Znanstvenici okupljeni u projektu Europske Unije GENADDICT otkrili su mutaciju gena koja potiče ovisnost o nikotinu. Ima je polovica pučanstva europskoga podrijetla.
Njezini su nositelji 30 posto izloženiji raku pluća, a 20 posto arteriosklerozi. Ta mutacija ne potiče nepušače da počnu pušiti, ali pušačima otežava provedbu odluke da se liše duhanskoga dima. Prema podacima Europske komisije, od duhana godišnje umire više od pola milijuna Europljana; za 25 posto svih smrti uzrokovanih rakom, a 15 posto smrti u EU uopće, kriv je duhan.
Mnogi pušači ipak ne mogu ostaviti cigarete jer su ovisni o nikotinu. No, dosad nije bilo poznato da su neki ljudi ovisnosti izloženiji od drugih. Znanstvenici iz devet zemalja članica EU, okupljeni u GENADDICT, istraživali su u 11.000 islandskih pušača gene uključene u ovisnost o nikotinu kako bi je pomogli liječiti, te su na kromosomu 15q24 nabasali na mutaciju koja, djelujući na nikotinsko-acetilkolinsku hvataljku u mozgu, ovisnost pojačava.
Pokazalo se da pušači koji je nose puše mnogo više od onih koji je nemaju te da su u njih učestaliji rak pluća i arterioskleroza. Potvrdila je to naknadna provjera na 32.000 pušača i nepušača u Austriji, Italiji, Nizozemskoj, Španjolskoj, Švedskoj i na Novome Zelandu.
Činjenica da je ta mutacija rjeđa među onima koji puše manje od 10 cigareta dnevno nego među nepušačima isključuje mogućnost da bi ona poticala početak pušenja.
