EPIDEMIJA DEBLJINE

Pretilost je bolest, ali bolje ju je liječiti promjenom načina života nego lijekovima

Newscom/PIXSELL
18.01.2023.
u 16:30

Farmaceutska industrija razvija lijekove protiv pretilosti, koja je veliki problem i u Hrvatskoj

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, gotovo dvije trećine stanovništva (65%) imalo je prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu (42% prekomjernu tjelesnu masu i 23% debljinu). Uz iznimku onih starijih od 75 godina, navodi se dalje, što je starija dobna skupina, to je i veći udio osoba s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom: najniži udio zabilježen je među odraslima u dobi od 18 do 24 godine (27%), dok je među onima koji su u dobi od 65 do 74 godine zabilježen najviši udio (79%) – slično je i kada gledamo samo udio onih s debljinom (6% naprema 29%).

Udio odraslih osoba s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom znatno se razlikuje u pojedinim državama članicama Europske unije. Najviši udjeli zabilježeni su u Hrvatskoj i Malti, gdje je 65% odraslih osoba imalo prekomjernu tjelesnu masu u 2019. S druge strane, najniži udjeli zabilježeni su u Italiji (46%), Francuskoj (47%) i Luksemburgu (48%). Pretilost nam je, dakle, veliki problem, zapravo i ponajveći u odnosu na ostatak Europske unije. Ipak, znanost malo-pomalo dolazi do rješenja za tu, kako se kaže u enciklopedijskom unosu, bolest modernoga doba; koja početkom XXI. st. poprima razmjere pandemije, jer je napredak civilizacije donio obilje hrane i malo kretanja. Uzroci pandemije nisu potpuno razjašnjeni, znanost ih još pokušava do kraja dokučiti, za sada je poznato kako ovise o čimbenicima poput gena te o utjecaju okoline na organizam, životnim navikama.

Savjeti za kuhanje jednog chefa koji će svima dobro doći: Ovo želite znati....

1 / 12

– “Epidemija debljine” jedan je od glavnih globalnih zdravstvenih problema. Prevalencija debljine u svijetu utrostručila se od 1975. do 2016., a to se ponajprije pripisuje unosu visokokalorične prehrane i sjedilačkog načina života. Debljina predstavlja povećani rizik za nastanak niza bolesti poput dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti ili karcinoma. I što se godinama uz pomoć moderne medicine produljivao životni vijek, izgleda da bi se zbog debljine i posljedičnih bolesti on prvi put mogao početi skraćivati, kaže doc. dr. sc. Anela Novak, dr. med. internist-endokrinolog u KBC-u Split i predsjednica Hrvatskog dijabetološkog društva.

Zabrinjava pojava pretilosti u sve mlađih osoba, uključujući djecu i adolescente, zaključuje se već u izvorima poput Hrvatske enciklopedije. U zadnje vrijeme promoviraju se lijekovi koji, sudeći prema tim informacijama, donose nadu za liječenje pretilosti, iako se uopće ne radi o lijekovima koji su namijenjeni baš tome. Naime, riječ je o tri lijeka za dijabetes: semaglutidu, liraglutidu te tirzepatidu. Zanimljivo je recentno istraživanje Novo Nordiska prema kojem se semaglutidom, u kombinaciji s nekim promjenama životnih navika, primjenjivao u tinejdžera koje se drži najotpornijima na takve terapije. Uz tjednu dozu davanu injekcijom tijekom 16 mjeseci u trećine se sudionika istraživanja težina smanjila za 20 posto. Ranije su studije pokazivale da je isti lijek jednako uspješan i kod odraslih. Iako se radilo tek o kliničkim istraživanjima, i ona su izazvala velik optimizam. Logika se čini jednostavnom, to su lijekovi koji utječu na apetit, pa ispada da djeluju i na pretjeran broj kilograma kod nekih bolesnika koji pate od šećerne bolesti. A to čine tako da oponašaju djelovanje glukagonu sličan peptid-1, GLP-1, probavnog hormona koji stimulira lučenje inzulina u ovisnosti o razini glukoze. Ipak, daleko je to još od ‘čudotvornih lijekova’ kojima bi se moglo postići izlječenje kod svih.

Foto: DPA/Pixsell

– Kroz povijest, mnoge su farmaceutske kompanije pokušale razviti lijekove za liječenje debljine, no većina ih nije ušla u širu primjenu ili zbog nuspojava ili slabe efikasnosti. Novi lijekovi, poput agonista GLP-1 i GIP receptora, koji pripadaju hormonima koje nazivamo inkretinima, već se koriste za liječenje šećerne bolesti tipa 2 jer snižavaju razinu glukoze u krvi. To su lijekovi koji smanjuju apetit i želju za hranom, te kod određenog dijela onih koji boluju od šećerne bolesti dovode do mršavljenja. Zbog navedenih učinaka ovi su se lijekovi pokazali djelotvornim i u liječenju debljine no, kao i kod osoba sa šećernom bolesti, učinak se ne postiže kod svih.Osim toga, važno je istaknuti da učinak terapije agonistima GLP-1 receptora nakon određenog vremena doseže svoj maksimum, te unatoč primjeni lijeka nema daljnjeg smanjenja težine. S druge strane, nakon prekida uzimanja lijeka, ako osoba nije promijenila životne navike, ponovno dolazi do debljanja. Konačno, kao i svaki drugi lijek, i ova skupina lijekova ima nuspojave poput mučnine, povraćanja, nadutosti, česti su problemi s konstipacijom, a rijetko može doći do upale žučnjaka i upale gušterače. Stoga je potrebno još jednom naglasiti da će se bez pridržavanja principa zdrave prehrane i povećanja tjelesne aktivnosti samom primjenom lijeka teško ostvariti dugoročni učinci na smanjenje težine, kaže dr. Novak.

