Može li ono što jedemo utjecati na to koliko staro naše tijelo izgleda iznutra? Novo istraživanje pokazuje da se pojedini pokazatelji koji se koriste za procjenu biološke starosti mogu promijeniti već nakon samo četiri tjedna drukčije prehrane. Posebno je zanimljivo što najveća razlika nije zabilježena kod prehrane s manje ugljikohidrata, nego kod jelovnika s manje masti i većim udjelom ugljikohidrata. Ipak, znanstvenici odmah upozoravaju na važnu razliku: rezultati ne znače da se čovjek za mjesec dana može doslovno "pomladiti" nekoliko godina. Ono što se promijenilo bili su zdravstveni pokazatelji na temelju kojih se procjenjuje biološka starost.
Istraživači sa Sveučilišta u Sydneyju analizirali su podatke 104 osobe u dobi između 65 i 75 godina koje su sudjelovale u istraživanju Nutrition for Healthy Living. Eksperiment je trajao četiri tjedna, a istraživači su pripremali i dostavljali sve obroke sudionicima. Nije bilo klasičnog ograničavanja kalorija – sudionici su mogli pojesti onoliko hrane iz dodijeljenog jelovnika koliko su željeli.
Nasumično su podijeljeni u četiri skupine. Dvije skupine konzumirale su hranu biljnog i životinjskog podrijetla, pri čemu je polovica proteina dolazila iz životinjskih izvora. Preostale dvije skupine imale su poluvegetarijansku prehranu u kojoj je 70 posto proteina bilo biljnog podrijetla. Svaki od ta dva načina prehrane dodatno je podijeljen na varijantu s više masti i manje ugljikohidrata te onu s manje masti i više ugljikohidrata. U svim skupinama proteini su činili 14 posto ukupnog energetskog unosa.
Prije početka eksperimenta i nakon četiri tjedna znanstvenici su procijenili biološku starost sudionika. Za razliku od kronološke dobi, koja jednostavno govori koliko je godina prošlo od našeg rođenja, biološka starost pokušava procijeniti stanje organizma na temelju različitih zdravstvenih pokazatelja. U obzir se mogu uzimati krvni tlak, razina šećera i kolesterola u krvi, inzulin, pokazatelji upale, opseg struka i indeks tjelesne mase. U ovom istraživanju korištena je takozvana Klemera-Doubal metoda (KDM), kojom se više biomarkera kombinira u jednu procjenu biološke starosti.
Nakon samo četiri tjedna pojavile su se razlike među skupinama. Kod sudionika koji su konzumirali biljnu i životinjsku hranu, ali uz veći udio masti, nije zabilježena značajna promjena procijenjene biološke starosti. Upravo je taj način prehrane najviše nalikovao onome kako su se sudionici hranili prije početka eksperimenta. U ostale tri skupine procijenjena biološka starost bila je niža.
Hrana kao najbolji tretman protiv starenja: Ove namirnice zatežu kožu bolje od bilo koje kreme
Najizraženija razlika pojavila se kod osoba koje su jele i biljnu i životinjsku hranu, ali uz manje masti i više ugljikohidrata. Ovisno o načinu izračuna, njihova procijenjena biološka starost bila je otprilike 3,5 do 4,1 godinu niža u usporedbi sa skupinom na prehrani s više masti, nakon što su istraživači uzeli u obzir početne razlike među sudionicima. Zvuči spektakularno, ali to ne znači da su se sudionici za četiri tjedna doista pomladili četiri godine.
Koautor istraživanja Alistair Senior za ScienceAlert objasnio je da bi bilo pretjerano tvrditi da su sudionici postali biološki mlađi. Preciznije je reći da su nakon promjene prehrane imali profil određenih biomarkera kakav bi se očekivao kod mlađe osobe. Važan detalj odnosi se i na ugljikohidrate. Rezultati se ne mogu protumačiti kao dokaz da je svaka prehrana bogata ugljikohidratima korisna. Sudionici nisu povećali unos kolača, slatkiša, bijelog kruha i rafiniranog šećera. Ugljikohidrati su uglavnom dolazili iz cjelovitih i minimalno prerađenih namirnica. Skupine kod kojih je zabilježena niža procijenjena biološka starost istodobno su unosile više vlakana, manje masti i manje životinjskih proteina nego prije istraživanja.
Jedno od mogućih objašnjenja rezultata krije se u unosu zasićenih masti. Senior ističe da je upravo njihov unos bio jedna od važnih razlika između skupine koja je konzumirala više masti i životinjskih namirnica i ostalih skupina. Ipak, ostaje ključno pitanje: je li promjena prehrane doista utjecala na sam proces starenja ili je jednostavno brzo poboljšala određene zdravstvene pokazatelje? Biološka starost nije nepromjenjiva veličina. Parametri koji se koriste za njezino određivanje mogu relativno brzo reagirati na promjene u organizmu.
Prehrana, primjerice, može utjecati na šećer i kolesterol u krvi, inzulin, krvni tlak i pokazatelje upale. Budući da se upravo neki od tih parametara koriste za izračun biološke starosti, moguće je da je četverotjedna promjena prehrane prije svega poboljšala trenutačni metabolički i zdravstveni profil sudionika. Samo istraživanje nije moglo jasno razdvojiti te dvije mogućnosti.
Studija ima i nekoliko važnih ograničenja. Trajala je samo četiri tjedna i obuhvatila relativno mali broj ljudi, a svi sudionici bili su Australci između 65 i 75 godina koji su već na početku imali relativno dobre fiziološke pokazatelje. Nije poznato ni jesu li se uočene promjene zadržale nakon što su sudionici prestali dobivati posebno pripremljene obroke. Istraživanje također ne može odgovoriti na puno važnije dugoročno pitanje – bi li takav način prehrane mogao smanjiti rizik od bolesti povezanih sa starenjem ili produljiti život.
Studija, objavljena u znanstvenom časopisu Aging Cell, zato ne dokazuje da odgovarajućim jelovnikom možemo „vratiti sat unatrag“. Pokazuje nešto ipak vrlo zanimljivo: određeni biomarkeri povezani s procjenom biološke starosti mogu reagirati na promjenu prehrane u svega nekoliko tjedana. Drugim riječima, četiri tjedna možda nisu dovoljna da postanemo mlađi, ali mogu biti dovoljna da se neke mjerljive karakteristike našeg organizma počnu mijenjati.
Otvori KEKS Pay
