Kazališni doručak u HNK Zagreb bio je jučer posvećen novom “Orašaru”, koji će premijeru imati 21. studenoga, a koji nastaje po koreografiji slavnog Rudolfa Nurejeva, za mnoge i danas najboljeg plesača svih vremena. Uz ravnatelja Baleta Massimiliana Volpinija posebno je uzbudljivo bilo čuti francuske goste, redateljicu produkcije Aleth Francillon, koja prenosi koreografiju i ističe da doslovno nije izostavila ni jedan jedini korak, te kostimografa i scenografa Jérômea Kaplana, koji je odgovoran za vizualni dio najslavnije božićne baletne bajke, zbog koje su mnogi početkom mjeseca satima stajali u redu na Trgu Republike Hrvatske.
Aleth Francillon radila je s Nurejevim te se prisjetila njihova prvog susreta u milanskoj Scali, kada kao mlada djevojka nije imala hrabrosti odgovoriti na njegovo pitanje što mogu učiniti kako bi njegova koreografija bila još bolja, ansambl sjajniji. I upravo je u tome revolucija koju je u balet unio Nurejev. Kada je počeo koreografirati, unaprijedio je prvenstveno role za plesače, učinio ih složenijima i težima.
– On je uvijek inzistirao na čistoći svakog pokreta, na vrhunskoj tehnici, na tome da svaki član baletnog ansambla u izvedbi ide i preko svojih mogućnosti. Ta čistoća koju je tražio morala je ići iz tijela i uma plesača, iznutra. Zbog toga su njegove koreografije toliko složene i toliko teške, objasnila je Aleth Francillon.
Svjedočili su o tome u nacionalni prvaci Baleta HNK Zagreb, Iva Vitić Gameiro i Guilherme Gameiro Alves, koji će plesati glavne uloge. No, kod Nurejeva te su uloge dvostruke, jer on je iza kulisa bajke posegnuo za psiholoških tumačenjem priče, pa je tako “Orašar” ne samo baletni spektakl već i priča o odrastanju i sazrijevanju jedne djevojke. Zbog toga Iva Vitić Gameiro pleše djevojčicu Klaru, oduševljenju božićnim poklonom, ali i djevojku koja spoznaje razliku između jave i sna, kao i to da snovi ponekad donose noćne more. Guilherme Gameiro Alves pleše ulogu Princa, ali i ulogu Drosselmeyera, te u toj podvojenosti postaje, u psihoanalitičkom smislu, Klarin idealan muškarac.
– Kada smo gledali snimke Nurejevljeva “Orašara”, činilo nam se da mi to nećemo moći, jer toliko je složenije, teže i zahtjevnije od verzije koju smo do sad plesali. Ali uz mukotrpan rad, stvari sjedaju na svoje mjesto – rekla je Iva Vitić Gameiro, dok je njezin suprug objasnio da je koreografija vrlo brza i kompleksna, jer tamo gdje su postojala dva koraka, Nurejev ih je stavio pet te rekao kako je ponosan na sebe i cijeli ansambl zbog uloženog truda i dosegnutog nivoa.
Na ansambl je ponosn i ravnatelj koji kaže kako je upravo zbog toga odabrao Nurejeva za obnovu “Orašara”, jer na takvim složenim zadacima raste baletna trupa, a uz njih ovdje rastu i djeca iz baletne škole koja su tradicionalno sastavni dio ovog baleta. Ipak “šečer” na kraju doručka pripao je nekadašnjoj primabelerini Maji Bezjak, koja je prisutnima ispričala kako je 1962. godine (odmah nakon njegova bijega na Zapad) u Parizu gledala Nurejeva. I kako je magičan bio.
Otvori KEKS Pay