Nema ništa čudnoga u tome što se zbog svakog boljeg rezultata kliničkih ispitivanja novog kandidata za lijek protiv pretilosti probudi tako veliki optimizam. Nije Hrvatska, dakako, jedina pogođena ovom pojavom, spomenuli smo da je riječ o pandemiji, a razlog je, kako je već navedeno, zato što se od 1975. pojavnost pretilosti u svijetu utrostručila. Pretilima se smatralo oko 40 posto odraslih u svijetu 2016. godine prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije. Pretilost se smatra opasnom i zato što donosi povećan rizik od dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti i nekih vrsta raka. Tako Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje dijetnu ishranu te fizičku aktivnost kako bi se pretilost smanjila, a lijekovi bi trebali pomagati kada promjena životnih navika nije dovoljna. No prevelika očekivanja od lijekova mogu izazvati i druge posljedice kao što uz pretilost za procjenu općeg stanja organizma treba uzimati u obzir i neke druge faktore.

– ‘’Patologizirati’’ nečije zdravlje jednostavno na temelju tjelesne težine potencijalno je štetno. Iako je debljina povezana s povećanim rizikom za niz bolesti, neki drugi zdravstveni problemi obično su bolji prediktor nečijeg rizika od smrti, što pokazuje potrebu da se pri procjeni zdravlja uzmu u obzir i drugi faktori osim tjelesne težine. Jedno je istraživanje pokazalo da je gotovo 30 posto ljudi koji su pretili metabolički zdravo. U društvima koja cijene mršavost ovi lijekovi također mogu nenamjerno ojačati vezu između viška kilograma i zdravlja, a posebno ako naglašavamo da je debljina kronična bolest, a ne posljedica načina života. Upravo ideja o mogućnosti brzog i lakog rješavanja debljine dovela je do velike potražnje za ovim lijekovima. Nažalost, to je zaista uzrokovalo nestašicu na tržištu i neki oblici više nisu dostupni ni za liječenje osoba sa šećernom bolešću tipa 2, objasnila nam je dr. Novak.

Stručnjaci koje je za ovu temu konzultirao Nature tvrde kako je mogućnost da se ugađanjem biologije utječe na tjelesnu masu dokaz kako je pretilost doista bolest. Isto tako, prije se smatralo da je pretilost prije svega posljedica manjka volje onih koji su njome pogođeni, dok danas ima dosta onih koji tvrde da je upravo djelotvornost lijekova dokaz kako nije sve u voljnom momentu. I u Natureu ističu zabrinutost zbog toga što dostupnost spomenutih lijekova može pothranjivati društvenu normu prema kojoj je najbolje biti mršav. Znanstvenici su ipak optimistični prema najnovijim rezultatima ovih lijekova, iako treba odgovoriti na pitanja tko ih može plaćati, jer nisu jeftini, na koga zapravo djeluju te hoće li ih se morati uzimati doživotno. Optimizam je najviše vezan za činjenicu da se tjelesna masa prvi put može mijenjati farmakološki, iako to nije najbolji način.

– Najbolji način liječenja debljine jest prevencija. Svaki pojedinac trebao bi što prije usvojiti zdrav način prehrane i zdrave životne navike kako bi se izbjegao razvoj prekomjerne težine, jer ovo kliničko stanje postaje sve manje reverzibilno što dulje traje i što je čovjek stariji. Potrebna je stoga bolja promocija promjena životnih navika u koju se moramo svi uključiti, posebno nutricionisti i javno zdravstvo preventivnim programima, bolja regulativa vezana za prehrambene proizvode, ograničavanje lokala brze hrane u blizini škola i osnaživanje odabira zdrave hrane. Farmakoterapijski pristup debljini dugoročno je neodrživ i za pojedinca i za društvo, kaže dr. Novak. Spomenuti lijekovi dostupni su i sve traženiji i u nas, pa su tako dospjeli i na televiziju i u druge medije. Čudotvorni u svakom slučaju nisu, odnosno većini ne nude automatsko rješavanje pretilosti. Ali su poticaj farmaceutskoj industriji da ih nastavi razvijati i nuditi po povoljnijim cijenama za što u SAD-u već postoje programi.

Konzumiranje previše soli može oslabiti imunitet, tvrdi novo istraživanje:

 

Komentara 1

HE
hegedus
18:19 18.01.2023.

Ovo je sramota za znanost, o čemu ovi pričaju? Lijek protiv pretilosti, ma dajte? Nemam riječi. Kao da su pali s Marsa, odavno se zna da su ugljikohidrati a najviše od njih šećer, uz procesiranu hranu jedini uzrok pretilosti. Izbacite to iz prehrane, nema ni pretilosti.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?