Početkom 2021. godine na čelo Muzeja Hrvatskog zagorja zasjeo je Jurica Sabol. Geolog po struci i dotadašnji voditelj Muzeja krapinskih neandertalaca u Zagorje je došao odmah nakon što je diplomirao, prije 11 godina. Ubrzo se zaljubio u rad u tada tek otvorenom krapinskom muzeju gdje je prvo započeo raditi kao vodič, pa kustos, e da bi dogurao do mjesta voditelja, a sada i ravnatelja svih pet Muzeja Hrvatskog zagorja. To je, kaže, jedna od najsloženijih baštinskih ustanova u ovom dijelu Europe jer se sastoji od pet specijaliziranih muzejskih jedinica. Osim Muzeja krapinskih neandertalaca, tu je i dvorac Veliki Tabor u Desiniću, spomenik nulte kategorije, etnobiser Staro selo Kumrovec, Galerija Antuna Augustinčića u Klanjcu te Muzej seljačkih buna u Gornjoj Stubici, smješten u prekrasnom baroknom dvoru Oršić. A Sabol već najavljuje nekoliko važnih poteza, modernizaciju, niz promjena i zanimljivih programa.
S kojim ste se izazovima do sada susreli i što vas još čeka?
Izazova ne nedostaje, kao ni prepreka, s obzirom na to da sam na dužnost ravnatelja došao usred pandemije koronavirusa. Imali smo i oštećenja od potresa u čak tri muzeja, a dvorac Oršić je znatno oštećen. Međutim, zahvaljujući EU i fondovima solidarnosti, s time smo se uspjeli izboriti, i prijavom rekonstrukcije dvorca povući čak 32 milijuna kuna. To je velika investicija koja je trenutačno pred nama, potrudit ćemo se što temeljitije ga obnoviti, a kroz te investicije dodati i neke muzejske prostorije poput čuvaonica. Predstoji nam i prijava na fondove EU za stalni postav dvorca Veliki Tabor i u Kumrovcu nastavljamo s ulaganjima i obnavljanjem Starog sela Kumrovec. Užasno je puno posla i obveza jer je zapravo riječ o pet muzeja, a sveukupno Muzeji Hrvatskog zagorja brinu se o 60 objekata na gotovo 200.000 četvornih metara. Dakle, jedan vrlo kompleksan i složen sustav! Ali smatram da je itekako važno, strateškim planiranjem i ulaganjem u kulturnu baštinu, ići ukorak s vremenom i prilagođavati se novim trendovima. Mi smo se vrlo dobro prilagodili u koronakrizi jer je svaki od naših muzeja imao neke novosti i trudili smo se biti što dostupniji široj publici virtualnim online izložbama i drugim programima. Primjerice, Muzej krapinskih neandertalaca bio je prvi muzej u Hrvatskoj koji je imao online stručna vodstva uživo, a u Velikom Taboru razvili smo posebne edukativne mobilne aplikacije za najmlađu publiku.
Čujemo da je u planu i dogradnja Muzeja krapinskih neandertalaca?
Prošle smo godine, s nažalost danas pokojnim arhitektom Željkom Kovačićem, krenuli u realizaciju jedne ideje. Potrebno nam je još dosta dodatnog prostora i sadržaja uz sam Muzej krapinskih neandertalaca s obzirom na to da je od otvorenja prošlo već 12 godina. Prošle godine na proljeće započeli smo izradu idejnog rješenja kojim bismo dogradnjom postojećeg muzeja dobili gotovo 450 kvadrata novog prostora u koji bi bila smještena izložbena galerija, manji kafić i restoran, prostorija za edukativno-pedagoške programe muzeja, jedno interaktivno dječje igralište te vanjski amfiteatar s 220 mjesta koji bi se koristili za posebna događanja, koncerte, promocije, predstave i slično. To bi trebalo biti smješteno na krovu postojećeg muzeja, a upravo je u tijeku završna faza izrade projektne dokumentacije. Već u srpnju imat ćemo sve spremno za financiranje i nadam se iduće godine krenuti u dogradnju. Prema procjenama, gradnja bi trebala trajati oko 10 mjeseci, tako da se možemo nadati da će sve biti gotovo najranije potkraj 2023.
Ipak, Muzej krapinskih neandertalaca jedan je od najpoznatijih i najposjećenijih muzeja ne samo u Hrvatskoj, već i u ovom dijelu Europe. U čemu je tajna?
Zaista je nevjerojatno da je u proteklih deset godina kroz muzej prošlo milijun posjetitelja. To je respektabilna brojka koja govori koliko je tema o krapinskom pračovjeku, tema evolucije i razvoja života na Zemlji aktualna i atraktivna širokoj publici. Uz to, mogu reći da je krapinski pračovjek prerastao u prepoznatljivi brend ne samo Krapine i Zagorja nego i cijele Hrvatske. Ne znam koliko je to poznato široj javnosti, ali nalazište Hušnjakovo u Krapini je najbogatije svjetsko nalazište neandertalskog čovjeka. Nigdje u Europi ni na Bliskom istoku ne postoji bogatije fosilno nalazište s više ostataka pronađenih na jednome mjestu nego što je to u Krapini. Tu je prije 123 godine Dragutin Gorjanović Kramberger prikupio više od 900 komada fosilnih ljudskih ostataka, 1200 artefakata kamenog oruđa i više od 2500 komada životinjskih kostiju! U Europi je dosad otkriveno više od 250 prapovijesnih lokaliteta, no nijedan nije toliko bogat kao Krapina. A među tim ostacima imamo jako veliku raznolikost, ostatke kostiju djece i odraslih u rasponu od tri do 27 godina, muškarce i žene podjednako. Iz njih se mogu interpretirati različiti osteološki podaci, bolesti neandertalaca, puno smo toga dobili iščitavanjem iz tih fosila, a krapinska je zbirka u znanstvenim krugovima izuzetno cijenjena.
Koji sve programi očekuju buduće posjetitelje Muzeja Hrvatskog zagorja?
Ove godine slijedi jedan pedagoški program koji se zove "S konjem u muzeje" - velika je sreća što imamo vrlo kreativne i vrijedne muzejske pedagoginje! Riječ je o programu koji počinje u studenome, a kao lajtmotiv i poveznica između naših muzeja uzet je konjić. Konjić kao drvena igračka vrlo je tradicionalna i karakteristična za Hrvatsko zagorje, ona je i na UNESCO-ovoj listi nematerijalne baštine, ali i svaki od naših muzeja ima u nekom obliku konja u postavu. Krapina ima evoluciju konja, poznat je konajnik Antuna Augustinčića postavljen pred zgradu UN-a u New Yorku, Stubica i Veliki Tabor u srednjem vijeku bili su poznati po borbenim konjima... Svaki vikend bit će organizirane različite aktivnosti na temu konja u pojedinim muzejima, a pripremili smo i bogate nagrade za polaznike naših programa, poput škole jahanja. Sve će kulminirati u Muzeju Staro selo Kumrovec kada će na Svetog Nikolu konj s kočijama dovesti Svetog Nikolu! I kroz cijelu godinu smo aktualni i aktivni, uskoro počinje Ljeto u dvorcu Oršić, tu je i Tabor Film Festival, u suradnji smo s Glumačkim festivalom u Krapini, pripremamo 20-ak izložbi... Moram spomenuti i da smo prošli tjedan u dvorcu Oršić predstavili projekt revitalizacije vinograda. U suradnji s HGK, Županijskom komorom Krapina i tvrtkom Trgocentar u vinogradima smo zasadili gotovo 300 sadnica autohtonih zagorskih sorti vinove loze starohrvatske beline i sokola. Time je to postao prvi muzej u ovom dijelu Europe koji ima i svoj vinograd, a ubrzo ćemo imati i svoje vino, proizvedeno na starinski i autohtoni način, kao što je to i bilo prije više stotina godina kada su grofovi Oršić držali vinograde uz svoj dvorac. Sve u svemu, pregršt događanja i programa i svi koji dolaze u Zagorje neće požaliti što su posjetili neke od naših pet muzeja! •
Balzamirati S. Mesića i postaviti ga u špilju s drugima. Konačno da nečemu služi.