Je li hrvatski nastup na frankfurtskom sajmu knjiga koji će večeras u velikoj dvorani sajma otvoriti njemački i indijski uglednici unaprijed osuđen na propast i to zbog Harahvata?
Prije nekoliko godina skandal je izazvala “Ambra” Ivana Aralice i njezino predstavljanje na hrvatskom štandu. Zbog toga su se podijelili hrvatski nakladnici, žučno je reagirao tadašnji ministar Antun Vujić, neki su bojkotirali hrvatski štand. Onda je lani na promociju znanstvene knjige Školska knjiga pozvala premijerovu suprugu Mirjanu Sanader, što je isto izazvalo komentare s političkim prizvukom. I kad je ove godine povjerenstvo za nastup Hrvatske u Frankfurtu s Kašmirom Huseinovićem na čelu najavilo da će u Frankfurt izložba o Nikoli Tesli te da će se na hrvatskom štandu naći tri akademika i dva pisca, činilo se da će Teslin ugled primiriti duhove.
Zajednica nakladnika i knjižara u Frankfurt je podosta diplomatski poslala i Ivana Aralicu, ovaj put s autobiografski bezazlenim romanom “Sunce”, ali i Miroslava Radmana i Ivana Đikića, svjetski poznate hrvatske znanstvenike koji su u stalnom ratu sa sadašnjim ministrom znanosti Draganom Primorcem i jednim dijelom hrvatskoga znanstvenog ceha. Tu negdje u sredini našli su se Roman Simić i Zoran Filipović, pa se činilo da će ova znanstveno-spisateljska formula zadovoljiti i “ljutu desnicu” i “tolerantnu ljevicu”.
Ali, ne lezi vraže! Jedan od nakladnika koji je platio nekoliko tisuća kuna i dobio pravo na sudjelovanje u nakladničkom programu na našem štandu odlučio je predstaviti časopis “Harahvati”, ali i zbirku pjesama “Hrvatska ljubljena moja” te poemu “Mali čovjek”. Riječ je o manje poznatom nakladniku iz Dugog Sela, Domobranska b. b., čiji je odgovorni čovjek Tomislav Grgo Antić.
Hoće li doista “Harahvati”, časopis o kojem se u Hrvatskoj vrlo malo zna, srušiti koncepciju s tako jakim osobnostima kao što su Miroslav Radman ili Ivan Aralica?
Hoće li se možda netko u Ministarstvu kulture zapitati zašto je dao 400.000 kuna da bi se u Frankfurtu govorilo o iranskom porijeklu Hrvata i teorijama zavjere? Hoće li hrvatski nakladnici koji u Frankfurtu godinama izlažu izvan hrvatskog štanda (poput Durieuxa ili Ferala) i dalje zaobilaziti hrvatski štand u širokom luku?
Ili će domaći nakladnici put u Frankfurt iskoristiti za bjesomučno kupovanje stranih autorskih prava, što im je, ruku na srce, na tom sajmu i glavna preokupacija?
Otvori KEKS Pay
