Naslovnica Premium Kolumne

Pelješki most i bošnjačka mornarica

Predsjednik Pomorskog društva BiH akademik Ibrahim Bušatlija 2012. izjavljivao je kako je Pelješki most “atak na Bosnu”, čime je javnost ostavio u nedoumici jer je Bosna udaljena 130 kilometara od hercegovačkog mora
18. kolovoza 2017. u 10:50 158 komentara 23021 prikaza
Pelješki most
Foto: Grgo Jelavić/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/3

Potvrda da će Hrvatska iz EU proračuna dobiti 357 milijuna eura za gradnju Pelješkog mosta, čime se definitivno kreće u realizaciju tog važnog projekta, izazvala je žučne reakcije dijela bošnjačke političke scene. Očajničku kampanju protiv gradnje mosta predvodi bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, a “stručnu” potporu daje joj bizarna organizacija Pomorsko društvo BiH iz Sarajeva, koja podsjeća na jamajčanski bob-tim, a upućeni se kunu da neplivači čine više od polovice te živopisne družbe.

'Sveti ratnici' Izetbegović je za mudžahedine bio Abu Izzat i vrhovni zapovjednik

Predsjednik Pomorskog društva BiH akademik Ibrahim Bušatlija još je 2012. izjavljivao kako je Pelješki most “atak na Bosnu”, čime je javnost ostavio u nedoumici jer je Bosna udaljena 130 kilometara od hercegovačkog mora. Činjenica da je najjužnija većinski bošnjačka općina Jablanica dalje od mora nego Austrija ne priječi barba Ibrahima tvrditi kako oni (tko oni?) imaju pravo na pomorski koridor dužine 60 km koji ide od Neuma pa između Korčule i Hvara sve do međunarodnih voda.

Bušatlija je tada prijetio arbitražom u Hamburgu i Strasbourgu slično kao i nekoliko godina ranije Željko Komšić, bošnjačkim glasovima nametnuti hrvatski član Predsjedništva BiH, koji je prvi najavljivao kako će tužiti Hrvatsku međunarodnim sudovima ako krene graditi Pelješki most. Komšić je u to vrijeme priman u Hrvatskoj kao legitiman predstavnik Hrvata iz BiH, čak je sjedio i u počasnoj loži sinjske Alke. Iako je građenje luke za teretne brodove ili pristaništa za megakruzere u Neumu iluzorno, visina mosta se, zbog sarajevske dreke, u projektima dodatno povećavala.

Zašto se fiktivna bošnjačka mornarica toliko uzbibala oko gradnje mosta preko hrvatskih teritorijalnih voda u zaljevu ispred dalekog im hercegovačkog Neuma naseljenog Hrvatima? Ne radi se samo o zadržavanju mogućnosti ucjenjivanja Hrvatske, već i o opasnim fantazijama na tragu akcije Neretva ‘93. kojom je bošnjačka Armija BiH uz brojne ratne zločine pokušala pregaziti Hrvate u dolini Neretve i izbiti na more. No ostali su daleko od njega pa tamo gdje nisu uspjeli vojno sada pokušavaju “politički”.

Načelnik općine Neum Živko Matuško davno je poručio kako stanovnici i lokalna vlast Neuma, nasuprot sarajevskim fantazijama, neće dopustiti gradnju luke jer bi ona uništila turističku orijentaciju Neuma i ugrozila biljni i životinjski svijet u Malostonskom zaljevu.

Izgradnja Pelješkog mosta u interesu je većine stanovnika Neuma jer bi im donijela veliko prometno rasterećenje. Osobno sam prošlog tjedna osjetio što znači miljeti preko sat vremena u koloni po tih par kilometara magistrale. Koristi od tog prometa imale su samo dvije benzinske crpke, nekoliko dućana i pekarnica uz cestu. Kaotični Neum prometnim rasterećenjem dobio bi priliku dovesti se u red i od Gruda na moru, kako ga neki odmilja nazivaju, početi nalikovati na Cinque terre, a povezujući se bolje s Pelješcem i Korčulom dodatno podići turističku razinu.

No Bakir Izetbegović na to gleda drugačije pa poručuje kako “gradnja Pelješkog mosta predstavlja rušenje suvereniteta BiH” i dodaje: “Valja utvrditi granicu. Valja utvrditi koridor ili plovni put BiH koji nas spaja s međunarodnim vodama, otvorenim morem i nakon toga elemente mosta, koji bi se eventualno gradio preko tih koridora, preko tih faktički međunarodnih voda”.

