Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 10
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
TURISTIČKA PATROLA: Gornji Kneginec

Klijet do klijeti, kurija do kurije, a na vrhu brijega bunar cara Josipa dubok 137 metara

Turistička patrola Kneginec
Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
1/9
20.04.2022.
u 18:34

Kurije, klijeti i vidikovci niču u ulicama živopisnih naziva – Banjščina, Mostečka, Mozdernjak, Mali vrh, Dugi vrh, Glavić...

House of nature, Holiday home Franky, Evergreen pool house, Pool jacuzzi dreams... I onda Fazanov brijeg. – Nismo htjeli neki komercijalni naziv. Tu je nekad bila stara klijet, a priroda je takva da je uvijek bilo puno fazana, a ima ih još uvijek, pa tu i tamo neki sleti u dvorište – govori nam Mario Podvezanec, jedan od iznajmljivača kuće za odmor u Varaždin Bregu.

Dolaze i Nizozemci

I one kuće nabrojene u prvoj rečenici dio su ponude za goste koji traže mir u općini Gornji Kneginec u Varaždinskoj županiji. Kuća na Fazanovu brijegu razvijala se postupno, od vinogradske kleti do moderno opremljene kuće s bazenom i saunom.

– Sljedeći korak je tzv. hobitova kućica pokraj bazena, gdje ćemo imati prezentaciju lokalnih vina i craft piva. Ima oko Varaždina malih pivovara i vinarija s kojima ćemo surađivati – kaže Mario. Osamdeset posto su strani gosti, Nijemci, Austrijanci, Nizozemci... Najviše ih oduševljava mir, lijepa priroda u koju bježe od užurbanog života u urbanim sredinama.

– Jako hvale i hranu. U radijusu od pet kilometara imate nekoliko vrhunskih restorana u kojima se može dobro pojesti. Domaći gosti uglavnom dolaze u predsezoni i postsezoni. Tijekom dana obiđu Stari grad u Varaždinu, koji je na manje od 15 kilometara, Kalnik je na pola sata, blizu je i Trakošćan – dodaje.

Općina Gornji Kneginec većim je dijelom na brežuljkastom, zagorskom dijelu županije, šest kilometara južno od Varaždina. Tuda je nekad prolazila važna cesta, a danas autocesta Goričan – Zagreb. Među atrakcijama je Kneginečka kula, koja, kažu, priča priču o borbi za vlašću dva brata kralja, utvrđenom gradu i legendi o predivnoj kneginji po kojoj je Kneginec dobio ime. Prvi naziv mjesta našao se u povelji Andrije II. iz 1209. godine, Khene, a ime se potom mijenjalo do današnjeg Kneginca. Zanimljive su brojne kurije od kojih ih je malo ostalo sačuvano u cijelosti. Najviše ih je u Varaždin Bregu, gdje su i klijeti i vidikovci, a nazivi ulica su živopisni – Halić, Banjščina, Mostečka, Mozdernjak, Mali vrh, Dugi vrh, Glavić i Koradovica. Obišli smo i jednu od neobičnijih atrakcija, 137 metara duboki bunar cara Josipa II., po čijem ga je nalogu za potrebe austro-ugarske vojske 1774. dala na Bauer bregu iskopati talijanska obitelj Zirzoni.

– Voda uvijek, i ljeti i zimi, ima 13 stupnjeva. Evo probajte kako je fina – nudi nam susjeda, koja je u bunar na vrhu brijega spustila metalno vjedro i 12 puta okrenula polugu, sve dok nije došla do vodenog stupa visokog osamdesetak metara. Po Bauer bregu se, kaže, znao prošetati i Miroslav Krleža. Blizu su i vila Moj mir, vila Kussy, Magdićeva kurija, kurija Kralj, Mažuranićeva kurija, Bijeli dvori, Antunovićeva kurija, palača Bijeli fratri stara više od 300 godina, Grimsova kurija, koja je bila u vlasništvu grofova Bombellesa, i Kettigova klet s prešom iz 1880. Od sakralnih objekata vrijedi razgledati crkvu sv. Marije Magdalene iz 15. stoljeća u središtu Gornjeg Kneginca, s posebno vrijednim gotičkim prozorom. Pokraj crkve je kula Kehne (Andrijina kula), za koju se pretpostavlja da je nekad bila utvrđeni kaštel. Prije šezdesetak godina pri iskopu ribnjaka otkriven je arheološki lokalitet Varaždin Breg s kamenim artefaktima iz mlađeg kamenog ili bakrenog doba, kao i naseobinska keramika iz mlađeg željeznog doba.

Autohtone životinje

Na arheološkom lokalitetu Banjščina slučajno je pronađena ostava srebrnog novca iz 1. stoljeća prije Krista. Od suvremenih sadržaja tu je trgovački centar Lumini u Donjem Knegincu, šoping-meka za cijeli sjeverni kraj. U Lužanu Biškupečkom nalazi se Svijet prirode OPG-a Lukač. Stvorili su ga Nikolina i Josip, koji su 2015. krenuli u avanturu i na imanju počeli "skupljati" autohtone domaće životinje, od kunića i gusaka do goveda i konja. Sela su uređena, a da se o tome vodi briga govori i to što Turistička zajednica dijeli potpore za uređenje.

Komentara 1

ZZ
Zvir Zvirek
19:41 20.04.2022.

noro!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?