Tridesetak tisuća liječnika koji su se danas okupili u Münchenu na godišnjem Europskom kardiološkom kongresu ostalo je zatečeno i neugodno iznenađeno vlastitim znanstvenim dokazom o tome koliko su neučinkoviti u provođenju mjera sekundarne prevencije kod srčanih bolesnika!

Na Kongresu su otvoreni rezultati istraživanja EUROASPIRE, koje je obuhvatilo 14.000 kardioloških bolesnika koji su preživjeli infarkt, kojima je zbog suženja koronarne arterije ugrađen stent, koji pate od ishemijske bolesti srca, i to u 22 europske zemlje, među kojima je bila i Hrvatska.

Jesu li se i koliko, nakon izlaska iz bolnice, bolesnici držali liječničkih uputa o promjeni načina života kako bi spriječili još jedan infarkt ili drugu koronarnu bolest? Koliko liječnici i njihovi već ugroženi i rizični pacijenti poštuju smjernice prevencije?

Potresni rezultati
Moram reći da su nas rezultati istraživanja doista potresli. To više što u odnosu na razdoblje otprije dvanaest i otprije šest godina, kada su rađena ista ispitivanja, u sekundarnoj prevenciji kardioloških bolesnika gotovo da nema pomaka  priznaje akademik Željko Reiner, koji je bio voditelj nacionalnog te jedan od voditelja sveeuropskog istraživanja. U oko godinu i pol dana trajanja ispitivanja, 14.000 bolesnika pozvano je na mjerenje čimbenika rizika. Koliki im je krvni tlak, kolesterol i šećer u krvi, kolika im je težina, puše li...

Pokazalo se da je u bolesnika učestalost dijabetesa znatno veća nego prije, da je puno više debelih, i to u abdominalnom, trbušnom dijelu, što već samo po sebi nosi rizik za koronarnu bolest. Liječnike zabrinjava i to što je istraživanje prije 12 godina pokazalo da je među srčanim bolesnicima bilo 20 posto pušača, u onome prije šest godina bilo ih je tek nešto manje, 18 posto, a u ovome najnovijem također je svaki peti bolesnik pušač.

Posebno je porastao broj žena mlađih od 50 godina koji puše. A silno je zabrinjavajuće da polovica ljudi koji su pušili prije infarkta puše i nakon srčanog udara  kaže prof. Reiner. Napominje dalje da stanje nije nimalo bolje ni što se tiče krvnoga tlaka. Unatoč tome što se posljednjih 12 godina pojavilo niz novih antihipertenziva, a raste i uzimanje lijekova, kontrola tlaka lošija je nego prije.

Čak 37 posto koronarnih bolesnika koji uzimaju lijekove i dalje ima visok tlak, a među njima je čak 56 posto pacijenata koji godinu dana nakon infarkta nemaju reguliran krvni tlak na ciljne vrijednosti, a to su do 140/90 mmHg, odnosno kod dijabetičara do 130/80 mmHg.

Ne mijenjaju navike
I kada uzmemo u obzir da jedino poboljšanje imamo u području liječenja masnoća, očito je da je medicina uspješnija u onome što se svodi na davanje tableta nego u uvjeravanju pacijenata da moraju promijeniti životne navike, da moraju prestati pušiti, da se moraju više kretati i paziti na tjelesnu težinu.

A to, pak, u odnosu između liječnika i pacijenta iziskuje više vremena za razgovor i edukaciju, ali i veću odgovornost ljudi prema vlastitom zdravlju  zaključio je Reiner.

Jedini pomak postignut je u terapiji masnoća. Ukupan kolesterol u krvi kod kardioloških, dakle rizičnih bolesnika mora biti manji od 4,5 milimola na litru krvi, a LDL ili loš kolesterol manji od 2,5. – Razlog što danas imamo bolju regulaciju masnoća u krvi nego prije šest ili 12 godina je u tome što se povećala uporaba statina, skupine lijekova za snižavanje kolesterola u krvi. Prije 12 godina statinima se liječilo samo 18 posto pacijenata, prije šest godina 56 posto, a prema posljednjem istraživanju na terapiji statinima je 87 posto srčanih bolesnika. Loša je strana pak u tome što još uvijek kod znatnog postotka bolesnika koji lijek uzimaju – i to kod gotovo polovice – nisu postignute ciljne vrijednosti za ukupan kolesterol i LDL, što znači da im doza lijeka nije dobro regulirana ili da lijek uzimaju neredovito – komentira prof. Reiner.

Na kardiološkom kongresu u Münchenu prikazani su rezultati kliničkih studija za nove kardiološke lijekove. Tako su u studiji ATHENA prikazani rezulati terapije lijekom dronedaronom za bolesnike s fibrilacijom atrija (lepršanje srčane pretklijetke).

Prikazani su također rezultati studije BEATIFUL u kojoj se na 11.000 koronarnih bolesnika ispitivao lijek ivabradin koji usporava rad srca, odnosno puls, a nema, kao neki drugi lijekovi, nikakvih drugih svojstava.
To je vrlo važno, jer se ustanovilo da ubrzani rad srca znači veći rizik za infarkt. Ipak je još prerano reći, kaže nam prof. Reiner, koliko bi nizak trebao biti puls pacijenta a da on ima od toga medicinske koristi.
Predstavljen je i novi uređaj kojim se izvantjelesnom terapijom i to udarnim valovima može revaskularizirati srce i pojačati prokrvljenost srčanog mišića.

Ova je terapija namijenjena ponajprije bolesnicima koji zbog nekih medicinskih razloga ne mogu na operaciju, a pate od uznapredovale koronarne bolesti.

Video sadržaj

Zajedno slavili!

FOTO Mateo Kovačić napokon pokazao atraktivne sestre: Ljepotice su mu velika podrška

87

PRIKLJUČILI SE VEĆINI

Šest zemalja prihvatilo: Hrvatska odbila poziv na inauguraciju Putina

Oprezno ove sezone

Planirate ljetovanje? Nemojte napraviti skupu grešku koja može pokvariti putovanje, evo kako da je izbjegnete!

NOVA ERA ZABAVE

Kako su televizori postali više od kutije za gledanje serija? Jednu funkciju prošlih godina nismo mogli ni zamisliti!

Ovo je uvjerljivo najprodavaniji novi automobil u Hrvatskoj