Pelješki most upit iz Bruxellesa Luka u Neumu neće se graditi, BiH nema nikakve planove za taj projekt

Granica na moru između dviju država, točnije dviju općina naseljenih Hrvatima, određena je 1999., a taj su Sporazum o granici potpisali Franjo Tuđman i Alija Izetbegović. Zbog prijepora on nikada nije ratificiran. Iz perspektive RH problematično je što su, temeljem jedne katastarske krivotvorine iz 1974., vrh poluotoka Kleka te Veliki i Mali školj u Malostonskom zaljevu pripisani BiH. Zapanjujuće je da je takva granica stajala u prijedlogu pregovaračkog tima RH, o čemu bi više trebalo upitati Matu Granića, Joška Paru i Željka Dobranovića, koji su sudjelovali s hrvatske strane u izradi sporazuma.

Izetbegović se sada grčevito drži tog neratificiranog dokumenta, a toliko je uviđavan da Hrvatskoj besplatno daje i stručne i ekološke savjete. “Mislim da bi Hrvatsku upola jeftinije došao jedan tunel koji bi išao u zaleđu ili ispod Neuma, tamo je obala vrlo strma i put do Dubrovnika trajao bi puno kraće, a ne bi upropastili jedan predivan poluotok Pelješac jednim vrlo širokim putnim pojasom”.

Problematično je samo to što on ne može govoriti u ime cijele BiH, već eventualno jedne trećine države. Zastupnici hrvatskih stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora BiH odbacili su tvrdnje da gradnja Pelješkog mosta ugrožava interese BiH i smatraju kako je protivljenje bošnjačkih političara njegovoj gradnji dio predizborne kampanje.

Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović u intervjuu za Večernji list je izjavio: “Evidentno su u pozadini određeni partikularni interesi koji imaju za cilj političko pozicioniranje za predstojeće izbore. Ne vidim u tome opće interese Bosne i Hercegovine niti problem Bosne i Hercegovine kao države – budući da je samo jedna stranka – post factum, iznijela određene zadrške. To nije stav države BiH. Ja bih ovo nazvao pokušajima da se u našem Neumu ponovno aktualiziraju teme kao što su gradnja luke, skladište ukapljenog plina i željeznice.

To neće proći. Radi se o bezuspješnoj, od prije dobro poznatoj inicijativi, jednog dijela krajnje nacionalističkih probošnjačkih strategija da se od jednog ekološki čistog prostora, turistički predodređenog, kao i jedinog izlaza naše domovine na more, napravi nešto sasvim drugo.”

Izetbegovićeva Stranka demokratske akcije na ovo je reagirala priopćenjem u kojem optužuje Čovića da laže: “Apsolutna je neistina da BiH službeno ne osporava gradnju Pelješkog mosta. Prava je istina, a to zna i sam Čović, da je Predsjedništvo BiH 2007. jednoglasno usvojilo stav koji glasi: ‘Bosna i Hercegovina je protiv izgradnje mosta do rješavanja otvorenih pitanja vezanih za identificiranje morske granične crte između dvije države’”. Ovdje valja naglasiti kako se radilo o već spominjanom sastavu Predsjedništva s dva bošnjačka predstavnika (Komšić i Silajdžić) i jednim srpskim.

U priopćenju SDA čitamo i sljedeće: “Nedopustivo je da Dragan Čović umjesto obvezujućeg zastupanja interesa BiH zastupa interese druge države i nastoji opravdati postupke Hrvatske koji predstavljaju udar na suverenitet BiH i u suprotnosti su s Konvencijom UN-a o pravu mora i dugoročnim interesima BiH.” No tko su oni da ekskluzivno tumače što je interes BiH? Zašto bi interes BiH, a posebno tamošnjih Hrvata kojih se Neum jedino i tiče, bio ulaziti u nepotreban konflikt s Hrvatskom i EU, kojoj i sami teže? Sve i kad bi, primjerice, Turska ili Saudijska Arabija bile spremne investirati u gradnju besmislene luke u Neumu, uz postojeću u Pločama, koja je svojevremeno sagrađena upravo u funkciji gospodarstva BiH, koji je interes Neumljana u tome da im se gradi luka koja će uništiti turizam i doseli strano stanovništvo?

dragan čović Izetbegovićeva stranka SDA osudio Čovića zbog potpore izgradnji Pelješkog mosta

Nedavno smo u sarajevskim novinama mogli vidjeti naslov: “Kuvajćanin biciklom teško ozlijedio djevojčicu iz Jemena na Ilidži”. Na tom tragu ne bi bilo teško uskoro zamisliti i vijest: “Saudijac iz Neuma na jet skiju pokosio lokalne Afganistance na banani ispred punte Kleka.”
Srećom, pokazuje se kako Izetbegović ipak govori samo u ime svoje stranke jer se s bošnjačke političke scene čuju i drugačiji glasovi.

Tako je potpredsjednik SBB-a, stranke glavnog Izetbegovićeva rivala Fahrudina Radončića, i međunarodni pravni ekspert Damir Arnaut izjavio sljedeće: “Ne postoji institut suglasnosti za potrebe takvih projekata. Imate situaciju u kojoj, ako BiH smatra da su neka prava ugrožena, tuži Hrvatsku. Imali smo tako spor između Finske i Danske. Kada je Finska u tjesnacu Grate Belt htjela graditi most visine 45-46 metara.

Danska je tada zaprijetila tužbom pa su se dogovorile da bude 61 metar. Ovdje bi bila ista situacija. Ako BiH nije zadovoljna i smatra da su neka prava prekršena, može tužiti Hrvatsku. Tadašnji saziv Predsjedništva rekao je da je 55 metara sasvim dovoljno za naše potrebe. Ja, kao međunarodni pravnik, stojim iza toga.

Stanovnici Neuma nemaju ništa protiv gradnje Pelješkog mosta nemaju ništa protiv 'Po cijele dane kroz Neum voze kolone, to je neizdrživo, most bi bio spas'

Tri mosta na Bosporu, kuda Rumunjska, Bugarska, Gruzija i cijela ruska crnomorska flota ostvaruju pristup oceanima, visoka su 64 metra. Tih 55 metara praktički je ista visina. Maltene nema broda koji ne može proći ispod toga i kada su interesi BiH u pitanju, to je sasvim logično.”

Arnautov istup jasan je putokaz u kojem dijelu bošnjačkog političkog spektra i Hrvatska i EU trebaju ubuduće tražiti partnere.
Unatoč admiralu Izetbegoviću i marincima iz sarajevskog Pomorskog društva velebni most će se do 2021. sagraditi, Hrvatska spojiti, Pelješac i Korčula izvrsno prometno povezati s ostatkom Europe, a Neum odahnuti i dobiti priliku za kvalitativni turistički iskorak.

Oleg Butković Unatoč kritikama Butković ponavlja: Hrvatska će izgraditi Pelješki most Tuđman, Izetbegović Feljton: Politička doktrina Alije Izetbegovića (1) Bosna i Hercegovina država je Muslimana, Srbi i Hrvati manjine Gabrijela Žalac 'IDE SVOJIM TOKOM' Ništa ne stoji na putu Pelješkom mostu. Žalac: Ne nasjedajte na politikanstvo

 

Advent u Zagrebu
Zagrebački advent
Zašto svi luduju za germknedlama, što je to kitnkez i gdje se krije Artomat?

A1 izdvaja za Vas

  • Neonacionalist:

    Ovdje je naveden primjer Bospora koji je vjerovatno najbolji za usporedbu pogotovo s obzirom na bošnjačku ljubav prema Turskoj . Ovo što sada rade ovi iz SDA na čelu sa Bakirom je isto kao kad bi Bugarska , Rumunjska ili ... prikaži još!i bilo koja crnomorska zemlja branila Turcima da izgrade most preko Bospora i povežu dvije strane svoje obale u Istanbulu, također svi brodovi koji idu za Crno more imaju pravo slobodnog prolaza ali ne može recimo Rusija tražiti svoj dimnik odnosno ekskluzivni koridor kroz Bospor i Dardanele koji pripadaju Turskoj kao što bi čuveno pom.društvo iz Sarajeva tražilo kroz Neretvanski i Korčulanski kanal dakle preko hrvatskog unutarnjeg teritorijalnog mora sve do Visa koridor koji bi bio njihov suvereni teritorij , to je naprosto apsurdno , oni imaju pravo neškodljivog prolaza preko hrvatskog ter.mora za brodove koji idu od otvorenog mora do Neuma isto kao i Slovenci do Kopra . Možemo glede toga odmah sutra s njima na sud u Hamburgu kojeg su Slovenci uporno izbjegavali svjesni da traže nešto što nema uporišta u pom.pravu i gdje se stvarni međunarodni pom.stručnjaci mogu samo dobro nasmijati tom bošnjačkom zahtjevu kao što bi i slovenskom .

  • komunikolog:

    E sada treba pričekati da čujemo šta Bojan Glavašević i antife misle o ovome pa da znamo šta je to najbolje za Hrvatsku. Sjeća li se tko riješenja koje je imala vlada Zorana Milanovića i njihovog ruganja sa gradnjom mosta?

  • Avatar tribun
    tribun:

    Bravo Nino !