Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Analize i intervjui

‘Odbijamo biti pokusni kunići i zato 9. 12. pozivamo sve na prosvjed’

Kada sljedeće godine upišemo treći razred, bit ćemo ubačeni u ‘Školu za život’ i u reformu krenuti ubrzano. Dvije godine učili smo po starom programu, dvije ćemo učiti po novom, kažu Rina, Marta, Mirta, Hana i Lea. Preuzele su na sebe da podignu glas u ime svoje generacije, ali i u ime svih generacija koje dolazei to protiv državne mature koja ih čeka za dvije godine
23. studenoga 2019. u 19:13 22 komentara 6999 prikaza
Foto: Boris Scitar/Vecernji list
Pogledajte galeriju 1/9

Optimistični su i željni znanja, kazat će, generacija su s izraženom empatijom, osjetljivi na nepravde, spremni o budućnosti razmišljati racionalno i boriti se za pravdu. Onu argumentiranu i iskrenu pravdu, zbog koje će podići i glas.

ANALIZA 'škole za život' 87 posto srednjoškolaca dobilo bi jedva dvojku iz - zaključivanja

– Razmišljamo izvan zadanih okvira, ne tražimo boljitak samo za sebe, brinemo i o generacijama iza nas – spretno će i bez zadrške poručiti Rina Krnetić, Marta Jelisavčić, Mirta Jordan, Hana Heinrich i Lea Mužević, 16-godišnje učenice II. razreda zagrebačke Gimnazije Ivan Supek. S ostatkom razreda, i uz jasan poziv svim učenicima srednjih škola, ove mlade učenice odlučile su organizirati prosvjed 9. prosinca u 10 sati ispred zgrade Ministarstva obrazovanja na zagrebačkim Sveticama. Nema to okupljanje, ni njihov prosvjed ikakve veze s prosvjedom svih hrvatskih nastavnika koji traje već mjesec dana, i koji je paralizirao obrazovni sustav, nema prosvjed veze ni s buntom mladih protiv najavljenih nadoknada koje ih slijede zbog sada frontalnog štrajka – ove učenice preuzele su uloge odraslih i odgovornijih od sebe i odlučile prosvjedovati – i to isključivo protiv državne mature kojoj će pristupiti tek za dvije godine.

Naime, ono što ni ministrica obrazovanja Blaženka Divjak nije kazala ni roditeljima, ni učenicima, kao što do sada nisu rekli ni svi drugi uključeni u reformske procese, govore ove učenice, na vrijeme, upozoravajući sve sudionike, jasnom argumentacijom sažetom u poruci: “Odbijamo biti pokusni kunići.”

Novak, Savičević Ivančević, Ferić i Drakulić Afera lektire ‘Budu li zabranili nas, hoće li isto tražiti i za Novi zavjet, Hamleta, Juditu, Anu Karenjinu’

Frontalni eksperiment

Još manje će si kao generacija, kažu, dopustiti da zbog tuđih propusta cijela Hrvatska i svi obrazovni sudionici, komentiraju njihove rezultate (kakvi god ispali, aludirajući na prošlogodišnje loše rezultate maturanata op.a.) na najvažnijem ispitu svakog srednjoškolca.

Naime, lani, kada je krenula eksperimentalna provedba “Škole za život”, cilj je bio da upravo ta prva generacija testira nove sadržaje i nove metode podučavanja kako bi se oni mogli implementirati frontalno, što je napravljeno ove godine s generacijom koja je upisala prve razrede gimnazija. Ta eksperimentalna, prošlogodišnja generacija bit će i ona generacija koja će testirati novu državnu maturu čiji će sadržaj biti pisan na novim kurikula u nastavnoj 2021./2022. školskoj godini. No kao što je poznato u eksperimentalnu fazu ušlo je 74 škole, od čega je tek 24 srednjih škola. Tada, pa ni do danas, aktualna ministrica ničim nije kazala da će na novu maturu i oni učenici koji nisu bili dio eksperimentalnih škola.

