Točno stotinu godina prošlo je od štrajka labinskih rudara – događaja koji je u široj javnosti poznat pod imenom Labinska republika te kao prvi antifašistički ustanak u Europi 1921. godine. Golemi značaj tog događaja i nasljeđe koje i danas živi na području Labinštine, s godinama su poprimili mitske razmjere, zagađeni počesto ideološkim i političkim konotacijama. A protiv toga se istinom i činjenicama bori film “Labinska republika” Gorana Načinovića, upravo prikazan u natjecateljskom dijelu programa Dana hrvatskog filma.
A Labinska republika, premda joj je naziv republika prišiven tek godinama kasnije, označava ustanak koji je započeo 2. ožujka 1921. i trajao do 8. travnja iste godine. Rudari, nezadovoljni upravom rudnika, lošim uvjetima rada, potplaćenošću i dehumanizacijom s kojom su se suočavali silazeći u utrobu zemlje i radeći jedan od najopasnijih poslova na svijetu, tog su sudbonosnog dana odlučili preuzeti stvar u svoje ruke. Pod sloganom “Kova je nasa” ili “Rudnik je naš” prekinuli su komunikaciju s upravom, preuzeli postrojenja i ugljenokope, osnovali straže i minirali ulaze u rudnike. No, unatoč naporima rudara, vojska nešto više od mjesec dana kasnije staje na kraj Labinskoj republici i razbija štrajk. Velik dio rudara uhićen je, a iako su kasnije oslobođeni, kao “subverzivne osobe” oni i njihove obitelji našli su se na meti odmazde. Zbog pojave i jačanja fašizma u Italiji tijekom tog razdoblja te zbog fašističkih pretenzija na područje Istre, javljaju se na tom području i druge pobune protiv tog totalitarističkog režima. Jasno je stoga i zašto se Labinska republika smatra prvim antifašističkim ustankom, što je i premisa koja je itekako potencirana u socijalističkoj Jugoslaviji, no štrajk labinskih rudara ima itekako veću simboliku koja nadilazi politiku i ideologiju. Simbol je ona nekih drugih, većih vrijednosti – sloge, pravde, hrabrosti i jednakosti.
Jer, kao što će vam u filmu priznati jedan od bivših rudara, iako dakako premlad da bi sudjelovao u Labinskoj republici, na površini se među radnicima mogu dogoditi svađe, razmirice i problemi. No jednom kada siđete u rudnik toga nestaje. Rudnik je mjesto na kojem vladaju kolegijalnost, prijateljstvo i osjećaj zajedništva, elementi neophodni za preživljavanje duboko pod zemljom i daleko od vanjskog svijeta.
– Kao što je i u filmu rekao povjesničar Tulio Vorano, nisu nam bitni mitovi i legende, već istina jer na temelju istine možemo graditi budućnost. Vrijednosti same republike puno su više i važnije od ideoloških struja. Sloga, prijateljstvo, multikulturalnost i hrabrost koji su labinski rudari tada prepoznali zaista mora i treba biti inspiracija. Otpor je nastao iz socioloških razloga, rudari koji su bili nezadovoljni, ugnjetavani i htjeli su bolji život. To je srž republike, borba za ljudska prava – kazao nam je Načinović.
Budući da se ipak radi o događaju koji se odvijao prije sto godina, govori nam Načinović, arhivskih fotografija kojima bismo mogli dočarati što se događalo u tih mjesec dana gotovo nema. Od samog događaja postoji zapravo samo jedna fotografija – stoga dokumentarac u kojem o Labinskoj republici i rudarskoj ostavštini u Labinu pričaju brojni stručnjaci te članovi obitelji rudara – oplemenjuju i fantastične animacije Vibora Juhasa. Gotovo svaka obitelj u Labinu, nastavlja redatelj, ima barem jednog člana u obitelji koji je radio u rudniku ili za rudnik, a to je slučaj i sa samim autorskim timom filma – autorom glazbe Sanelom Isanovićem, producenticom Biancom Dagostin i scenaristom Tonijem Juričićem. Kao potomci rudara smatrali su da je ova stota obljetnica savršena prilika da se ponovno oživi Labinska republika, da se da hrabra priča maloga grada velikih ambicija ispriča i proširi dalje.
– Labinska republika je događaj koji se smatra jednim od prvih organiziranih antifašističkih otpora u svijetu, ali ona je i nešto puno više od toga. Kao što smo i u filmu rekli, da nije bilo Labinske republike, ne bi bilo ni Labina, bar ne ovakvog kakav je danas. Bunt radara postao je i dio identiteta grada Labina te inspirirao niz kulturnih i umjetničkih inicijativa koje i danas ponosno šire glas o labinskom ustanku iz 1921. godine – veli Načinović koji je u filmu velik dio posvetio upravo odjeku Labinske republike u kolektivnoj svijesti i kulturi Labinjana.
Rad rudara pod zemljom ne samo da je prehranjivao njihove obitelji već i stvarao grad na površini omogućujući razvoj industrije, tvornica, obrta, sportskih i kulturnih institucija i objekata. Labinska republika inspirirala je tako i nastanak Mediteranskog kiparskog simpozija, nastalog 1961. godine, a Park skulptura koji je iz njega izrastao broji čak osamdeset kamenih skulptura koje danas stoje kao podsjetnici na hrabre labinske rudare. Autorska su to djela renomiranih kipara iz Hrvatske, ali i iz svih krajeva svijeta, od Italije, preko Austrije, Francuske, Španjolske, Kanade do Japana i Južne Koreje. A projekti poput Labin Art Expressa i Labin Art Republike nastavljaju na životu održavati ideje koje su hranile i davne labinske rudare.
