Clubture – za one koji tek rastu
Kraj ljeta i početak jeseni za nas koji radimo u nezavisnoj kulturi već godinama imaju predznak pisanja natječajnih prijava. Otvaraju se javni pozivi Ministarstva kulture i medija, gradova, općina i županija, finiširamo prijave za programe podrške Zaklade Kultura nova, tražimo rokove, uvjete, obrasce, potvrde, proračune i priloge. Uz početak nove sezone, premijere, probe, izvedbe i sve ostalo što treba pokrenuti nakon godišnjih odmora, u Tragačima nam je to uvijek najintenzivniji period u godini.
U moru velikih i dobro poznatih javnih poziva lako je previdjeti one manje, iako postoje programi koji su osmišljeni upravo za mlade umjetnike i nove organizacije, mikro-inicijative ili male lokalne projekte. Postoji jedan koji vrata otvara još ranije – inicijativama koje možda još nisu ni postale organizacije, a to je Clubture-HR.
Od klubova do mreže od 70 organizacija
Savez udruga Klubtura, odnosno mreža Clubture, postoji od 2002. godine. Danas okuplja 70 udruga, umjetničkih organizacija i neformalnih inicijativa iz područja suvremene kulture i umjetnosti, iz ukupno 21 hrvatskog grada. Ime nas podsjeća na početke mreže – prvotna ideja bila je povezati klubove koji bi međusobno razmjenjivali kulturne sadržaje. Međutim, vrlo brzo se u mrežu uključio mnogo širi krug organizacija koje se bave kulturom i mladima, te su se sukladno tome mijenjali i programi i ciljevi djelovanja mreže.
Matija Mrakovčić kaže da je mreža zapravo rasla zajedno sa scenom i da su njezini problemi uvijek bili i problemi Clubturea: „Od nerazumijevanja da je kultura javno dobro i da je umjetnički rad - rad, neprepoznavanja angažiranih i eksperimentalnih umjetničkih praksi kao dijela kulturnog sustava do strukturne podfinanciranosti i velikih očekivanja za male pare - neke su se stvari podosta promijenile kroz desetljeća, a neke nisu. Iako su svi segmenti doživjeli neki tip poboljšanja i uvažavanja, od pandemijskih godina pratimo silaznu putanju po pitanju institucionalnog okvira za poboljšanje uvjeta našeg rada, na razini financiranja, šire legislativne promjene, promjena u sustavu planiranja i vrednovanja. Mrežu Clubture sagradila je nezavisna kulturna scena kao vlastiti okvir za zajedničko djelovanje i borbu za korekciju sustava, i još uvijek smo ovdje.“
Kako je pridruživanje mreži funkcioniralo prije dvadeset godina, tako funkcionira i sada: prije primanja u članstvo očekuje se iskustvo suradnje kroz program Clubture-HR u svojstvu nositelja projekta. Razlog tomu je što je Clubture nastao kao suradnička i programska mreža kroz koju organizacije nezavisne kulture zajedno stvaraju i razmjenjuju sadržaje.
Članstvo u mreži se ne naplaćuje, a otvara mogućnost povezivanja s drugim kolegama sa scene, sudjelovanja u odlučivanju o projektima koji će se kroz program Clubture-HR provoditi, kao i u oblikovanju programskih aktivnosti mreže. Također, članice se kroz mrežu redovito informiraju o bitnim temama koje se tiču nezavisne kulture.
Natječaj za one koji možda još nemaju što staviti pod „dosadašnja postignuća“
Sudjelovanje u programu Clubture-HR nije rezervirano za članice mreže. Za sudjelovanje u programu mogu se prijaviti sve zainteresirane organizacije i inicijative iz područja suvremene kulture i umjetnosti, i to putem javnog poziva koji se objavljuje jednom godišnje, u listopadu.
Tatjana Vukadinović kaže da je Clubture-HR često najkorisniji upravo mladim organizacijama i inicijativama koje nemaju mnogo iskustva u provedbi programa, još nisu dobro povezane sa scenom i teže bi došle do financiranja kroz neke druge izvore. Drugim riječima, ako ste tek osnovali organizaciju ili još djelujete kao neformalna inicijativa, nemate pet ili deset godina projekata koje možete nabrojiti u prijavnici i možda vas još nitko ne poznaje – to ovdje ne mora biti nedostatak. „Program je dizajniran tako da Clubture u provedbi pruža administrativnu podršku i brine o svim troškovima projekta što omogućuje da se provoditelji fokusiraju na realizaciju samih aktivnosti. Nerijetko se neformalne inicijative, ojačane iskustvom uspješne provedbe, formaliziraju u udruge, npr. danas aktivna udruga u području cirkusa i izvedbenih umjetnosti Bunike i udruga mladih arhitekata i urbanista Društvo i prostor svoje su prve projekte realizirale upravo kroz program Clubture-HR“, objašnjava Tatjana.
Novi poziv Clubture-HR za 2027. godinu bit će otvoren od sredine listopada do sredine prosinca. Ove godine stižu i neke promjene. Uz izmjene pojedinih uvjeta uvodi se nova kategorija lokalnog suradničkog projekta, kako bi program mogao bolje odgovoriti različitim vrstama organizacija i različitim oblicima suradnje. Tijekom trajanja poziva održat će se i online informativna radionica za potencijalne prijavitelje, a datum će biti objavljen zajedno s pozivom.
Istraživanje o izazovima i prioritetima sektora
Kad već pišem o Clubtureu, ne mogu preskočiti istraživanje koje je u svibnju ove godine proveo o izazovima i prioritetima sektora. U njemu je sudjelovalo osam mreža i saveza, 28 udruga, sedam umjetničkih organizacija, 23 umjetnika i freelancera te tri strukovne udruge iz cijele Hrvatske. Rezultati me ne iznenađuju jer su poznati i meni u Tragačima i manje-više svim akterima nezavisne kulturne scene koje poznajem.
Čak 87 posto ispitanih kao jedan od najvećih problema navodi nedostatno i kratkoročno financiranje. Slijede nedostatak prostora za rad i predstavljanje programa s 48 posto, administrativno opterećenje s 44 posto te nedovoljno prepoznavanje važnosti kulturnog sektora za društvo s 42 posto. Među promjenama koje su sudionici istraživanja ocijenili najvažnijima nalaze se pravednije plaćanje rada, višegodišnje financiranje na nacionalnoj i lokalnoj razini te transparentnije donošenje odluka o financiranju.
Koje umjetničke programe nam Clubture donosi ove jeseni?
Dok čekamo novi poziv, ovogodišnji Clubture-HR programi nastavljaju putovati Hrvatskom. Tatjana među jesenskim programima izdvaja nekoliko vrlo različitih projekata: „Izdvajamo turneju Frejmovi istine pulske udruge Proces, koja gostuje u Karlovcu, Rijeci i Splitu i kroz plesni performans otvara osjetljivu temu konverzivnih terapija. Zatim tu su zvučno-istraživačke radionice Rezonirati s gradom / Skrivene frekvencije karlovačke udruge KA-Matrix, koje će se održati u Rijeci, Koprivnici i Zagrebu i na kojima će polaznici pomoću specijaliziranih uređaja snimati skrivene elektromagnetske frekvencije grada, proći kroz proces njihove obrade, a publika će potom nevidljive slojeve grada moći čuti putem QR kodova. Književni program Posestrinstvo lica u svemiru udruge Kužiš održat će se u Županji, Petrinji i Osijeku te će kroz književne tribine okupiti šest autorica iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije oko tema granica, sjećanja i ženskog iskustva. Vrlo je aktualan i radionički program Bitno da je nekad bilo lepo udruge Društvo i prostor koji bilježi kolektivnu memoriju velikih objekata čija je budućnost neizvjesna. U Kumrovcu će se baviti Spomen-domom, a u Zagrebu naslijeđem srušenog nebodera Vjesnika, stradalog u požaru prošle godine. Uz to, publiku ove jeseni očekuju i kazališne predstave za djecu i mlade, izložba predmeta od keramike, program o baštini i filmu.“
Ove godine se promijenio i format programa koji se od 2008. godine održava kao Clubture Forum, zamišljen kao mjesto susreta članica mreže i drugih zainteresiranih organizacija u kulturi. Svake se godine selio u drugi hrvatski grad i nastajao u suradnji s lokalnim organizacijama, kroz tribine, stručne radionice i predstavljanje nezavisne kulturne produkcije.
Od ove godine, umjesto jednog velikog godišnjeg okupljanja, Forum se pretvario u niz manjih susreta tijekom godine. Ideja je jednostavna: doći do više lokalnih sredina i omogućiti većem broju ljudi da sudjeluju. Do kraja godine Forum dolazi u Županju u listopadu te u Osijek u prosincu, u suradnji s lokalnim organizacijama Kužiš i Kazališnom družinom Susret.
Novopokrenuti program jačanja kapaciteta organizacija u kulturi
Clubture odnedavno ima još jedan program zanimljiv upravo zato što prepoznaje da maloj organizaciji ponekad najveći problem nije samo nedostatak novca. Ponekad ne zna kako riješiti administraciju, organizirati posao, gdje pronaći određeno znanje ili koga nazvati kad zapne.
U prvom su se krugu uključile mlade organizacije i inicijative iz Osijeka, Svetog Petra Orehovca, Bjelovara, Čakovca i Zagreba. Svaka je ušla sa svojim konkretnim potrebama i problemima, a u njihovu rješavanju pomažu im mentorice i mentori povezani s mrežom još od njezinih početaka.
Program se nastavlja ove jeseni sastancima uživo, zajedničkim planiranjima i konkretnim akcijama, a Clubture priprema i novi poziv za organizacije koje se žele priključiti. Prema sadašnjem planu, trebao bi biti objavljen nakon novog kruga poziva za Clubture-HR.
Stoga, dok otvaramo jedan obrazac za drugim, računamo bodove, prihvatljive troškove, postotke sufinanciranja i pokušavamo pogoditi što će neko vijeće prepoznati kao dovoljno vrijedan program, dobro je znati da postoje i modeli koji polaze od malo drukčijeg pitanja.
Ne pitaju što ste sve dosad napravili, nego – što biste mogli napraviti ako vam netko pruži priliku?