 | Autor : Boris Scitar/Vecernji list Foto: Boris Scitar/Vecernji list

– Kada sljedeće godine upišemo treći razred gimnazije, bit ćemo ubačeni u “Školu za život”, i reformu krenuti provoditi ubrzano. Drugim riječima, dvije godine gimnazije učili smo po starom programu, dvije ćemo učiti po novom, a sadržaj mature bit će isključivo po novim kurikulima. To očekuje sve učenike koji su sada drugi razred, bez obzira na to jesu li ili nisu bili uključeni u eksperiment. Nismo protiv reforme obrazovanja, shvaćamo da nam svima treba vremena, svima nam trebaju promjene u obrazovanju, ali jednostavno na vrijeme želimo upozoriti sve odgovorne i odrasle da je prirodnije i logičnije da novu maturu pišu učenici koji su ove godine upisali prvi razred gimnazija i koji su počeli od početka srednjoškolskog obrazovanja, učiti po novom programu – upozoravaju ove sve odreda odlične i savjesne učenice.

Kažu, imaju mnoga pitanja, žele znati što ih očekuje, kako se pripremiti za najvažniji ispit koji za njih ne znači samo službeni završetak srednjoškolskog obrazovanja već i ulaznicu za željeni fakultet, ali odgovore nemaju u školama. Odgovore ne žele dobiti u posljednji tren. Naime ni njihovi profesori o takvim ključnim problemima nisu informirani, ni oni im ne znaju objasniti – iz jednostavnog razloga – ni profesorima nitko nije kazao, niti objasnio ništa. Tim više ne čudi što zbornice diljem Hrvatske sve jasnije izražavaju nezadovoljstvo odavno odmaknuto od koeficijenata koje zagovaraju sindikalni čelnici. Srećom, sve tiši nastavnici, sada sve jače nadglasavaju i sindikalne predstavnike koji u posljednjih mjesec dana koliko odbijaju prihvatiti bilo kakav kompromis, nisu niti jednom jasno verbalizirali ključne probleme s kojima se moraju nositi novom implementacijom “Škole za život”.

PRAVA RODITELJA Divjak o limitiranju ispričnica: 'Imamo previše opravdanih izostanaka učenika'

Nisu sindikalni čelnici verbalizirali probleme ni posljednjih dvije godine pripreme “Škole za život” kada su njihovi članovi najveća poniženja doživljavali upravo s adrese ministarstva obrazovanja, upozoravali na neadekvatnost brojnih edukacija kojima su se morali odazvati, da bi u konačnici dočekali reformu koja je zapravo sažeta u opremanje škola i koja je u tek promijenila nazive za već postojeće stvari u obrazovnom sustavu. Poput ocjenjivanja koje je sada u “Školi za život” postalo vrednovanje. To je naime jedini novi element “Škole za život” s kojim su se u svojoj školi za sada susrele spomenute mlade učenice. A novi oblik vrednovanja podržavaju – jer ocjena više nema prosjek, a na zaključnu može i trebao bi konačno utjecati i angažman na satu i uloženi trud, što se do sada nije ocjenjivalo.

– Sada nam zaključnu ocjenu ne može ugroziti jedan lošije napisan tekst, sada se vrednuje i naš trud na nastavi i trud da svladamo određeno gradivo, a to je ono što je pozitivno – kazale su.

Informaciju o prosvjedu dijele po društvenim mrežama, kažu javljaju im se i stariji učenici koji će sljedeće godine na maturu, postavljaju im pitanja misleći se da one znaju ikakav odgovor. Kako poručuju, duboko se nadaju da će prosvjedom odrasli shvatiti i ključnu pogrešku koju su učinili – u i oko reforme niti jednom se trenutku nisu obratili učenicima, još manje su ih i u bilo kojem trenutku pitali što oni misle i uputili ih u sve promjene.

 | Autor : Boris Scitar/Vecernji list Foto: Boris Scitar/Vecernji list

Lov na propušteno

– Samo želimo da se čuje naš glas i da se u obzir uzmu naši argumenti. Želja nam je da na prosvjed dođe što više učenika, no ono što želimo istaknuti jest da je riječ o mirnom prosvjedu na kojem ne želimo nikakve incidente. Mi nismo buntovni tinejdžeri koji prosvjeduju prosvjeda radi, mi prosvjedujemo za našu i budućnost svih učenika. Želimo pokazati da smo odgovorni, a ne generacija koja je samo prikovana za mobitele i ravnodušna za sve ono što se oko nas događa – kazale su.

Da su zabrinute zbog mature, pokazuju to na realnim školskim situacijama, poručujući da država nije testirala eksperimentalni program.

– Jednostavno je nemoguće dobiti rezultate reforme ako se ona testira na učenicima koji su dvije godine učili po starom, a dvije godine po novom programu. Mi po tome novom modelu u trećem razredu moramo loviti propušteno gradivo koje se razlikuje. To jednostavno nije moguće – pojašnjavaju učenice. A koliko su programi različiti?

previše nepopunjenih mjestiju Divjak: Kvote na sveučilištima su prevelike, to nije realno

One to pojašnjavaju na gradivu iz kemije. Organska kemija, kiseline i soli po novoj reformi uče učenici u prve dvije godine školovanja, uče i o ekologiji i u trećem se očekuje da su to dobro svladali, dok po starom gradivu kojem pripadaju one te se teme uče tek u trećem i četvrtom razredu – u koji one ulaze u novi program i gube gradivo. Ili pak to pojašnjavaju na primjeru hrvatskog jezika – u novoj školi velika promjena su lektire za razliku od starog gradiva, a pomiješane su i cjeline – neke se uče ranije, a neke kasnije za razliku od reda koji su imale do sada u tome predmetu. Zato ih takav “miks” gradova plaši, smatraju kako neće imati dovoljno vremena za sve pripreme i svladavanje sveg potrebnog gradiva.

Ove učenice istražile su sve što im je dostupno, iščitale su sve kurikularne dokumente, saznale sve što je moguće o “Školi za život” i sada žele jednostavno dobiti odgovore na sva pitanja koja su za njih ostala otvorena. Imaju nade da bi u svojim zahtjevima mogli uspjeti, baš kao što su to uspjeli učenici također trećih razreda gimnazija 2008. godine koji su odbili biti prva testna generacija državne mature koja se tih godina tek uvodila u obrazovanje. I ta generacija baš kao i ovogodišnje učenice koje su se organizirale i najavile prosvjed nije imala sve odgovore na pitanja – nisu znali kako će se bodovati njihovi ispiti, kako će se upisivati na fakultete, po kojem gradivu treba učiti za državnu maturu, zašto su usprkos različitim srednjoškolskim programima predviđena ista pitanja na maturi za sve i upravo tako jasno postavljena i neodgovorena pitanja bila su razlog zbog kojeg je tadašnja vlast odlučila odgoditi za tu generaciju državnu maturu, ostavljajući svima dovoljno vremena za pripreme.

Svečana dodjela doktorata PRODULJENJE RADNOG VIJEKA Druga strana reforme: Stariji profesori blokirat će mlade da napreduju u zvanju

Osim nade, spomenute mlade učenice imaju i jasno postavljene ciljeve o svojoj budućnosti. Rina voli biologiju, vidi se u medicini, Marta želi srušiti predrasude i postaviti nove standarde – zato joj je cilj postati dirigenticom, Mirta voli slikarstvo i psihologiju, Hanu pak zanimaju različite stvari – od kvantne fizike, glazbe, psihologije, astronomije do fotografije, Lea želi studirati jezike – kaže znanje stranih jezika otvara čitav niz mogućnosti, a želi se nastaviti baviti odbojkom. Na pitanje podržavaju li štrajk svojih nastavnika koji je upravo u tijeku, učenice jednoglasno poručuju: podržavaju pravo nastavnika, učenika i profesora da se pokušaju izboriti za ono što smatraju da trebaju.

