Početkom 20. stoljeća bila je ljetovalište bečke i praške elite. A u čudesnoj je Zavratnici inspiraciju za svoja djela tražio i poznati književnik Vjenceslav Novak, o čemu svjedoči i spomen–ploča u uvali širokoj od pedeset do 150 metara. Do nje vodi uređena šetnica iz Jablanca duga jedan kilometar, što je oko dvadeset minuta hoda, a počinje kod ulaza u Jablanac, točnije, kod velikog sidra. Nekih pola metra nakon njega je i putokaz za Zavratnicu, u koju se može spustiti i planinarskom stazom iz istoimenog mjesta.

Na šetnici uz more je i tunel sagrađen 1930. godine, a postoji i gornja šetnica s vidikovcem. Uvala duga oko 900 metara zbog svojih prirodnih vrijednosti još 1964. godine proglašena je zaštićenim krajolikom, a od 1981. sastavni je dio Parka prirode Velebit. Iako se često navodi kao fjord, riječ je zapravo o potopljenoj dolini s kanjonskim liticama visokim oko 100 metara. Legenda kaže da je nastala još davne 615. godine u jakom potresu tijekom kojeg su potonula i tri starorimska grada. U Zavratnici je, ističu u parku prirode, izbrojeno 129 biljnih vrsta, od čega 100 autohtonih i 29 alohtonih vrsta.

– Modrim nijansama mora u uvali se suprotstavljaju sive nijanse velebitskog kamena, zelenilo oskudne vegetacije i tamni oblaci sjene stabala koji u toplim ljetnim danima putuju samo dijelovima staze – kažu u Parku prirode Velebit. Zavratnica privlači i ronioce, koji dolaze istraživati olupinu koja leži oko 800 metara od plaže, na nekoliko metara dubine. Kad je vidljivost dobra, a more kristalno čisto, potopljeni ratni brod iz Drugog svjetskog rata može se vidjeti s kopna. Riječ je o olupini dvotrupne peniše LF126, njemačkog opskrbnog broda potopljenog 1944. godine u savezničkom bombardiranju.