Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 36
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
slavenka drakulić

"Važna emocija u životu današnje Europe je strah od drugoga"

Foto: Igor Soban/PIXSELL
1/5
29.10.2021.
u 11:11

Spisateljica i novinaraka predstavila je u četvrtak navečer u Zagrebu knjige "U kavani Europa" i "Ponovno u kavani Europa" u kojima tematizira preobrazbu društva iz socijalizma u nove demokracije i kakvo je stanje 25 godina nakon sloma socijalizma.

Slavenka Drakulić, koja je uz ino napisala dva ciklusa po tri knjige o socijalizmu i ratu, u razgovoru s Seidom Serdarevićem iz Frakture kaže da je kao novinarka stalno prisutna u svijetu događaja i da joj nije teško o tome pisati.

Dogodila se propast socijalizma i rat, tome slijedi migrantski val, pa renesansa nacionalizma na kojem su izrasle desne stranke, što stvara feeling da to nije isto kao prije deset godina, zatim covid pandemija koje je pokazala neke ružne stvari u EU. Moja je oduka da o tim stvarima pišem, kazala je.

Nakon pada socijalizma putovala je po istočnoj Europi i sjeća se da u njoj često nije bilo ni kafića, ni reklama, a u trgovinama nekih gradova nije bilo ničega. To smo zaboravili kad je došla zapadna roba, kaže ona.

Kaže da živi na obje strane, i na Zapadu i na bivšem Istoku, pa je htjela opisati kako nakon 25 godina jedni druge vide.

Danas su te police pretrpane svim i svačim, a to je ne samo skupo nego je različite kvalitete na Istoku i Zapadu. O tome nismo mogli ni sanjati, kazala je.

Foto: Igor Soban/PIXSELL

Upoznavanje Istoka sa Zapadom prolazilo je kroz tri faze. Prvo je bila faza idealizacije onoga što čeka ljude s Istoka, zatim je došla faza pokušaja svim vrstama prilagodbe. Na području demokracije vlasti su se nastavile ponašati na stari način. Zatim je došla svojevrsna pobuna zbog nejednakosti i osjećaja da su građani drugog reda, na čemu su potom izrasle neke politike kao Orbanova.

Važna emocija u životu današnje Europe je strah od drugoga, za kojeg Slavenka Drakulić misli da je posljedica velikog potresa iz 1989. godine, a koji je potaknuo pitanja etničkog identiteta i doveo crkvu u prvi plan kao čuvaricu etničke tradicije. Stalna briga za opstanak toga identiteta dovela je do nacionalizma, u što je veliki migrantski val 2015. došao kao naručen, kaže ona.

Danas u Švedskoj više od 30 posto djece ima roditelje koji su rođeni izvan te zemlje i za 30 godina više od 50 posto stanovništva će činiti oni koji nisu podrijetlom iz Švedske. Taj problem je dobio svoje mjesto u politici Švedske, gdje je radikalna desnica postala druga stranka pa rejtingu.

Slavenka Drakulić uočava međutim da se na Istoku povijest prilično zaboravlja. Na primjeru interpretacije jedne fotografije među mladima - djevojčice iz Ukrajine snimljene na proslavi Prvog maja 1968. – vidi se da oni zanemaruju simboličnu pozadinu, jer je ne poznaju. Razlog je u činjenici da se roditelji ne žele sjećati socijalizma i ne prenose bivše događaje na mlade, te se prestaju preklapati sjećanje i povijest, zaključila je.

Slavenka Drakulić (Rijeka 1949). piše knjige na hrvatskom i engleskom, a neke su prevedene na više od dvadeset jezika. U izdanju američke izdavačke kuće Penguin izašlo joj je šest naslova. U publicističkim knjigama uglavnom se bavi svakodnevicom u socijalizmu, a poslije 1989. i ratom. Njezina prva publicistička knjiga Smrtni grijesi feminizma (1984.) jedan je od prvih priloga feminizmu u bivšoj Jugoslaviji. Uslijedili su publicistički naslovi Kako smo preživjeli, Oni ne bi ni mrava zgazili, Tijelo njenog tijela i Basne o komunizmu. U književnim djelima okrenuta je ženskom tijelu, bolesti i traumi, propitujući i živote kreativnih žena koje su živjele s poznatim umjetnicima. Živi na relaciji Hrvatska – Švedska. Objavljuje članke, kolumne i političke komentare u domaćim i stranim novinama i časopisima, među kojima su The Nation, The New Republic, The New York Times Magazine, The New York Review of Books, Süddeutsche Zeitung, Internazionale, Dagens Nyheter, The Guardian, Neue Zürcher Zeitung i Eurozine.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije