Jetru kao organ «napadaju» mnoge bolesti uzrokovane vanjskim uzročnicima, stilom života ili bolesti jetre nastaju kao posljedica nekih patoloških stanja u organizmu, čiji se produkti metaboliziraju u jetri i na taj je način oštećuju.
Najčešće bolesti jetre su; akutni i kronični virusni hepatitis (uzrokovan virusima tipa A,B ili C), alkoholna bolest jetre, toksična i medikamentozna oštećenja jetre, ciroza jetre (alkoholna, bilijarna i Wilsonova ciroza) te tumori jetre. Neovisno o etiologiji jetrene bolesti, uz specifičnu terapiju za svaku od njih, medicinska dijeta kod bolesti jetre je jedinstvena.
Dozvoljena jela i pića:
JUHE: Nemasna juha od mesa, juha od povrća (u juhu se mogu ukuhavati sve vrste tjestenine, riža ili pšenična krupica – gris).
MESO: Nemasna teletina, mlada nemasna govedina, nemasna (bilela) riba, perad
POVRĆE: krumpir (kuhan, pire), špinat , cvjetača, mrkva, koraba, šparoge, tikvice, blitva, rajčica, svježi krastavci
TJESTENINA: Sve vrste kruha, žemlje, peciva, biskvit, pereci, palačinke, sve vrste kuhane tjestenine, noklice od riže i grisa, pudinzi.
VOĆE: Sve vrste voća (svježeg i kuhanog), kompoti, vočni sokovi.
SLATKA JELA: Nabujak od riže ili pšenične krupice, marmelade, džemovi, med.
OSTALA JELA: Gris, riža, kukuruzno brašno, zobene pahuljice, svježi kravlji sir, jaja, a grah, repu, kelj kupus leću i rotkvu – u koliko pacijent podnosi.
SALATE: Zelena salata, blitva, rajčica, cvjetača, cikla. Sve salate mogu biti začinjene samo uz malo jabučnog octa ili limunovim sokom.
PIĆA: Čaj, kava (što blaža), negazirana voda, mlijeko, topla čokolada.
Za pripremu hrane dopušteno je u toku dana za sve obroke 60 -80 grama masnoće i to ulje ili maslac. Jelo može biti umjereno zasoljeno, u koliko liječnik ne odredi (zbog drugih laboratorijskih vrijednosti) hranu bez soli.
Ne smije se jesti prevruća jela niti piti prevruća pića. Jelo neka bude ukusno pripremljeno, raznovrsno, tako da bolesnik može pojesti određenu dnevnu količinu. Jesti treba više puta na dan.
Na prvom mjestu u prehrani neka budu ugljikohidrati i bjelančevine (brašno, riža, pšenična krupica, marmelada, med, voćni sokovi voće, kruh, nemasna govedin i teletina, svježi kravlji sir, jaja, mlijeko). Dnevni obrok neka sadržava oko 120 – 150 grama bjelančevina, a samo 60 – 80 grama masti, a ostalo ugljikohidrate.
ORIJENTACIJSKI: 300 grama mesa = 60 grama bjelančevina, 250 grama svježeg kravljeg sira = 40 grama bjelančevina, 1 litra mlijeka = 35 grama bjelančevina…
Zabranjena jela i pića:
• Svinjska i gušća mast, slanina, maslac, visoko masni margarin, loj
• Suho meso, kobasice, svinjetina, masna govedina, patke, guske, gušća jetra, salame, čvarci, mesne konzerve, kavijar, tovljeni šaran
• Umak od češnjaka i/ili luka, senf, majoneza sama ili sa dodatcima, svi umaci od pečenja
• Svi zreli sirevi, masni i/ili sušeni
• Bademi, orasi, lješnjaci
• Feferoni, paprika, jaki začini i dresingi, papar, muškatni oraščić
• NAJSTROŽE ZABRANJENA SVA ALKOHOLNA PIĆA BEZ RAZLIKE
• POTREBNO PRESTATI PUŠITI
