Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 36
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Smoje na streljani

Split je grad suprotnosti. Smoje ima izuzetno velike obožavatelje i velike osporavatelje

Zvonimir barisin/PIXSELL
16.11.2023.
u 18:00

Novi spomenik Miljenka Smoje na Matejuški zalili su plavom bojom, stavili mu šal Partizana, a zatim se na njega netko i pomokrio...

Je li Split sa spomenikom Miljenku Smoji dobio i poligon za iživljavanje? Je li spomenik na Matejuški poput Miottova izloga na staklarskoj radnji iz Velog mista, postao "crvena krpa" za nezadovoljnike?

U svakom slučaju, brončanoga Smoju zalili su plavom bojom, stavili mu šal beogradskog Partizana, a na koncu su kamere snimile čovjeka koji je po njemu mokrio. Iako je tvrdio da se samo htio narugati književnom ukusu svoje djevojke, završio je 15 dana u zatvoru zbog remećenja javnog reda i mira.

Splitski gradonačelnik Ivica Puljak ističe kako pojedinačni izgredi nisu slika Splita i njegovih građana.

– Osuđujemo svaki čin vandalizma, bez iznimke i razlike. U ovakvim slučajevima gradske službe postupaju bez odgode, u skladu s nadležnostima. Lokacija spomenika je pod videonadzorom – upozorava Puljak.

Feđu Klarića, Smojina prijatelja i jednog od ljudi koji su zaslužni što je ova godina u Splitu proglašena Smojinom godinom, sve ovo što se događalo nakon podizanja spomenika ne zabrinjava.

– Iskreno ću reći, očekivao sam puno gore reakcije. Više me je iznenadilo to što je narod spomenik primio s gotovo plebiscitarnom radošću, vidjeli ste i na samom otvaranju, a i poslije, ljudi me zaustavljaju u gradu i imaju samo pozitivne komentare. Vlada sveopće oduševljenje onoga građanskog Splita i baš sam pozitivno iznenađen – kaže Feđa Klarić.

Što se tiče toga što se Smojin spomenik našao na meti, kaže da u tome ima i primitivizma, ali i političkih poruka.

– To nisu poruke Smoji, to su poruke nama, tom uljuđenom dijelu Splita. Parafrazirat ću Krležu i reći da spomenik ne "vridi" ako ga bar dva puta ne "pituraju". Ima li spomenika poznatih ljudi u svijetu koji nisu zaliveni bojom? Nije Smoje prvi. Uz to, ne kaže se bez veze: "Neka se piše pa makar i dobro." Najgore bi bilo da Smoje proša u "ignoranci" i tišini – drži Feđa Klarić kojemu ne smeta što spomenik izaziva različite reakcije.

– Mene ovo nije ništa uzbudilo, moglo se očekivati. Na posljetku, spomenik je tako i postavljen, na dohvat je ruke, možeš uz njega sjesti. Nije neki spomenik koji strši, koji dominira, neka uspravna figura, nego baš onako kad si uz njega osjećaš kao da kod tebe "sidi" neko iz klape – govori Feđa Klarić koji tvrdi kako on nema negativnih iskustava ni u susretima sa Smojinim osporavateljima.

– Zašto ne bi bilo neistomišljenika? Od Dioklecijana na ovamo uvijek smo bili "kontra" i pomalo grintavi, nikad zadovoljni – tvrdi Feđa Klarić koji naglašava kako je samo podizanje spomenika veliki uspjeh za koji su, ističe najzaslužnija dva gradonačelnika iz ideološki potpuno različitih stranaka: HDZ-ov Zvonimir Puljić i aktualni Centrov, Ivica Puljak.

– U vrijeme Zvonimira Puljića odlučeno je o podizanju spomenika Smoji i još petorici zaslužnih Splićana: Fabjanu Kaliterni, Markantunu de Dominisu, Mihovilu Pavlinoviću, Jakovu Gotovcu i sv. Jeronimu. Oni su svi prošli na natječaju prije 15 godina, a gradonačelnici koji su dolazili ponašali su se da ih nije bilo briga za ono što je bilo prije njih. Valjda će i to biti. Puljak se mudro i hrabro odlučio napraviti Smoji spomenik – kaže Klarić.

Napominje kako su nova izdanja Smojinih uspješnica, Velo i Malo misto, na samom vrhu po prodaji, legendarne serije po stoti put se repriziraju i Smoje je, ne samo u Splitu, doživio svoju reafirmaciju. Tvrdi kako Smoje ne bi bio iznenađen obratom situacije.

– Smoje nas je poznavao u dušu, naš narod. Znao je da se nakon difamiranja i neuvažavanja takve svari preokrenu, izvanredno je poznavao mentalitet našeg svita, ovog vremena sada kao i onoga prije. Znao je da će se ovo dogoditi! Ja sam danas fasciniran što Velo i Malo misto gledaju dica i mladi ljudi koji su se rodili poslije njegova vrimena koji ne znaju ni Smojin jezik, a citiraju dijaloge – govori Feđa Klarić.

Međutim, činjenica je kako ne gledaju svi s odobravanjem na postavljanje spomenika Miljenku Smoji. Jedan od onih koji javno negoduje je i glazbeni menadžer Ivan Bubalo.

– Zašto sam protiv spomenika? Smoje u Splitu nije zaslužio i spomenik i ulicu i godinu njemu posvećenu, a nitko drugi nije dobio ništa. Sve to skupa nije trebao dobiti nitko, a kamoli on od kojega Ima puno zaslužnijih Splićana. Gdje su Ana Roje, Boris Dvornik, Zdenko Runjić, Oliver itd... Smoje nije želja velike većine građana Splita, nego nekolicine osoba koji preko njega dižu sebi spomenik – kaže Bubalo i dodaje da bez obzira na spomenik Velo i Malo misto Smoji nitko ne može oduzeti niti prisvojiti.

Kaže da je sve što misli o Miljenku Smoji dobro obrazložio objavom na Facebooku.

"Pri završetku osnovne škole imao sam dva idola: Hajduka i Smoju. Prije nego bi popio bilu kavu i baškotin morao sam pročitat 'Dnevnik jednog penzionera' ili 'Ćakule na šentadi' ili bilo šta šta je on napisa. Pa je poslije toga došlo Malo misto pa Roko i Cicibela pa Velo Misto. I to je sve za mene bilo nešto najbolje.. ma kakvi Shakespeare ili Dostojevski... Smoje i opet Smoje...

Pa je došao rat, stotine momaka ginu, kolju nas u Škabrnji i Vukovaru i ne mogu virovat, 'moj' Smoje odredio se na drugu stranu, za agresore. Nevjerojatno, ali istinito. Tada sam ga u sebi proglasio izdajicom kao što je napravila ogromna većina Splita. Isto su napravili i njegovi dojučerašnji kolege novinari, konobari i ljudi s kojima je danima jeo i pio.

Ali tada sam sam sebi rekao za mene kao novinar kroničar pisac i sva ostala njegova djela su mi ostala isto draga kao i prije. Razdijelio sam Smoju na dva dijela novinar/kroničar/pisac i čovjek" obrazlaže svoje viđenje fenomena Smoje Ivan Bubalo.

– Ja se ne bavim politikom, ali kad se sitim onih vremena kad su naši momci ginuli po Dinari, on je zaziva Miloševića. Kako to nazvati drugom riči nego izdaja?! To je izdaja svoje države i amen! A mi mu dižemo spomenik, pita li se itko kako se osjećaju matere tih momaka koji se nisu vratili? – poručio je Bubalo, ali naglašava kako je on apsolutno protiv bilo kakvog iživljavanja na spomeniku.

– To je nešto najprizemnije, međutim taj spomenik je izazvao revolt u cilom gradu, kod većine građana. Taj spomenik je htjelo par ljudi, oni su sebi napravili reklamu i uslugu, a Smoji su napravili štetu jer mu dobar dio ljudi nije zaboravio na čiju se stranu stavio i sada je to opet u prvom planu. On ovu državu nije želio nikada i to nije krio! Svake tri godine odgledam i Malo i Velo misto, ali to ne minja moje mišljenje o Smoji – poručio je Bubalo.

Nasrtaji na spomenik, bez obzira na to koliko primitivni bili, jasno su i nedvosmisleno iskazivanje političkog stava, suprotnog od Smojina. Je li njegov spomenik produbio podjele u Splitu, pitali smo političkog analitičara Mirka Klarića, profesora na splitskom Pravnom fakultetu.

– Split je u osnovi podijeljen grad. Podijeljen je ideološki i politički. Nužno te političke podjele nisu takve prirode da su stranke različitih političkih predznaka nesklone međusobno surađivati pa ćete recimo imati situacije da Most surađuje s Centrom ili da oporba zajedno nastupi na gradskoj ili regionalnoj razini. Ipak, Split jest ideološki podijeljen grad i to se zapravo najbolje vidi kada su izbori za gradonačelnika i gradsko vijeće, ali i na nacionalnim izborima na koje izlaze ideološki motivirani birači – kaže Klarić i iznosi zanimljive podatke kako se glasa u gradu Splitu. Jasno se uočava razlika između gradskog centra i prvog prstena te ostalih kvartova, udaljenijih od centra koje naseljavaju doseljenici.

– Vidljiva je jasna podjela. Centar Splita i prvi dio gradskog prstena glasa za stranke lijevog centra i ljevice. Ovaj drugi gradski prsten glasa za stranke centra i lijevog centra, a onaj gradski prsten koji se nastavlja na njega glasa za stranke desno od centra i desnice. Odnosi su vam takvi da gradonačelnika dobijete u ovisnosti koliko su motivirani birači u pojedinim dijelovima Splita izaći na izbore i glasati za kandidata iz svog ideološkog spektra. Ovi zadnji izbori su bili takvi da su glasači desnice iz drugog prstena, mislim na Kamen, Sirobuju i sl., nakon nedjeljne mise otišli kući, a ne na birališta. Split je na taj način podijeljen i priča o Smoji je kompleksna. Naime, Split je grad suprotnosti. Split ima izuzetno velike obožavatelje Miljenka Smoje i velike osporavatelje. Dio osporavatelja onoga što je Smoje napravio za života dolazi od stranaka koje su načelno ideološki desno orijentirane, po meni od one kategorije ljudi koji spadaju više u tvrdu ili čak ekstremnu desnicu. Po mom mišljenju, većina čak i desno orijentiranih ima ambivalentan stav ili čak stav odobravanja onoga što je Smoje iza sebe kao književnik i novinar ostavio. Ja osobno za sebe mogu reći da na njega gledam pozitivno i afirmativno. On je važan u kulturnom nasljeđu ovoga grada – smatra Mirko Klarić.

On kaže kako nije očekivao tako ekstremne reakcije na postavljanje Smojina spomenika, poput uriniranja ili zalijevanja bojom. Očekivao je kako smo politički zreliji.

– Iskreno, nisam to očekivao zato što mi se činilo da živimo u vremenu kada su se artikulirale različite političke opcije, lijeve i desne, i da smo postali, načelno barem, u ovom gradu dovoljno tolerantni da na takav način ne komuniciramo s političkim neistomišljenicima – drži Mirko Klarić.

Pokazalo se da nismo. Vrijeme će pokazati hoće li postavljene kamere Smoju u bronci spasiti od sudbine izloga staklara Miotta kojega su zasipali kamenicama kada su demonštracijuni, kada Hajduk izgubi, kada Hajduk pobijedi... Sve pod parolom "kontra mraku, kontra sili", a Smoje se za neke zauvijek svrstao na mračnu stranu, unatoč tome što je najveći promotor kojega su Split, Dalmacija i Hajduk ikada imali.

Komentara 1

NE
NervozniPoštar
18:50 19.11.2023.

Ja sam među ovima drugima.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije