Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 43
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Sto godina od prvog izdanja

Pratio ju je MI5, a partnerica joj se na njezin užas preobratila na katoličanstvo! Njezin slavni roman napokon je preveden na hrvatski

Foto: National Portrait Gallery, London
20.11.2026.
u 09:42
Google icon Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu

Feministički klasik "Lolly Willowes“ britanske književnice Sylvije Townsend Warner napokon je preveden na hrvatski. Priča o 47-godišnjakinji koja bježi od rodbine i postaje vještica predstavlja se večeras u zagrebačkoj Booksi, a jednako je fascinantan i život same autorice

 Roman “Lolly Willowes” britanske književnice Sylvije Townsend Warner, jedan od ranih feminističkih klasika 20. stoljeća, sto godina nakon prvog izdanja objavljen je na hrvatskom, a predstavlja se danas u 198 sati u zagrebačkoj Booksi, najavili su iz nakladničke kuće Artikularij.

Radnja romana, objavljenog 1926., počinje 1921. Laura Willowes ima 47 godina i nakon očeve smrti živi u bratovu domu u Londonu, gdje godinama čini sve što se od neudane žene njezina položaja očekuje. Kad u jednoj londonskoj trgovini ugleda svežanj bukova lišća, odluči se preseliti u malo selo Great Mop u engleskim Chilternima. Kada se pokaže da ni to nije dovoljno da se oslobodi tuđih očekivanja, autorica je pretvara u vješticu.

Posebnost romana, kako navode iz Artikularija, jest u tome što ne prati uobičajene obrasce priča o ženskoj emancipaciji. Junakinja ne želi osvojiti svijet, dokazati vlastitu vrijednost ni pronaći ljubav svog života, nego želi mir, prirodu, vrijeme za sebe i slobodu da ne mora neprestano drugima biti na raspolaganju.

Roman je ujedno, ističu, duhovita i pomalo fantastična priča o odnosu čovjeka i prirode te o granicama između stvarnosti i mašte, dobra i zla.

Za hrvatsko izdanje okupio se ženski autorski i kreativni tim. Roman je prevela Ivana Miloš, ilustracije potpisuje umjetnica i animatorica Lucija Mrzljak, a pogovor, zamišljen kao svojevrsni Lollyn leksikon, napisala je književna znanstvenica Maša Grdešić. Knjigu je oblikovala dizajnerica Ena Priselec Stašek, a nakladnice su Andrea Rudan i Ivana Miloš.

Knjiga je zamišljena kao suvremena verzija džepne knjige, malog formata i omotana u šumskozeleno knjigoveško platno, a dizajn se nadovezuje na estetiku starih viktorijanskih knjiga. Bukovo lišće, jagorčevina i crna mačka motivi su ilustracija izvedenih grafitnom olovkom. U Lollynu leksikonu Grdešić čitatelje vodi kroz biljke, mjesta, književne reference i povijest vještica.

Sylvia Townsend Warner (1893. - 1978.) bila je engleska književnica, prevoditeljica i muzikologinja. Isprva poznata kao pjesnikinja, slavu je stekla prvim romanom “Lolly Willowes”, koji je postao međunarodni bestseler, a njezine su priče desetljećima objavljivane u časopisu The New Yorker. U djelima je često obrađivala teme odbacivanja institucija i osnaživanja žena te njihove neovisnosti.

Karijeru je započela isključivo zbog – lijepog papira. Warner je sama svoju književnu karijeru nazivala „slučajnom“. Poeziju je počela pisati tek nakon što je na poklon dobila papir s „posebno primamljivom površinom“, a svoj slavni prvijenac Lolly Willowes (1926.), roman o usidjelici koja postaje vještica, napisala je samo zato što je na jednoj jeftinoj rasprodaji naletjela na paket „vrlo ugodnog, tankog papira na crte“. 

Radila je u tvornici streljiva prije nego što je postala stručnjakinja za crkvenu glazbu. Nakon očeve smrti 1916. godine, tijekom Prvog svjetskog rata zaposlila se u tvornici municije. Nedugo zatim napravila je potpuni zaokret, preselila se u London i postala jedna od četvero glavnih urednika monumentalne, desetosveščane antologije renesansne glazbe Tudor Church Music (1922. – 1929.).

Nikada nije išla u školu i od malena je čitala literaturu o okultizmu. Njezin otac, profesor povijesti u prestižnoj školi Harrow, smatrao je da klasično školovanje šteti djeci pa ju je obrazovao kod kuće. S deset godina slobodno je istraživala očevu biblioteku, gdje su joj najdraže štivo bile knjige o okultizmu i vještičarstvu, što je kasnije izravno oblikovalo njezinu fikciju. 

Knjiga pjesama joj je gotovo uništila pjesničku karijeru. Godine 1933. sa svojom životnom partnericom, pjesnikinjom Valentine Ackland, objavila je zbirku ljubavne poezije Whether a Dove or Seagull. Pjesme su bile eksplicitno lezbijske i objavljene bez potpisa pojedinačnog autora uz svaku pjesmu, što je izazvalo takav skandal i loše kritike da je Warner gotovo potpuno prestala objavljivati poeziju za života.

Pratio ju je MI5. Iako su živjele povučeno na selu u Dorsetu, Warner i Ackland bile su strastvene članice Komunističke partije Velike Britanije od 1935. godine. Tijekom Španjolskog građanskog rata otišle su u Barcelonu pomagati Crvenom križu, a zbog svog političkog aktivizma obje su bile pod nadzorom britanske obavještajne službe MI5. 

Njezina dugogodišnja partnerica preobratila se na katoličanstvo – na užas zaklete ateistice. Njihova veza trajala je gotovo četrdeset godina (od 1930. do Acklandine smrti 1969.), unatoč brojnim krizama, uključujući dugu aferu Valentine Ackland s bogatom američkom spisateljicom Elizabeth Wade White. Dodatni šok za uvjerenu ateisticu i komunistkinju Warner dogodio se 1950-ih, kada je Ackland napustila Komunističku partiju i prešla na rimokatoličku vjeru. 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata