio.
– Puno je turnira u godini, igrači su angažirani puno tjedana i nije lako iz tjedna u tjedan biti u vrhunskoj formi. To zasad uspijeva samo Alcarazu i donekle Medvjedevu. Karen samo treba nastaviti raditi kao dosad i ako ne bude ozljeda, može još puno napredovati – napominje Vedran.
A upravo su ozljede, manje ili veće, lakše ili teže, ono što određuje trenutak u kojem su se našli naši vrhunski tenisači. Za Marina Čilića se zna, oporavlja se nakon operacije koljena.
– Razgovarali smo nedavno i Marin mi je rekao da je sve u redu, da njegov oporavak ide prema planu – kaže izbornik, iskazujući nadu da ćemo na turniru Davisova kupa u rujnu, kojemu ćemo biti domaćini, nastupiti u kompletnom sastavu.
No, kako je izbornik vidio nastupe naših tenisača u Miamiju? Svi su svoje sudjelovanje završili već u prvom tjednu turnira, radi li se tu o nekoj krizi?
– Ćorić je imao i malo zdravstvenih problema, a u tenisu ako niste na 100 posto pripremljenosti, možete izgubiti od bilo koga. Gojo je trebao dobiti Borgesa u završnom krugu kvalifikacija, imao je više šansi, vodio je 5:3 u tie-breaku odlučujućeg seta, ali malo ga je u tim ključnim trenucima napustila i sreća.
Mektić i Pavić ispali su već u prvom kolu turnira parova, na forumima se može pročitati svašta, pa i to da su se očito zasitili jedan drugoga, a o čemu se zapravo radi?
– Konkurencija u parovima je iznimno jaka, izjednačenost velika. Nikola i Mate izgubili su od jakih igrača, Krajičeka i Mahuta, koji će sad igrati u finalu, nije to neka senzacija. No, činjenica je da Mate ima probleme s trbušnim zidom i oni sigurno utječu na treninge i na formu.
Dodig igrao pod injekcijom
A Ivan Dodig, što je s njim?
– On ima probleme s laktom, i u Davisovu je kupu protiv Austrijanaca igrao pod injekcijom. Čujem da i kod njega ide nabolje.
Kad sve to znamo, onda je najvažnije našim reprezentativcima u očekivanju rujanskoga turnira, u prvom krugu završnice, poželjeti dobro zdravlje.
– Tako je. Puno je vremena dotad, štono kažu: tko živ, tko mrtav, ali nadam se da će naši igrači zaliječiti ove ozljede i da ćemo najesen nastupiti u najboljem sastavu. I da će igrači biti u najboljoj formi.
U skupini kojoj ćemo biti domaćini su Nizozemska, SAD i Finska, dva najbolja idu dalje. Čini se da možemo biti zadovoljni ždrijebom?
– Možemo, iako skupina nije lagana, SAD i Nizozemska dva su iznimno jaka suparnika, a ni Finska se ne smije podcijeniti. Amerikanci imaju jak sastav, a Nizozemci igraju agresivan tenis u dvorani. Svaki će meč biti velika borba. Vjerujem da možemo proći, ali morat ćemo biti na vrhunskoj razini. Nadam se punoj dvorani, istinskom spektaklu i našem prolasku.