– Svatko ima pravo boriti se za sebe, kao što je to naše pravo da se pokušamo izboriti za ono što zastupamo i što smatramo ispravno. O svojoj namjeri razgovarali smo s razrednicom i dobile podršku. Ne očekujemo da će na našem prosvjedu biti nastavnici i profesori, očekujemo da će biti učenici – kažu učenice naglašavajući da su ideju najprije podijelile s ostatkom svoga razreda, a kada su svi zajedno došli do zaključka da ipak nešto trebaju poduzeti, odlučili su da će organizirati štrajk. Potpuno izolirane od političke situacije, ne opterećujući se tko je kriv, tko uzročnik, tko tvrdoglav za trenutačnu situaciju u školama ove učenice pokazale su više ozbiljnosti i odgovornosti od onih koji su se upravo o ovakvim temama trebali baviti, politike koja je umjesto ultimatuma trebala ponuditi sve moguće odgovore i politike koja se prije uvođenja opreme, tableta i kurikula u školama i učionicama trebala posvetiti upravo učenicima, neovisno koji razred i koju školu pohađali, kao i nastavnicima upućujući ih u sve nove promjene ne ostavljajući ih da se doslovce sami “koprcaju” u moru svih promjena. I to pod egidom autonomije.

Ministrica Divjak DRŽAVNA MATURA Divjak: Maturantima više neće trebati pozitivna ocjena iz eseja da bi prošli hrvatski

Mladi kakve trebamo

– Od reforme koja se ubrzava nema koristi. Planiraju vidjeti na našoj generaciji kakvi će biti rezultati promjena, a mi ih želimo upozoriti da od toga strahujemo i da doista nismo pravo mjerilo reforme ako smo joj se priključili na polovini. Ne možemo vrednovati reformu tako – upozoravaju učenice. A imaju li već sada, prije negoli su krenule u prosvjed podršku?

– Ponosna sam na tako kvalitetnu mladu generaciju koja pokazuje da promišlja i da se informira o svim promjenama koje ih slijede – poručila je Ivana Katavić, ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja zaduženog za državnu maturu. Naime, u Centru se bave provedbom ispita mature, ali ne mogu utjecati na odgodu mature koju argumentima zagovaraju mlade učenice. Takva je odluka isključivo na ministrici obrazovanja Blaženki Divjak. Kako doznajemo, upravo ona odlučila je ubrzati reformu i zbog odluke Ministarstva učenice koje nisu dio eksperimenta ulaze u krug onih koji pišu novu državnu maturu. Štoviše, u Ministarstvu razmatraju mogućnost da sljedeće godine uvedu testnu maturu na određenom uzorku, kako bi ministrica Divjak na tim rezultatima donijela odluku za generaciju kojoj pripadaju i spomenutih pet učenica zagrebačke gimnazije.

Božićna zabava
SAVRŠEN BOŽIĆNI PARTY ZAČINJEN KREATIVNIM JELIMA
Božićna zabava za pamćenje ili noćna mora? Organizacija božićnog partija ne mora predstavljati dodatni stres
  • propalismoFranjoskroz:

    Vidim partija brzo reagirala i maknula jugolindin glazbeni uradak s naslovnice??

  • MarkoMaras:

    Čak i djeca vide koliko ova reforma škripi...

  • Avatar Ada
    Ada:

    Koliko je meni poznato, već ovogodišnja pitanja za maturu bila su pripremljena na način da učenici odgovaraju kao da su prošli "Školu za život". Zato je i bilo toliko neuspješnih. Dvostruko više nego prošle godine, a učili su ih isti ... prikaži još! profesori. Mislim i da je to bilo sračunato namjerno, kako bi ministrica Divjak, na osnovu loših rezultata,imala dobar izgovor za ubrzano uvođenje "Škole za život" bez dovoljnog eksperimentalnog roka. Eksperiment je trebao trajati bar četiri godine, kako bi izašla prva generacija, a onda uvoditi za sve od 1. razreda.