Sutra stupa na snagu izmijenjeni Zakon o potrošačkom kreditiranju, preko kojeg će se provesti konverzija kredita iz švicarskih franaka u euro, ali Raiffeisen i Privredna banka Zagreb kažu da će Zakon odmah rušiti na Ustavnom sudu. Daljnje zaoštravanje odnosa između banaka i Vlade počelo je već danas, kada je ministar financija Boris Lalovac ostao kratkih rukava za 400 milijuna kuna. Državna je riznica danas pokušala prodati toliku vrijednost trezorskih zapisa, vrijednosnih papira, čijom se prodajom pokrivaju kratkoročne financijske obaveze proračuna, ali ih ni banke ni ostali financijaši nisu ih željeli kupiti.

Burno na tržištu

Na domaćem je tržištu proteklih dana bilo burno, no nestašica kuna nije tolika da se ne bi moglo naći 400 milijuna kuna za kupnju državnih papira po više nego solidnim kamatama. Neuspjeh plasmana tumači se kao prva osveta banaka ministru financija Borisu Lalovcu za kašu koju im je skuhao sa švicarskim francima. Uskoro, a nemamo potvrdu da bi se moglo dogoditi već sutra, slijedi i ustavna tužba. Od sutrašnjeg dana počinje teći rok od 45 dana u kojemu banke moraju prevesti sve CHF kredite u eurske i taj izračun dostaviti preporučenom pošiljkom. Odbiju li to učiniti, prijeti im kazna od 80 do 200 tisuća kuna po dužniku, što u ukupnom zbroju nosi i do 11 milijardi kuna, što je veći trošak od procijenjenih gubitaka na konverziji.

Banke kupuju kune i eure

Iako podižu tužbu, banke su ipak krenule s dodatnom kupnjom eura i kuna potrebnih za konverziju, što je diglo kamate na Tržištu novca te neznatno i tečaj. Za sutra je najavljena i prva od vrlo vjerojatno mnogih intervencija središnje banke kako bi se smanjili pritisci na tečaj kune i osiguralo dovoljno novca u sustavu. Konverzija se treba provesti kroz bankarske knjige između 16. studenog i 15. prosinca, i to prema stanju kredita na sutrašnji dan, odnosno 30. rujna 2015. Banke najavljuju da će tražiti privremenu suspenziju zakona i, ako do toga dođe, sudbina tih kredita postaje problem iduće vlade. Nijedna se stranka neće moći izmaknuti jer je zakon o konverziji jednoglasno prihvaćen u Saboru. Ako se kojim slučajem Ustavni sud negativno izjasni o zakonu nakon što banke provedu konverziju, tada će trošak konverzije pasti na teret proračuna. Aktualni ministar financija Boris Lalovac govorio je da ima odgovor i na takav rasplet događanja, i to u obliku novog poreza bankama. Lalovac je i danas ponovio da banke imaju puno veće probleme od konverzije, i to sa 100 građana koji su im dužni šest milijardi kuna i koji to ne vraćaju. Lalovac ne očekuje nikakve probleme ni s tečajem ni s proračunskim troškovima.

– Pravno utemeljeno, pravedno i održivo rješenje trebalo bi se zasnivati na jasnim kriterijima koji bi točno precizirali kategorije klijenata koje bi njime bile obuhvaćene te na pravednoj raspodjeli troška između klijenata i banaka – poručuju iz Erste banke. Zagrebačka banka nije se htjela izjašnjavati o mogućim sudskim tužbama. Provede li se zakon, ljudi koji su kupili 50-ak kvadrata stana mogli bi očekivati od 12 do 30 tisuća kuna preplate nakon konverzije, koja će se koristiti za otplatu idućih rata.

>> Intervencija HNB-a da se spuste kamate i sačuva tečaj

>> Lalovac poručuje: Dogodine na red dolazi i euro

3

NEDJELJOM U 2

Stankovićeva najava zaintrigirala gledatelje, objavio je fotografiju Milanovića i Plenkovića

38

MOĆNI BORBENI ZRAKOPLOV

Samo ovih osam država posjeduje Rafale: Među njima su tek tri europske, najviše ih ima Francuska

GASTRONOMSKI RAJ NA MEDITERANU

Znate li na kojem našem otoku možete doživjeti okuse Japana baš kao da ste u Tokiju

Elektronički otpad

Ovaj poziv ne smijete propustiti: Donesite stari mobitel i zajedno s HT-om doprinesite zelenoj budućnosti

Prevaranti imaju novu metodu varanja: “Odmah sam shvatila da je nešto čudno”