Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Sport Ostali sportovi

Zagreb je 1987. postao velegrad, a da nismo dobili Univerzijadu bio bih gotov

Trikovima smo dobili domaćinstvo, da nismo morao bih ići u emigraciju, kazao je Novosel.
07. srpnja 2017. u 17:16 9 komentara 2501 prikaza
zagi, mirko novosel
Foto: Tomislav Miletić/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/4

Univerzijada prije 30 godina bio je trenutak kada je Zagreb postao velegrad, kazao je Mirko Novosel, prvi operativac tog najvećeg sportskog natjecanja u Zagrebu i Hrvatskoj održanog od 8. do 19. srpnja 1987., ističući da ga je pritom najviše razveselio entuzijazam svih Zagrepčana u prihvaćanju tog projekta.

Mirko Novosel PRVACI EUROPE 1975. Mirko Novosel je pokorio svijet, a evo kako mu je to uspjelo

Najtrofejniji hrvatski košarkaški trener i glavni tajnik Univerzijade 1987. u razgovoru za Hinu je otkrio i niz nepoznatih detalja – trikova kojim su se on i istaknuti Zagrepčani poslužili kako bi najveći hrvatski grad dobio Univerzijadu, način na koji je izabrana maskota Zagi, ali i kako su onemogućeni protivnici izgradnje brojnih sportskih objekata i temeljite rekonstrukcije grada, uključivši i obnovu gradskog središta posebno – Trga bana Josipa Jelačića, tadašnjeg Trga Republike.

"Cijela priča oko Univerzijade počela je još 1982. Osim što sam bio trener Cibone, bio sam i na godinu dana izabran za predsjednika SOFK-e (Saveza organizacija fizičke kulture) grada Zagreba. Mi smo na jednom od sastanaka zaključili da bi bilo dobro ići na organizaciju Univerzijade koja je po svom obimu bila odmah iza Olimpijskih igara", istaknuo je Novosel dodajući kako je to tada bilo veliko svjetsko natjecanje i uvertira za Olimpijske igre na koje su velike sile slale na probu svoje buduće olimpijske šampione.

U 'izvidnici' što sve treba učiniti za kandidaturu za domaćina, Novosel je s tadašnjim tajnikom SOFK-e Zagreba Marijanom Malovićem otišao u Bruxelles, u sjedište Međunarodnog sveučilišnog sportskog saveza (FISU).

27.04.2014., Kombank Arena, Beograd, Republika Srbija - Cibona je poslije 11 godina donijela Hrvatskoj naslov u ABA ligi nakon sto je u finalu svladala Cedevitu 72-59. Navijaci Cibone, Smogovci, Dario Saric.  Photo: Goran Stanzl/PIXSELL DIV NA KOLJENIMA? Mirko Novosel: Grad mora odlučiti želi li Cibonu ili ju ne želi!

"Imali smo dosta tešku situaciju jer je Jugoslavija tada bila pod tihim sankcijama FISU-a jer je u Beogradu 1974. trebala biti Univerzijada koja je u posljednji trenutak otkazana. No, na tom sastanku u Bruxellesu glavni tajnik FISU-a Roch Campana sugerirao nam je da ipak pokušamo te da dođemo na njihovu prvu sljedeću sjednicu krajem 1982. u Rim. Taj sastanak je bio vrlo uspješan", prisjetio se Novosel otkrivajući i prvu tajnu u lobiranju, nakon kojeg je Zagreb dobio Univerzijadu u konkurenciji mnogo većih i uspješnijih gradova.

Lobiranje za domaćinstvo

Naime, početni trik se sada čini jednostavnim – zagrebačka delegacija uspjela je impresionirati gospodu iz FISU-a svojom rezidencijom. Kako Novosel ističe, u to vrijeme jugoslavenski ambasador u Rimu bio je jedan slovenski dužnosnik kojem je tadašnji 'prvi milicajac Jugoslavije' - savezni sekretar unutarnjih poslova Stane Dolanc, s kojim je Novosel bio u dobrim odnosima, naredio da im mora dati svoju rezidenciju na raspolaganje. A bila je to jedna od najljepših rezidencija u Rimu koju je, kako Novosel ističe, Mussolini svojedobno poklonio Paveliću, da bi je 1945. otkupio maršal Tito.

"Te večeri organizirali smo prijem na kojem smo pustili i film o Zagrebu i impresionirali sugovornike. Tada je i počela naša akcija lobiranja za domaćinstvo Univerzijade u vrlo jakoj konkurenciji Indianapolisa, Brisbanea i New Delhija", ističe Novosel dodajući da su tada započeli 'fine' pripreme i obradu bitnih ljudi za dobivanje domaćinstva.

Novosel kaže da su napravili analizu svih ljudi koji donese odluke u FISU, njih dvadesetak, s posebnim naglaskom na njihove sklonosti, na način kako razmišljaju i zaključno – na koji način na koga mogu utjecati. "Imali smo sreće što je košarka bila jako utjecajna u studentskom sportu", kaže Novosel dodajući da je tako mogao iskoristi neke svoje kontakte i njihov veliki utjecaj. Tako Novosel navodi da je glavni savjetnik predsjednika FISU-a Jesús Hermida bio dobar prijatelj njegovog velikog košarkaškog prijatelja Španjolca Antonija Diaza Miguela, a utjecajni Amerikanac Nick Rodis bio je, pak, prijatelj njegovog velikog prijatelja Davida Gavitta, koji je svoje sunarodnjake iz Indianapolisa uvjerio da im je bolje ići na organizaciju Panameričkih igara 1987. nego Univerzijade.

Novosel uz smijeh priča da je na taj način najjači kandidat i opasni konkurent Zagrebu sam izašao iz konkurencije.

Na sličan način riješili su se i australskog Brisbanea.

Zagrebačka delegacija s Australcima se susrela 1983. u kanadskom Edmontonu koji je bio organizator tadašnje Univerzijade. Po Novoselovim riječima, moćna delegacija Brisbanea u Edmonton je došla s čak 25 ljudi, na čelu s australskim ministrom sporta i s propagandnim materijalom koji je uključivao i torbe s već otisnutim napisom 'Sunshine Brisbane Universiade 1987.'. No, kako se kasnije ispostavilo, Australci su bili pomalo naivni u svojoj samouvjerenosti.

'Obrada' ključnog čovjeka

"Kada mi se sekretar njihove delegacije požalio da ne znaju što da rade ta četiri dana do početka te Univerzijade, predložio sam da odu do Calgaryja, domaćina Zimskih olimpijskih igara 1988. I oni su to doista i učinili, otišli i ostavili nama slobodan teren i čak tri dana za obrađivanje bitnih ljudi kod glasovanja za domaćina iduće Univerzijade. Kod svakoga smo našli slabu točku. Zaključno, do donošenja odluke u Veneciji 1984. kome ide Univerzijada 1987. od 21 člana FISU-a koji su odlučivali imali smo podršku njih 14. No, najvažnija je bila 'obrada' ključnog čovjeka – Prima Nebiola, tadašnjeg predsjednika FISU-a.

Slaven Rimac SLAVEN RIMAC Mogao je postati 
igrač u rangu Dražena Petrovića. Možda bude novi Mirko Novosel

Nebiolo je bio sjajan dužnosnik, no prvo smo si postavili pitanje za što on ima afinitet. Uoči ključnog sastanka bilo nam je došapnuto da on jako voli počasti. Rekao sam: Ako se radi o počastima tu smo majstori, ako se radi o novcima - tu nas nema nigdje", kazao je Novosel.

Uoči ključne večeri u Veneciji prišao nam je Nebiolov tajnik prišapnuvši nam kako je "Nebiolo za Zagreb, ali ako bi mu dali titulu počasnog doktora onda je odluka za domaćinstvo Zagreb stopostotno riješena", prisjetio se Novosel priznajući da su se tada pojavili problemi. Naglasio je da je tadašnja procedura na zagrebačkom Sveučilištu nalagala da takvo što jedan fakultet mora predložiti, a moraju se naći još dva koji će to podržati. Novosel je tada 'imao' dva spremna fakulteta, no zapelo je s DIF-om (Državni institut fiskulture) koji je trebao sve predložiti. I to se otezalo i oduljilo u samom Zagrebu, a kao alternativno rješenje ponudilo se rješenje sa savezne državne razine – mogućnost davanja najvišeg jugoslavenskog državnog priznanja Nebiolu. No, uslijedio je šok. Zagrebačkoj delegaciji bilo je rečeno da Nebiola to ne zanima jer već ima priznanja od američkog i sovjetskog predsjednika Cartera i Brežnjeva. Po Novoselovim riječima, taj problem u posljednji je trenutak riješen tako da je tadašnja dekanica fakulteta koja se tome protivila poslana na službeni put te je uz pomoć njezina zamjenika provedena odluka o dodjeljivanju počasnog doktorata Nebiolu.

"Da se nije to dogodilo, ja bih bio gotov. Morao bih ići u emigraciju", kazao je Novosel dodajući kako je Nebiolo zauzvrat tada Zagrebu 'dao' toliko željenu Univerzijadu. No, tu su prestali međunarodni, a počeli domaći problemi.

"U sklopu priprema za održavanje već dobivene Univerzijade trebali smo napraviti dosje za Bruxelles u kojem je trebala biti suglasnost jugoslavenske vlade da će svima biti slobodan ulaz u Jugoslaviju. Trebalo je doći do tog papira. No, i tu sam opet imao sreću – Stanu Dolanca. Naime, on je u vrijeme Tita kao drugi čovjek Jugoslavije bio i košarkaški funkcionar, ali i moj prijatelj. Otišao sam u njegovu Ljubljanu i na oproštajnu utakmicu Vinka Jelovca doveo 'svoju' Cibonu protiv Olimpije. Ukazao sam mu na 'svoj' problem i zatražio pomoć. Dolanc je rekao: Nema problema: Bum ti ja to zrihtal. I stvarno, nakon dva mjeseca taj nam je papir iz Beograda stigao. Tek tada su mogle početi zagrebačke pripreme za Univerzijadu zahvaljujući kojoj smo obnovili grad", ističe Novosel. Pritom podsjeća na neke od najvažnijih ostvarenih projekata – gradnju zimskog bazena i tri vanjska bazena, temeljito uređenje Jarunskog jezera kao središta sportova na vodi, devet novih košarkaških dvorana, dvije dvorane na fakultetima, uređenje tadašnjeg Trga republike i više od 220 fasada u gradskom središtu, obnove studentskih domova, izgradnju novog autobusnog kolodvora, produljenje postojećih i uvođenja nove tramvajske pruge do Jaruna...

Posebno je, kaže, ponosan na gradnju jedinog sportskog objekta koji se nije gradio novcem Univerzijade – Ciboninog tornja i košarkaške dvorane. No, i tu se pojavio problem s upornim zagrebačkim inspektorom.

"Nije ni to išlo glatko jer je tada u Zagrebu glavni građevinski inspektor bio izvjesni Kukolj, čovjek koji je prije toga i tenisačici Mimi Jaušovec srušio teniske terene. Nama je pak poništio dozvolu za izgradnju Cibonina tornja, a nama je budući poslovni toranj trebao kao izvor novca za izgradnju Cibonine dvorane. No, i to se nekako riješilo. Gospodin Kukolj dobio je poziv za dugotrajnu vojnu vježbu izvan Zagreba tijekom koje su već daleko uznapredovali radovi i više ih nitko nije mogao zaustaviti", naglasio je Novosel. Osim toga, inspektor Kukolj se 'proslavio' i namjerom obustave radova na tadašnjem Trgu Republike, prvim vidljivim znakom uređenja Zagreba za predstojeću Univerzijadu.

Kako je 'Y' nadvladao 'U'

"Zagreb je tada imao 14 općina i koordinacijski odbor koji je trebao voditi poslove uređenja grada. No, kako su o tome svi samo govorili, a ništa se nije događalo, mi smo jednu večer održali sastanak užeg vodstva Univerzijade te odlučili da ćemo preuzeti i kompletan program preuređenja grada. Donijeli smo odluku da se odmah krene u preuređenje Trga i proveli svojevrsnu 'opću mobilizaciju'. Bageri su na Trg došli već u tri sata iza ponoći. Sljedeće jutro zove mene inspektor Kukolj i pita: Kakvu ste to svinjariju napravili? Trg treba vratiti u prijašnje stanje. Sve ću vas dati pohapsiti. Na sve to ja sam mu samo rekao: Reci to i Joži Vrhovcu. Naravno, drug Joža, Josip Vrhovec, bio je tada čovjek kojem se nikako niste htjeli zamjeriti".

Novosel kaže da je taj posljednji Titov ministar vanjskih poslova i tadašnji član Predsjedništva SFRJ, bio prije svega 'Zagrepčanec' koji se prihvatio dužnosti Organizacijskog odbora Univerzijade s brižljivo skrivenom željom koju je jednom Novoselu i povjerio rekavši : "Ja sam se rodio na Novoj Vesi i htio bi nešto napraviti za ovaj naš Zagreb".

"I uspjeli smo, napravili smo Univerzijadu", zaključio je Novosel otkrivši i kako je Univerzijada dobila maskotu Zagija.

"Ideja se rodila na Tuškancu, u vrijeme posjeta Rocha Capmane, tajnika FISU-a. Kaže on da moramo imati i maskotu. Pomislih: Imamo vukove s Tuškanca za Cibonu, medvjede za hokejaše Medveščaka i u tom trenutku pred nas skoči vjeverica. E, ovo će biti naša maskota, vjeverica je prava zagrebačka životinja. No, tko je prvi predložio ime Zagi, stvarno se ne bih mogao prisjetiti", kaže Novosel pohvalivši logotip i maskotu Zagija legendarnog autora zagrebačke crtane škole Nedjeljka Dragića. S druge strane, Novosel je komentirao i urbane legende zašto je Univerzijada nosila znak Y, a ne U.

"Najklasičniji znak Univerzijade je čisti U. Jasno je da su tada bili problemi s U. Tada su se tražili načini da se taj U nekako nakrivi. Bilo je to takvo vrijeme, Vrhovec je tu eskivirao i napravil je kak' je napravil", zaključuje Novosel.

'31.03.2010., Zagreb - Antun Vrdoljak, hrvatski glumac, redatelj i producent, bivsi potpredsjednik Republike Hrvatske, danas pocasni potpredsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora i clan Medjunarodnog ol Novi Max! na kioscima Antun Vrdoljak za Max: Mirko Novosel htio me izgurati iz MOO-a '28.03.2009., Zagreb - U 2. kolu A-1 Lige za prvaka u Trnskom su igrali Zagreb i Zadar, a slavio je Zagreb (83:76). Mirko Novosel.  Photo: Antonio Bronic/Vecernji list  ' Pohvale legende Mirko Novosel: To je uspjeh hrvatskog sporta, a ne Kostelići 'Turkey\'s head coach Bogdan Tanjevic reacts to play  during a basketball World Cup Championship final match Turkey versus US in Istanbul on September 12, 2010. AFP PHOTO / MUSTAFA OZER' Bogdan Tanjević 'Mirko Novosel me trenerski pogurao u mojim počecima '
SEZONA TERASA
Hrvatski grad kafića: Da ih obiđete sve trebalo bi vam 14 dana. I svaki dan treba sjesti u 14 kafića...
A1 Hrvatska
ČINE PRAVU STVAR
Oni su dokaz da je Solidarno naše Novo Normalno
  • kentie:

    Agramer, moram tu nastavit...g. Novosel i dan danas stanuje na Zrinjevcu u stanu koji je naslijedio od svojih roditelja, za razliku od nekih npr. koji su npr., kad je uspostavljena Nova država Hrvatska, bez pardona i bontona rekvirirali tuđe dvere ... prikaži još! spomenike kulture za svojtu i tvojtu, koji eto sad ulaze u diobenu bilancu mogućeg stečaja velikog koncerna...uostalom g. Novosel je punopravni član Hall of Famea u Springfieldu, kolijevke svjetske košarke... Samo ne moite g. Novoselu spominjati stadion u Maksimiru, čija je rekonstrukcija i adaptacija naprasno prekinuta 2001...zna se od koga, al ne zna se zbog čega i zašto...

  • kentie:

    Moj Agramer77, a koliko si ti love isisal i posisal iz Nove države Hrvatske, ha? Kaj si ti iza sebe ostavil u životu u Zagreb gradu sa jasnim potpisom, imenom i prezimenom svojim, ha companiero. Veliš koliko je g. Novosel ... prikaži još! love maznul, a ne pitaš se koliko je svojta i tvojta maznula lovu ovom sirotom i napaćenom narodu i sad zbori i žubori po principu: tko je jamio, je jamio, a tko je galamio nek je galamio jer ga nije bilo nigdi dok se jamilo i galamilo po principu: lupi petama, itd, i tak bliže..ili tko je skrnavio,ostavio i skršio svetu cestu kojom je Sv. Ivan Pavao II brodio na beatifikaciju kard. Alojzija Stepinca AD 1998 u Mariju Bistricu, ha prijatelu? Ja sam svjedok vremena iz doba Univerzijade, koliko je športskih objekata izgrađeno, među inim i Jarun, pa onda KC Dražen Petrović u kojima smo proživljavali i doživljavali najsvetije i najčasnije košarkaške dane koje ti teško moš zamisliti. Di recimo jedna Grčka dolazi na eurobasket i "sretna" je da eurotitulu u finalu svečano preda domaćinu sa porazom ne većim od dvajes koševa razlike, što se smatralo pod normalnim i očekivanim, a u svojim redovima je imala jednog Nikosa Galisa koji je najveći grčki košarkaš svih vremena. A g. Novosel je u to vrime godišta bil toliko moćan da je recimo mogel izgradit košarkašku dvoranu sa 20 tisoč mjesta bez problema i dilema, al je rekel namjeno gradi dvoranu od 6 tisoč mjesta i to multifunkcionalnu, jer je to ekonomski izdžljiva brojka za pokrivanje troškova funkcioniranja dvorane.

  • kentie:

    i točno je da je Zagreb 1987. postal velegrad. Recimo do 1987. godine, noćni tramvaji su vozili "samo" do dva ujutro ni minute preko. A od Univerzijade, voze cijelu noć do jutra i tako sve do danas. E pa sad ... prikaži još! ako ti nije napredak ili mala tekovina Univerzijade na kojoj je npr. jedan Mike Kryzewski u finalu košarke "pušil" sa 25 koševa razlike. Ili Trg bana koji je kompletno rekonstruiran i adaptiran u samo godinu dana i danas izgleda skoro isto kao što je i bio 1987. U međuvremenu, jedino je dodan spomenik banu Jelačiću za vrijeme Nove Države Hrvatske, sada punopravne članice EU-a.