Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 202
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Strip recenzije

Slike Weimarske Republike, čije je slobode i plamen kreativnosti ugasila fašistička čizma

Foto: Fibra
1/2
17.08.2020.
u 10:48

O novim stripovima na hrvatskom tržištu piše Marko Šunjić, izdavač i strip-entuzijast.

Termin graphic novel, često pripisivan Willu Eisneru, skovan je, mahom iz marketinških razloga, u Americi krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća kad je američki industrijski strip bio na svom kreativnom dnu kako bi se stvorila distinkcija između pomalo već prezrenog superjunačkog sveska na kioscima i „ozbiljne“ tvrdoukoričene strip-knjige u knjižarama te privukla nova publika. A ako su Amerikanci u nečemu dobri, onda je to svakako marketing, pa stoga nije ni čudo da se izraz vrlo brzo udomaćio, niti da je, ponukana uspjehom naslova poput „Ugovora s Bogom”, „Mausa” i „Čuvara”, ubrzo uslijedila lavina novih naslova. Crtani romani (domaći prijevod izraza „graphic novel“ koji se meni osobno najviše sviđa usprkos njegovu pejorativnom naslijeđu) postali su tako nova, vitalna grana strip-industrije, a ujedno i razlog zbog kojeg je kulturni establišment konačno priznao stripu pravo da se kiti izrazom „deveta umjetnost“. Za promociju (na)crtanih romana u Hrvatskoj svakako je najzaslužnija Fibra koja je u svojim prestižnim bibliotekama Orka i Kolorka objavila praktički crème de la crème svjetske produkcije, a „Berlin“ Jasona Lutesa nedvojbeno spada u tu kategoriju.

A nastao je poprilično slučajno, čak i pomalo bizarno. Nakon što je 1994. završio svoj strip „Jar of fools”, Jason Lutes – Amerikanac koji nikad nije bio u Njemačkoj – nakon što u jednom magazinu ugleda reklamu za knjigu o Weimarskom Berlinu, odlučuje posvetiti iduće 22 godine svoga života stvaranju vlastite verzije tog razdoblja. A ono što je najfascinantnije u svemu tome jest kako je uvjerljivo i vješto uspio dočarati grad i vrijeme s tolike vremensko-prostorne distance. Sam grad Berlin u stripu oživljava u svojim zadimljenim salonima, popucalim pločnicima, živahnim kolodvorima i neobuzdanim noćnim klubovima. U Weimarskoj Republici Berlin je bio progresivno europsko središte, gdje je plamen kreativnosti, političke misli i seksualnih sloboda živo gorio dok se nije ugasio pod fašističkom čizmom.

Lutes slika golemu fresku širokim potezima kista, predstavljajući nam bogatu paletu što fikcionalnih, što stvarnih likova čije se sudbine susreću na raskrižjima dobrote i okrutnosti, ljubavi i mržnje, seksa i smrti u drami koju će nam odigrati. Marthe Müller, mlada žena koja u rujnu 1928. dolazi u Berlin studirati umjetnost. Kurt Severing, novinar i idealist koji gubi vjeru u tiskanu riječ kako se ekstremizam sve više širi poput otrova. Gudrum Braun, majka troje djece, koja je upravo dobila otkaz u tvornici cepelina i očajnički pokušava spojiti kraj s krajem. Tri generacije židovske antikvarske obitelji Schwartz koje sa zebnjom gledaju rastući val antisemitizma. Pola Mosse, akt-model na likovnoj akademiji i plesačica u noćnom klubu. Anna Lencke, lezbijka, Marthina kolegica s fakulteta. Crnački jazz-sastav koji nastupa po njemačkim kabaretima. Policajci, kurve, ratni veterani, skitnice, bogati industrijalci, malograđani, kolporteri, komunisti, nacisti… kompletna slika moralnog rasapa jednog društva koje zbog očaja, neobrazovanosti, bijede i straha, prevareno sustavnom propagandom tone u najcrnje. Bolna opomena i još bolnija spoznaja kako se, koliko god mi ne htjeli vjerovati u to, takav scenarij itekako može dogoditi i nama, danas i ovdje.

„Berlin” svakom svojom stranicom vrišti „ovo je izuzetno i važno djelo“ i on to doista jest. Zahvaljujući Ministarstvu kulture, možete ga posuditi u svakoj većoj knjižnici. Prilika je to koju ne smijete propustiti.

Berlin

Fibra, Biblioteka Orka 45, 215 x 280 mm, Tvrdi uvez, 576 stranica, 250 kn

 

Moja mama je u Americi, upoznala je Buffalo Billa

Foto: Fibra

Jean je simpatičan petogodišnjak koji živi sa svojim zaposlenim tatom, borbenim mlađim bratom i dragom dadiljom. U prvom razredu osnovne, na početku škole, učiteljica ga pita čime mu se bave roditelji. Tata mu je “direktor”, ali mama… O mami ne zna baš puno, osim što mu stalno šalje neobične razglednice iz krajeva diljem svijeta. Ova dirljiva, ali duhovita i pretežno vedra priča koju je prekrasno nacrtao Emile Bravo načelno je namijenjena mlađoj publici, ali jednako će uspješno izmamiti pregršt osmijeha te poneku suzicu i od puno starijih dripaca.

Melvile: Priča o Saulu Milleru

Foto: Fibra

Melvile je američka selendra s 400-tinjak stanovnika koji su utekli onamo nakon što su negdje drugdje dotaknuli dno. U prvoj epizodi (Kolorka 140) upoznali smo Samuela Beauclaira, sina slavnog pisca koji nakon uspješne prve knjige nikako da izdavaču isporuči obećanu drugu, dok ovdje nalazimo Saula Millera, profesora astrofizike, koji provodi mirovinu u svome rodnom gradu. U njegovu svijetu obitava Mia, djevojčica kojoj Saul pomaže pri pisanju zadaća. No tu su i oni, dvojica pridošlica koji sa sobom donose najgore i najpodmuklije nasilje. Jedan razgovor koji krene u krivom smjeru, jedan čudan osmijeh i Saulov se svijet raspršuje...

Komentara 2

Avatar Idler
Idler
13:15 17.08.2020.

Weimarsku republiku ni uništila fašistička neg nacistička čižma. Razlog leži vu njenoj nefunkcionalnosti o čem su i knjige napisane. Preveč demokracije, preveč kompromisa brez jasnih i čvrstih odluka....i nastalo je čudovište znano kak Treći Reich !!!

ZZ
Zvir Zvirek
12:53 17.08.2020.

Hrvatska potlem 90ete je kak Weimarska Republika, sam brez kreativnosti.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije