"Krleža“, dugometražni dokumentarni film redatelja Željka Senečića i scenarista Tomislava Sabljaka o životu i stvaralačkom opusu istaknutog hrvatskog pisca Miroslava Krleže, premijerno je nakon Zagreba prikazan i u Hrvatskom centru u Beču.
Film traje 70-ak minuta i sastoji se iz tri dijela. Prvi dio prati Krležino djelo od djetinjstva u Zagrebu do početka rada u Leksikografskom zavodu 1951. Drugi dio filma prati Krležin rad u Zavodu do smrti, a u trećem je Krleža danas.
Bečku filmsku premijeru organiziralo je hrvatsko veleposlanstvo u Austriji u suradnji s Hrvatskim centrom u Beču.
Uoči projekcije brojne bečke i gradišćanske Hrvate te predstavnike diplomatskih zborova pozdravio je predsjednik centra Tibor Jugović i glavni urednik gradišćanskohrvatskog tjednika Hrvatske novine Petar Tyran.
Hrvatski konzul u Austriji Branimir Lončar rekao je da je cilj premijere upoznati austrijsko društvo s hrvatskom poviješću i kulturom. Dodao je da je film titlovan na njemački jezik kako bi i Austrijanci mogli razumjeti što o Krležinom djelu i životu govore njegovi suvremenici te odlični poznavatelji njegova djela: Predrag Matvejević, Zdravko Zima, Boris Senker, Krešimir Nemec, Ante Stamać, Georgij Paro, Tonko Maroević, Josip Vaništa i mnogi drugi.
Redatelj Željko Senečić je rekao da je film napravljen povodom 30. obljetnice književnikove smrti te da bi značaj filma bio mnogo veći da je napravljen za Krležina života i da se u njemu sam pojavljuje. Dodao je kako bi Krleža bio sigurno jedan od velikih svjetskih pisaca da je umjesto na "malom“ hrvatskom pisao na nekom od "velikih" jezika.
O Krleži i njegovu djelu i liku govorili su Velimir Visković, književni kritičar, esejist i urednik enciklopedije "Krležijana“ i docent Žarko Paić, teoretičar, pjesnik i publicist.
Visković je rekao da je Krleža jedna od najsnažnijih i najkontroverznijih ličnosti u kulturi jugoslavenskih naroda u 20. stoljeću, veliki književnik i lijevi intelektualac koji je poznavao najvažnije povijesne aktere tog vremena.
– On je pisac enciklopedijskog znanja – dodao je usporedivši ga s njemačkim književnikom Thomasom Mannom i drugim europskim književnim velikanima. Upozorio je na Krležinu povezanost sa srednjoeuropskim književnim krugom, u kojem mu je, kad je riječ o časopisima, uzor bio austrijski pisac Karl Krauss. Visković je Senečićev film ocijenio "lijepim i uvjerljivim“, ustvrdivši da je paradoks da Krleža kao lijevi pisac u svojim djelima govori o vrijednostima građanskog društva.
– Krleža je primjer kako se treba svojim autentičnim glasom izboriti u europskoj kulturi za vlastiti identitet – rekao je docent Paić, dodavši kako će "veličinu ovog hrvatskog pisca koji je prešao granice svoje epohe mlade generacije tek otkriti“.
Istaknuo je da je Krleža pogrešno mislio da ga nitko ne čita i ne poznaje, upućujući na aktualnost njegovih djela iz 30-ih godina prošlog stoljeća.
To je potvrdio i glumac Dragan Despot, recitirajući odlomak iz monodrame "Na rubu pameti“ nastale prema tekstu iz Krležina romana o pobuni intelektualaca protiv gluposti i licemjerja građanskog društva, prvi put objavljenog 1938. godine.
– Ovo nije kronika jednog vremena nego roman za sva vremena – napomenuo je Despot, kojeg je publika u dvorani, popunjenoj do posljednjeg mjesta, nagradila burnim pljeskom.
