Kada razmišljamo o dijabetesu, najčešće ga povezujemo s pojačanom žeđi, učestalim mokrenjem, umorom ili promjenama tjelesne težine. No povišena razina šećera u krvi i inzulinska rezistencija mogu se odraziti i na najvećem organu našeg tijela – koži. Ponekad se upravo na njoj mogu pojaviti promjene koje su jedan od razloga za dodatnu provjeru zdravstvenog stanja. "Razina šećera u krvi može imati značajan utjecaj na zdravlje i funkciju kože. Budući da je koža vidljiv organ, ponekad može dati naznake da se metaboličke promjene događaju i drugdje u tijelu", objašnjava dermatolog Brendan Camp za Prevention.
Kronično povišena razina glukoze u krvi može na nekoliko načina utjecati na zdravlje kože. Camp objašnjava da dugotrajno povišena glukoza može utjecati na male krvne žile, cirkulaciju, živce i imunološki sustav, a svi oni imaju važnu ulogu u održavanju zdrave kože i zacjeljivanju rana. Dermatologinja Shari Lipner dodaje da dugotrajno povišen šećer u krvi može pridonijeti upalnim procesima i oštećenju krvnih žila. Dijabetes također može biti povezan s dehidracijom i promjenama kožne barijere, zbog čega koža može postati sklonija suhoći, svrbežu i iritacijama. U nekim slučajevima inzulinska rezistencija može biti povezana i sa specifičnim dermatološkim promjenama.
Tamna i baršunasta koža: Jedna od prepoznatljivijih promjena je acanthosis nigricans, odnosno akantoza nigrikans. Najčešće se pojavljuje kao tamnija, zadebljana koža baršunaste teksture, osobito na vratu, u pazusima ili preponama. Često je povezana s inzulinskom rezistencijom, a prema Američkoj akademiji za dermatologiju (AAD), kod nekih ljudi može biti jedan od prvih vidljivih znakova predijabetesa ili dijabetesa.
Sitne kožne izrasline: Veći broj sitnih mekanih kožnih izraslina, poznatih kao fibromi ili "skin tags", također se može povezivati s inzulinskom rezistencijom. Najčešće se pojavljuju na vratu, kapcima, u pazusima i preponama.Same po sebi vrlo su česte i najčešće bezopasne te njihova pojava ne znači automatski da osoba ima dijabetes.
Suha koža koja svrbi: Suha koža koja svrbi još je jedan problem koji se može pojaviti kod osoba s dijabetesom. Može biti povezana s dehidracijom, slabijom cirkulacijom i promjenama zaštitne barijere kože. Naravno, suhoća i svrbež izrazito su česti simptomi koji mogu imati niz drugih uzroka, od vremenskih uvjeta i kozmetičkih proizvoda do drugih kožnih stanja.
Smeđe mrlje na potkoljenicama: Dijabetička dermopatija očituje se svijetlosmeđim ili smeđim mrljama koje se najčešće pojavljuju na potkoljenicama. Promjene su povezane s djelovanjem dugotrajno povišenog šećera u krvi na male krvne žile kože. Prema AAD-u, promjene u početku mogu biti ljuskave, a s vremenom mogu ostaviti mala udubljenja na koži. Kod nekih osoba mogu se pojaviti i žućkaste, crvenkaste ili ljubičaste promjene koje s vremenom rastu i u središtu postaju sjajne ili voštane. Riječ je o stanju poznatom kao necrobiosis lipoidica, koje se može povezivati s dijabetesom.
Ova tri znaka mogu ukazivati na povećan rizik od dijabetesa: Evo kako ga smanjiti
Učestale infekcije kože: Bakterijske i gljivične infekcije kože mogu se češće pojavljivati kod osoba s loše reguliranim dijabetesom. Povišena razina šećera u krvi može negativno utjecati na određene funkcije imunološkog sustava te stvoriti povoljnije uvjete za razmnožavanje pojedinih mikroorganizama. Kod osoba s dijabetesom mogu se češće pojavljivati i određene gljivične infekcije, uključujući kandidijazu.
Rane koje sporo zacjeljuju: Posebnu pozornost treba obratiti na posjekotine, ranice i čireve koji dugo ne zacjeljuju, osobito ako se nalaze na stopalima. Dijabetes može utjecati na cirkulaciju i funkciju živaca, zbog čega osoba ponekad teže primijeti ozljedu, dok je tijelu istodobno otežano njezino zacjeljivanje. Upravo zbog toga promjene i ozljede na stopalima kod osoba s dijabetesom ne treba zanemarivati.
Žućkaste naslage oko očiju: Ksantelazme su žućkaste naslage koje se najčešće pojavljuju na kapcima ili oko očiju. Nastaju zbog nakupljanja masnoća ispod kože i mogu biti povezane s povišenim masnoćama u krvi. Ne znače nužno da osoba ima dijabetes, ali ako se pojave, liječnik može procijeniti postoji li potreba za provjerom razine masnoća i šećera u krvi.
Male žućkaste kvržice koje svrbe: Eruptivna ksantomatoza očituje se naglom pojavom malih kvržica koje mogu biti žućkaste, crvenkaste ili boje kože te osjetljive i praćene svrbežom. Može biti povezana s izrazito povišenim trigliceridima, što se ponekad pojavljuje kod loše reguliranog dijabetesa. Nakon što se osnovni metabolički problem stavi pod kontrolu, promjene se mogu povući.
Nemaju svi oboljeli promjene na koži
Važno je znati da osoba može imati dijabetes bez ijednog od navedenih simptoma na koži. Lipner ističe da samo dio osoba s dijabetesom razvije specifične kožne promjene. Njihovo postojanje može pobuditi sumnju i biti razlog za dodatne pretrage, ali njihov izostanak ne znači da osoba nema dijabetes. Isto tako, Camp naglašava da mnoge promjene povezane s dijabetesom mogu nastati i iz potpuno drugih razloga. Zato se na temelju izgleda kože ne može postaviti dijagnoza.
Neke promjene mogu se pojaviti prije dijagnoze
Vrijeme pojavljivanja kožnih simptoma razlikuje se ovisno o vrsti promjene. Akantoza nigrikans, primjerice, može se razviti još u fazi inzulinske rezistencije, prije nego što je osobi dijagnosticiran dijabetes tipa 2.S druge strane, učestale infekcije, lošije zacjeljivanje rana, dijabetička dermopatija ili čirevi na stopalima češće se pojavljuju nakon što dijabetes postoji određeno vrijeme, osobito ako razina šećera nije dobro regulirana ili su se razvile komplikacije na krvnim žilama i živcima. Neke promjene mogu se povući ili ublažiti boljom regulacijom šećera u krvi, dok druge, osobito one povezane s dugotrajnim promjenama na krvnim žilama, mogu potrajati.
Svaka nova, neobjašnjiva ili zabrinjavajuća promjena na koži razlog je za razgovor s liječnikom ili dermatologom. Posebnu pozornost treba posvetiti ranama na stopalima ili potkoljenicama koje sporo zacjeljuju, znakovima infekcije poput crvenila, topline i oticanja te novim područjima izrazito tamne, zadebljane i baršunaste kože.
Koža može pružiti vrijedne tragove o onome što se događa u organizmu, ali ne može sama potvrditi dijabetes. Ako postoji sumnja, jednostavne krvne pretrage mogu pokazati postoji li problem s regulacijom šećera u krvi, dok liječnik može procijeniti jesu li promjene na koži povezane s dijabetesom ili nekim drugim stanjem.
Otvori KEKS Pay
