Naslovnica Premium Analize i intervjui

'Stroj sam platio 40.000 eura, već se isplatio jer sam spasio voćnjake'

Mraz i hladnoća ovoga proljeća zadali su glavobolje voćarima širom Hrvatske, “počistili” su voćnjake u Međimurju, Dalmaciji, velikom dijelu Slavonije
01. svibnja 2017. u 15:10 13 komentara 81650 prikaza
Pogledajte galeriju 1/3

Kada se temperatura zraka spusti na 2,2 stupnja, vjetrenjača u voćnjaku trebala bi se sama uključiti. Tako je programirana, a i skup je to stroj. Ipak, Osječanin Domagoj Škobić, priznaje, nije mu potpuno vjerovao. Tko se jednom opeče, slikovito će on, piri i na hladno.

Probdio je tako pet-šest noći u svojim voćnjacima, braneći ih od mraza kada je nedavno travanj pokazao svoje prevrtljivo lice i iz proljeća nas “katapultirao” u pravo zimsko vrijeme. Njegova vjetrenjača za zaštitu od mraza, jedina takva u Hrvatskoj, ipak nije iznevjerila.

povrće, tržnica, hladnoća Štete zbog studeni Povrće se smrznulo, cijene i 150% više: Za kilogram salate puterice traže i 38 kuna, za tikvice 40

– Pratili smo meteorološke stranice i gledali kada će se temperatura spustiti na tri stupnja, a noć biti vedra. Izašli smo u voćnjak s termometrima u dva sata iza ponoći i čekali da se temperatura spusti na 2,2 Celzijeva stupnja, kada se stroj sam pali. I upalio se, oko četiri sata jer mraz i pada pred jutro, tako da smo mogli koliko-toliko bezbrižno otići kući. No, u strahu su velike oči pa smo ipak ostali do jutra u voćnjaku i promatrali kako stroj podiže temperaturu. Mraz nam je lani potukao sav urod pa ni sam sebi više ne vjerujem – započinje 38-godišnji Domagoj Škobić.

Iza njega je 15 godina iskustva u voćarstvu, a uzgaja trešnje, marelice i orahe, na ukupno 65 hektara u Aljmašu kod Osijeka.

Trideset kuna goriva

Premijerna borba s mrazom pomoću vjetrenjače vodila se, tako, u aljmaškim nasadima marelica. Uz Domagoja, noćima je dežuralo i iščekivalo i još četvero radnika. Prvi je ispit uspješno položen pa je, kada je “prostrujala” informacija o mogućem novom mrazu, sa strojem “pohitao” u pomoć i kolegi Draženu Tonkovcu u Čepin, uzgajivaču jabuka. Vjetrenjača je, naime, montirana na prikolicu pa se lako premješta.

Svaka hladnija noć, nova je bitka, prognoze se pažljivo osluškuju.

– Dvadeset je modela u meteorologiji koje pratimo i kada ih se 15 poklopi, znamo što nas čeka. Kad smo sačuvali voćnjake do sada, ne smijemo ih prepustiti slučaju – kaže.

krumpir Ne bacajte koru! Gulite povrće? Ovo je razlog zašto biste to trebali prestati raditi

Vjetrenjača mu je stigla s dalekog Novog Zelanda i investicija je to od nemalenih 40.000 eura.

– Kupio sam ga preko mjera ruralnog razvoja, s povratom 70 posto iznosa pa neće taj stroj tako skupo izaći kako se u prvi mah činilo. Nasreću ili nažalost, odmah je udario i mraz – priča nam Domagoj.

Mraz i hladnoća ovoga proljeća zadali su glavobolje voćarima širom Hrvatske, “počistili” su voćnjake u Međimurju, Dalmaciji, velikom dijelu Slavonije.

– Vjetrenjača nam spašava voće, uvjerili smo se, na temperaturama do minus četiri, pa čak i minus pet stupnjeva, koliko je bilo u najkritičnijim trenucima. Naravno, bili smo sumnjičavi prvi dan. Pripremili smo, preventivno, i bale sijena koje bismo zapalili i time dodatno podignuli temperaturu. Takvo zadimljavanje primjenjivali smo i prije, ali dosta bezuspješno jer je potrebno puno bala, zapali ih se i do 600, a povise temperaturu za jedan stupanj. Stroj ju podiže za četiri stupnja – uspoređuje naš sugovornik.

Vjetrenjača funkcionira po principu helikoptera. Topli zrak s osam i pol metara visine spušta prema tlu, u radijusu od 150 metara, čime “pokriva” četiri do pet hektara površine.

– Puše u smjeru ventilatora i sa suprotne strane uvlači zrak. Kada nastaje mraz, hladan se zrak spušta, a topliji ostaje na većim visinama. Vjetrenjača povlači taj topliji zrak, spušta ga, rastjeruje tako hladni i unosi topli zrak u niže slojeve – pojašnjava Slaven Bošnjak iz vinkovačke tvrtke Aranea, koja je zastupnik proizvođača s Novog Zelanda.

Helikopteri, nastavlja, vertikalno spuštaju zrak, što je najidealnije, ali moraju kružiti oko voćnjaka.

– Ventilator se ne mora pomicati, ali mu pozicija ovisi o obliku parcele, je li ravna ili brdovita. Pokriva oko sedam hektara površine, u idealnim uvjetima, a u praksi pet – nastavlja Bošnjak, čija je tvrtka isti stroj dostavila nedavno i kupcu u Srbiji.

