Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura Knjige

Opsežni Rječnik hrvatskog kajkavskog književnog jezika bit će dostupan i online

Od ovoga tjedna na internetu će biti dostupan Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika na kojem se u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje radi već 40 godina.
15. prosinca 2020. u 11:09 6 komentara 605 prikaza

Od ovoga tjedna na internetu će biti dostupan Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika. Riječ je o zamašnom projektu na kojem se u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje radi od sedamdesetih godina prošloga stoljeća. U Rječniku se leksikografski obrađuje jezično blago hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika od 16. do polovice 19. stoljeća, uključujući i djela kajkavske dijalektalne književnosti do sredine 20. stoljeća.

Ivan Aralica Obilježio sam 90. rođendan, izdao tri knjige, a imam i vozačku za sljedećih šest godina

Povod za rad na Rječniku hrvatskoga kajkavskoga književnoga jezika nađen je u činjenici da u Akademijinu višesveščanom Rječniku hrvatskoga ili srpskoga jezika (1880. - 1976.) pored štokavskih i čakavskih pisanih izvora nisu bili obuhvaćeni i oni kajkavski pisani izvori osim njih nekoliko. Kajkavski je tako, ne po prvi put, bio trajno zanemaren i temeljito zapostavljen. Uočili su to akademici, pa je Leksikografski odbor tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnost još 1936. odlučio da Akademija izda Rječnik kajkavskoga dijalekta kao zasebno djelo. Taj je posao poslije povjeren Institutu za jezik (prethodniku Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje) i to na prijedlog redovnih članova Akademije Miroslava Krleže i Antuna Augustinčića. S pripremnim radovima za izradu rječnika započelo se 1963. godine, a Rječnik je u potpunosti metodološki i leksikografski osmišljen u Institutu pod vodstvom akademika Božidara Finke i suradnika. Stoga se ovim Institutovim Rječnikom ispravlja stara nepravda prema kajkavskome jeziku koji, zahvaljujući svojim sadašnjim govornicima, ali i piscima koji i dalje stvaraju služeći se suvremenijim verzijama kajkavštine (brojni pjesnici poput Ernesta Fišera, Božice Jelušić..., ali sve češće i prozaici poput Kristiana Novaka, Marka Gregura, Božice Brkan, Borivoja Radakovića...) ne samo da nije na putu izumiranja nego se i razvija.

Do sada je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u suizdavaštvu s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti objavio četrnaest svezaka Rječnika s oko 50.000 natuknica. Tri sveska čine jednu knjigu, pa je do sada od 1986. do 2017. godine objavljeno pet knjiga, koje su imale doista zvučne recenzente, ali i ugledne urednike i to Božidara Finku, Radoslava Katičića i sadašnju urednicu Miru Menac-Mihalić. A od ovoga tjedna, to će opsežno rječničko blago biti dostupno i putem interneta.

Kako saznajemo od ravnatelja Instituta Željka Jozića, Rječnik još nije dovršen, nego se na njemu i dalje radi, ali je vodstvo Instituta odlučilo javnosti isporučiti sav do sada obavljen posao kao javno dobro. Rječnik se na internetu objavljuje u povodu 350 godina od tiskanja prvoga kajkavskoga rječnika Jurja Habdelića “Dictionar ili reči slovenske” iz 1670. godine i 280 godina od najvećeg kajkavskoga rječnika Ivana Belostenca “Gazophylacium” iz 1740. godine. Na Rječniku proteklih desetljeća radi veći broj stručnjaka, a trenutačna je voditeljica projekta Željka Brlobaš, a tu su i Martina Horvat, Maja Znika Marion, te osobito važne za sudbinu Rječnika Nada Vajs Vinja i Vesna Zečević, ali i mnogi drugi stručnjaci i suradnici.

Jonathan Franzen Ptice su naša posljednja veza sa svijetom prirode koji nam uzmiče

Među njihovim izvorima za izradu Rječnika svakako su povijesni rječnici kajkavskoga hrvatskog književnog jezika i to Habdelićev, Belostenčev, Sušnik-Jambrešićev, Patačićev i Radices latinae linguae, aneksni rječnici u gramatikama i gramatike kajkavskoga hrvatskog književnog jezika, povijesno-pravi dokumenti, nabožno-duhovni i popularno-znanstveni tekstovi, korespondencija, oglasi, tekstovi određenih struka poput medicine, veterine, matematike..., ali i publicistička i književna djela sve do “Balada Petrice Kerempuha” Miroslava Krleže koji je sam po sebi institucija hrvatske kajkavštine, ali i “Popevki” Nikole Pavića ili “V tihem lugu” Jože Kirina. Iako je Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika interni projekt Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Odjelu za povijest hrvatskoga jezika i povijesnu leksikografiju, riječ je o jednom od temeljnih projekata hrvatske povijesne leksikografije koji će kajkavskome književnom jeziku biti trajan spomen, ali i svojevrsni jezični odvjetnik. 

Mate Rimac i Christophe Piochon dočekuju francuskog predsjednika Emmanuela Macrona ispred hotela Esplanade
FIZIČKI OBRAČUN
Rasistički ispad u Zagrebu, Rimac: 'Šokiran sam i tužan, napali su naše radnike'
Hrvatski Telekom
Temeljem korisničkih iskustava
Hrvatski Telekom osvojio nagradu za najbolju fiksnu mrežu
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • Zvir Zvirek:

    Bo Nekaj. Išče da meknete one "hrvatski". Kajkavski književni jezik nigdar neje bil hrvatski. Bil je Slovenski i Horvatski. Hrvatski je isključivo od svojega uvođenja na prestor bivše Kajkavske države - štokavski jezik. Sloboda Kajkavskomu narodu!

  • Brankko:

    Lijepo -- jedno veliko rječničko blago našega naroda bit će dostupno svakomu zainteresiranu pojedincu. Ne zaboravimo: nisu znanstvenici samo oni od medicine i cijepljenja!

  • Avatar prahrvat
    prahrvat:

    Bravo, svaka čast!