Kad se spomene ime Isaaca Newtona, prve asocijacije su zakon gravitacije, tri zakona gibanja i temelji klasične mehanike. No, slika o njemu kao isključivo racionalnom znanstveniku, kakvu je stvorila popularna kultura, daleko je od potpune. Newton je bio duboko religiozan čovjek koji je lavovski dio svog života, možda čak i više vremena nego što je posvetio fizici i matematici, uložio u proučavanje alkemije, teologije i biblijskih proročanstava. Vjerovao je da su Sveto pismo i priroda dvije knjige istog autora - Boga - te da se proučavanjem obje može dokučiti božanska istina. Ova njegova druga, "mračna" ili heretička strana, kako ju je nazvao jedan BBC-jev dokumentarac, šokirala je javnost kada su njegovi spisi postali šire dostupni, dovodeći u pitanje ustaljenu predodžbu o strogom razdvajanju znanosti i religije.
Predviđanje o 2060. godini ne potječe iz znanstvenog rada, već iz privatnih zabilješki nastalih oko 1704. godine, koje se danas čuvaju u Nacionalnoj knjižnici Izraela u Jeruzalemu. Newtonov izračun nije rezultat kompleksnog diferencijalnog računa, koji je sam izumio, već, kako ističu stručnjaci, jednostavne aritmetike. Ključ je pronašao u Knjizi proroka Daniela i Otkrivenju, u frazi "vrijeme, vremena i pola vremena", koju je protumačio kao razdoblje od 1260 dana. Koristeći tada uobičajenu metodu tumačenja proročanstava poznatu kao "dan za godinu", tih 1260 dana pretvorio je u 1260 godina. Kao polazišnu točku odabrao je 800. godinu, kada je papa Lav III. u Rimu okrunio Karla Velikog za cara Svetog Rimskog Carstva. Za Newtona je taj čin simbolizirao početak "papinske korupcije" i uspon otpadničke Crkve. Jednostavnim zbrajanjem 1260 godina sa 800., došao je do 2060. godine.
Ipak, Newton nije predviđao vatrenu apokalipsu i uništenje planeta. Njegova vizija 2060. godine bila je vizija radikalne transformacije i novog početka. Prema njegovu tumačenju, to bi označilo kraj jedne mračne ere u ljudskoj povijesti i početak nove - doba koje Židovi nazivaju mesijanskim, a kršćani milenijem ili Kraljevstvom Božjim na Zemlji. Očekivao je Drugi Kristov dolazak, pad "Babilona" (korumpirane Crkve), povratak Židova u Izrael i uspostavu globalnog kraljevstva mira i pravde. Newton je ozbiljno shvaćao proročanstva poput onog iz Knjige proroka Miheja, koje navodi da će narodi "prekovati svoje mačeve u plugove, a koplja u srpove" te da "više neće učiti ratu". Njegova eshatologija, dakle, nije bila samo priča o propasti, već i o konačnoj nadi u uspostavu trajne harmonije.
Paradoksalno, čovjek čije je ime postalo sinonim za predviđanje kraja svijeta bio je izrazito oprezan prema postavljanju konkretnih datuma i oštro je kritizirao one koji to čine. U istom rukopisu u kojem iznosi svoj izračun, Newton upozorava na opasnost od "ishitrenih nagađanja maštovitih ljudi koji često predviđaju vrijeme kraja". On je smatrao da takva neuspjela proročanstva samo dovode svete spise na loš glas. Njegova računica nije bila namijenjena javnoj objavi, već je bila privatno promišljanje kojim je, između ostalog, želio dokazati da kraj sigurno neće doći tako skoro, barem ne za njegova života. Napisao je: "Ovo spominjem ne da bih tvrdio kada će biti vrijeme kraja, već da zaustavim ishitrene pretpostavke... Može završiti kasnije, ali ne vidim razloga da završi ranije." Ironično, medijska eksponiranost pretvorila ga je upravo u ono protiv čega se borio - proroka određenog datuma.
Newtonovi teološki i alkemijski spisi dugo su bili skriveni od očiju javnosti. Njegovi nasljednici čuvali su ih kao privatno vlasništvo sve do 1936. godine, kada su prodani na aukciji u Londonu. Najveći dio teoloških rukopisa kupio je znanstvenik Abraham Yahuda, koji ih je oporučno ostavio novonastaloj državi Izrael. Zbog pravnih sporova, dragocjeni dokumenti stigli su u Jeruzalem tek 1969. godine. Ipak, tek je revolucija u proučavanju Newtona, potaknuta mikrofilmiranjem i digitalizacijom rukopisa devedesetih godina, omogućila znanstvenicima dublji uvid. Svjetsku slavu datum 2060. stekao je 2003. godine nakon emitiranja BBC-jevog dokumentarca "Newton: Mračni heretik", koji je široj publici prvi put predstavio ovu manje poznatu, ali fascinantnu stranu najvećeg uma znanstvene revolucije, potaknuvši rasprave koje traju i danas.
Otvori KEKS Pay
Predvidjam raspad SAD i početak dugotrajnog svjetskog mira.