Da bi radila, potrebno joj je dizelsko gorivo, a “popije” četiri litre na sat. Trošak je to od tridesetak kuna na pet hektara.

Stroj nije jeftin, no Škobićeva je računica jasna.

– U ovom voćnjaku ubere se 250 do 300 tona jabuka. Da ih se proda po kunu i pol, to je 450 do 500 tisuća kuna. Toliki bi se novac izgubio da ih mraz “potuče”. Više od milijardu kuna štete zabilježeno je lani u Hrvatskoj. I samom mi je propalo 40 do 50 posto uroda – navodi Domagoj.

Vjetrenjačom se ljeti može hladiti i stoka na farmama, a koristit će, kažu naši sugovornici, i u berbama voća za jutarnje rose. Plod se ne smije brati mokar pa će ga on osušiti.

– Stigao mi je upit i iz videoprodukcije, da se njime napravi umjetni vjetar, ali trenutačno ima mraza pa još nismo ništa odgovorili – otkriva Domagoj.

On je vlasnik poljoprivrednog obrta Škobić, a ima i braniteljsku zadrugu. Dvoje je stalno zaposlenih, a angažira i do 70 sezonaca za radove u voćnjacima. Magistar je ekonomije.

– Nisam znao što ću raditi kada sam se vratio iz Amerike, gdje sam pohađao četvrti razred srednje škole pa sam sasvim slučajno završio u voćarstvu. Imao sam neku zemlju i podigao u Aljmašu prvi nasad, jabuke. Nisam tada, priznajem, znao ni razliku između kruške i jabuke, nisam znao da će mi trebati pet-šest nužnih strojeva, četiri-pet traktora, mislio sam da je dovoljan jedan. Berba, ambalaža, pakiranje, sve su mi to bile novine. Podigao sam onda glavu i iz svoga voćnjaka otišao van, u Austriju, Italiju, Francusku, Njemačku – prisjeća se.

Konzum mu sve platio

Prošao je lani sjevernom Španjolskom pa je razočarano svjedočio kako oni prodaju marelice za četiri-pet eura, a on za svoje dobije četiri-pet kuna.

– Europa voli seljaka i štiti ga. Višak proizvoda završava u tranzicijskim zemljama i tamo ruši cijenu. U raljama smo otkupljivača. Usto, malo smo novca iskoristili iz fondova. Puno je mojih kolega voćara, nažalost, propalo i još više njih izgubilo je vjeru. Nadamo se samo poštenoj trgovačkoj praksi. Ne tražimo privilegije, nego samo jednakost. Nije onda teško ni ulagati jer znamo da će nam se i vratiti – rezimira Domagoj.

Svoje plodove plasira u Konzum. Nije na svojoj koži osjetio krizu u Agrokoru, sve mu je plaćeno još jesenas. Ni ne brine se, kaže, moraju prvo obraniti voćnjak od mraza, pa od leda te ga lijepo obrati.

– Da prođe zakon o poštenoj trgovačkoj praksi, to bi bilo to jer imamo konkurentnu robu, dobru cijenu i znamo proizvoditi. No, u situaciji smo se da moramo natjecati s talijanskim, španjolskim ili francuskim viškom, a kad je nešto višak, prodaje se u bescjenje – njegov je stav.

Planira podizanje novih nasada, a u lipnju će se ponovno javiti na natječaj u sklopu mjera ruralnog razvoja. Prijavit će hladnjaču kapaciteta 800 do 900 tona u Aljmašu.

Investicija je “teška” 15 milijuna kuna, a bespovratna bi trebala biti polovica.

jagode JAGODE NAJopasnije Ovo je najprljavije voće i povrće – zbog uporabe pesticida meso Zdravlje na tanjuru Meso prouzročuje manje bolesti nego voće i povrće. Ovo su potencijalno opasne namirnice povrće CIJENE LETE U NEBO Povrće skuplje od mesa! Tikvice 45, patlidžan 40, salata 40, poriluk 25 kuna...
Pametni grad
SVIJET BOLJIH MOGUĆNOSTI
Jeste li čuli za Ascaliu? Najvjerojatnije niste, ali uskoro bi mogli ovisiti o njima

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar Point_of_view
    Point_of_view:

    Ljudi, kad shvate, da su oni u 90% slučajeva kovači svoje sreće, doći će do napretka! Šta je ovaj čovjek napravio? Shvatio je da ne zna puno o struci, kojom se bavi, pa je potražio znanje tamo gdje ga ima. ... prikaži još! Otišao je u Italiju, Austriju, Njemačku.. i učio kako to uspješni rade. Potrudio se je da dobije besprovratna sredstva iz EU-fondova i nastavlja dalje, aplicirajući na druge mjere, koje će mu pomoći da napravi hladnjaču i onda ne prodaje robu u bezcjenje, nego onda kad može nešto zaraditi. Ovo su primjeri za "case study" i trebaju se poslužiti ostalim voćarima kao "best practice" da bi uopće opstali na EU-tržištu.

  • Avatar pendreck
    pendreck:

    2017. je godina, ali navodnjavanje, mogucnosti zastite od mraza, odredena osigruanja.... ocito ljudi na zalost jos ne znaju a ni drzavne institucije (profesionali vam politicari ne mare)

  • pan-am:

    To nikog ne zanima ,naš narod je toliko zaglibio u politiku i crnjak da ga pozitivne vijesti poput ove ne zanimaju ,a čim spomeneš ove ili one svi se dižu na zadnje noge.Stara poslovica kaže kakva vlast takav narod ,nismo ... prikaži još! zaslužili bolje ,sretan vam 1.Maj .