Za Poljsku je, kao i za Hrvatsku, pitanje dijaspore iznimno važno. Kao što u Bosni i Hercegovini živi nekoliko stotina tisuća Hrvata, broj Poljaka koji žive u Bjelorusiji iznosi između 300 tisuća i 1,1 mil., što predstavlja čak 12% ukupnog stanovništva. Treba napomenuti da Poljaci na području današnje Bjelorusije žive stotinama godina, a činjenica da su danas pod vlašću Lukašenka rezultat je tragičnih posljedica Drugoga svjetskog rata i promjene poljskih granica. Posljednjih dana režim Aleksandra Lukašenka vrši represiju bez presedana nad predstavnicima poljske manjine u Bjelorusiji. Duboko me žalosti činjenica da 2021. godine u srcu Europe još uvijek treba podsjećati na temeljna prava nacionalnih manjina.
Za nikoga nije tajna da Bjelorusija pod vlašću Aleksandra Lukašenka ima malo toga zajedničkog s demokratskom pravnom državom. Ova zemlja ostaje jedno od posljednjih uporišta autoritarnosti u Europi. Represija u Bjelorusiji ojačala je nakon predsjedničkih izbora u kolovozu 2020. Tisuće građana Bjelorusije tada su izašle na ulice diljem zemlje, suprotstavljajući se izbornim nepravilnostima i zahtijevajući za sebe elementarno poštovanje. Brutalne akcije bjeloruskih vlasti protiv demonstranata, zatvaranje usta novinarima i izborne prijevare nisu ostale bez reakcije Europske unije, koja je u listopadu 2020. godine odlučila uvesti sankcije protiv skupine predstavnika režima koji su najviše sudjelovali u kršenju ljudskih prava.
Kao što se može vidjeti, bjeloruske vlasti ne samo da nisu zaustavile val represije, već su ga naprotiv i proširile. Posljednjih dana na meti režima bili su predstavnici poljske nacionalne manjine u Bjelorusiji. Dana 23. ožujka 2021. godine vlasti su uhitile Andżeliku Borys, predsjednicu Saveza Poljaka u Bjelorusiji – neovisne organizacije poljske manjine koja podupire poljsku kulturu i tradiciju.
Dva dana kasnije, u Bjelorusiji je pritvoren i Andrzej Poczobut, poljsko-bjeloruski novinar, publicist i bloger povezan s gradom Hrodna te aktivist poljske manjine u Bjelorusiji. Aktualna uhićenja i pretresi u poljskim organizacijama i domovima poljskih aktivista, kao i protupoljska hajka u bjeloruskim medijima, dio su sve veće kampanje represije i šikaniranja poljske dijaspore. Treba podsjetiti da pritvaranja predstavnika poljske manjine ne samo da nisu u skladu s multilateralnim međunarodnim obvezama Bjelorusije, već i s bilateralnim poljsko-bjeloruskim sporazumima.
Privođenje aktivista poljske manjine osudio je, među ostalima, Josep Borrell, visoki predstavnik EU za vanjske odnose i sigurnosna pitanja, zahtijevajući hitno puštanje privedenih Poljaka. Situaciju u Bjelorusiji sa zabrinutošću također promatra UN. Dan nakon pritvaranja aktivistice poljske manjine, Vijeće UN-a za ljudska prava uspostavilo je novi međunarodni mehanizam za provođenje odgovornosti za kršenja ljudskih prava u Bjelorusiji, koja su se u toj zemlji dogodila u vezi s lažiranim predsjedničkim izborima 2020. godine.
Štoviše, kao odgovor na val represije u Bjelorusiji, Poljska je zajedno s 18 drugih zemalja, među kojima su SAD, Velika Britanija i Njemačka, inicirala uspostavu Platforme za međunarodnu odgovornost za Bjelorusiju (International Accountability Platform for Belarus). Cilj ove inicijative je nadzor stanja poštovanja ljudskih prava u Bjelorusiji i prikupljanje dokaza o kršenju istih od strane državnih institucija u razdoblju priprema za predsjedničke izbore u kolovozu 2020. te nakon lažiranih izbora. Očekujemo da će se sastavljena dokumentacija koristiti za potrebe kasnijih sudskih procesa pred bjeloruskim ili međunarodnim sudovima, kako bi osobe odgovorne za ova djela snosile pravne posljedice.
Tužno je što 2021. godine, u srcu Europe, još uvijek treba podsjećati na temeljna prava nacionalnih manjina. Mislili smo da će nakon tolikih tragedija koje je u Europi u 20. stoljeću izazvalo upravo nepoštovanje nacionalnih manjina, takva praksa ostati samo sramotna stranica povijesti. Režim Aleksandra Lukašenka pokazuje da kada su u pitanju prava nacionalnih manjina, treba uvijek držati prst na pulsu. Nadam se da je Hrvatska, koja ima tako brojnu dijasporu, ovih dana solidarna s Poljskom i Poljacima koji trpe progon isključivo zbog svoje nacionalnosti.
Istina, "Tužno je što 2021. godine, u srcu Europe, još uvijek treba podsjećati na temeljna prava nacionalnih manjina", a nije li tužnije uskraćivati temeljna prava žena u Poljskoj ???