U okviru druge dječje večeri održane u Areni u nedjelju, prikazan je film "Glavonja", a najmlađa ovogodišnja filmska ekipa gostovala je u Festivalskom centru na jutarnjem susretu s publikom i novinarima. Mladi glumac Andrija Lamot govorio je o dojmovima s projekcije u Areni: "Meni je bilo najljepše vidjeti koliko je ljudi zapravo izdvojilo vremena da pogledaju taj prekrasni film i koliko je djece, koja imaju takve probleme, došlo pogledati film."
Redateljica Marina Andree Škop istaknula je da su stariji likovi karikature, a dječji likovi duboko su motivirani, kao i priča o razumijevanju autizma i onih koji su malo drugačiji. Glumica Judita Franković Brdar je pričala o svom iskustvu u radu s najmlađim članovima ekipe: "Raditi s ovakvim glumcima i ovakvom ekipom je bilo prekrasno. Učim i ja od njih jako puno."
U Kinu Valli je u nedjelju poslijepodne prikazan film “Bijelo se pere na devedeset” u kojem, prvi put u slovenskom filmu na slovenskom jeziku, gledamo glumicu Anicu Dobru u ulozi bake Dade: “Bilo je divno vratiti se korijenima, bilo je divno izaći iz komfort zone." O dojmovima sa snimanja složile su se i glumice Lea Cok i Tjaša Železnik koje ističu da su na setu funkcionirali kao obitelj. “Ovdje smo radili od ljudi, za ljude”, složile su se. Marko Naberšnik, koscenarist i redatelj, istaknuo je da je film nabijen emocijama, ali nije sentimentalan i u njemu nema patetike: “Kad smo pisali scenarij, Bronja Žakelj prema čijoj knjizi je pisan, nije voljela da se zaustavljamo na tragičnim događajima toliko dugo da bi postali sentimentalni."
Dokumentarni film redatelja Srđana Kovačevića "Ono što treba činiti" prikazan je u Glavnom programu. "Ono što cijeli život vidim, a to je nepravda, pokrenulo me da snimim ovaj film", izjavio je redatelj Kovačević. Razdvajanje privatnog i poslovnog života protagonistica Laura iz Radničkog savjetovališta opisala kao "jako težak posao zato što ti je stalo do ljudi koji dolaze kod tebe”. O protagonistima u filmu i odnosu prema njima govorila je dramaturginja Olga Dimitrijević: "Protagoniste smo s vremenom počeli tretirati kao klasične likove iz filma”, rekla je. Redatelj Srđan Kovačević najavio je snimanje novog dokumentarca, koji će se baviti nasilnim izbacivanjem ljudi iz stanova u Splitu 90-ih godina.
U sklopu Pulskog filmskog foruma održan je panel pod nazivom „Umjetna inteligencija u filmskoj umjetnosti – izazovi i prednosti“, koji je otvorio niz tema relevantnih za filmsku i audiovizualnu zajednicu. Na panelu su sudjelovali Dario Bojanjac, izvanredni profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Igor Gliha, redoviti profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, scenaristica i redateljica Jasna Nanut, predsjednica Društva hrvatskih filmskih redatelja te Christopher Peter Marcich, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra. Tijekom rasprave su autori izrazili određenu skepsu prema primjeni sustava umjetne inteligencije u filmskoj umjetnosti, no istovremeno je istaknuto kako umjetna inteligencija zapravo nije inteligencija u klasičnom smislu, već alat temeljen na algoritmima i tehnologijama koje su u različitim oblicima prisutne i u uporabi već dugi niz godina.
Christopher Peter Marcich naglasio je kako je umjetna inteligencija alat koji ostaje pod kontrolom čovjeka te je upozorio kako se posljednjih godina nalazimo u razdoblju svojevrsne masovne piratizacije kada je riječ o treniranju modela umjetne inteligencije. Izrazio je uvjerenje da će se to uskoro pravno regulirati. Jasna Nanut iskazala je skepsu prema uporabi umjetne inteligencije u filmskoj umjetnosti te upozorila kako umjetna inteligencija još uvijek nije ozbiljan suradnik. Istaknula je i sumnju da će takvi alati imati značajniju ulogu ili korist kada je riječ o samom procesu storytellinga. Igor Gliha umjetnu je inteligenciju opisao kao „dječjeg lažljivca“, upozorivši kako se odgovori koje generiraju AI sustavi uvijek moraju dodatno provjeravati.
Također je istaknuo kako je pravna znanstvena zajednica, temeljem recentnih istraživanja, došla do zaključka da i samo treniranje AI alata zahtijeva odobrenje autora jer se pritom radi o reproduciranju informacija ili autorskih djela, što potpada pod postojeću zakonsku regulativu. Dario Bojanjac istaknuo je kako se jedan od najvećih problema umjetne inteligencije krije upravo u njezinu nazivu, koji javnost često dovodi u zabludu. Naglasio je još jednom kako se ne radi o inteligenciji, već o strojevima i alatima temeljenima na algoritmima koje koristimo već godinama. Opći zaključak sudionika panela i publike bio je da umjetna inteligencija predstavlja alat koji će se neizbježno sve više koristiti u filmskoj industriji, zbog čega je od presudne važnosti njezina savjesna, odgovorna i etična primjena te kontinuirana ljudska kontrola nad njezinim korištenjem.
Odlukom tročlanog žirija u sastavu Janko Heidl, Mate Ugrin i Filip Zadro, sedamnaesta nagrada "Vedran Šamanović" dodijeljena je Ivanu Ramljaku, autoru kratkog dokumentarno-eksperimentalnog filma “Pozdrav iz Sekretarijata”, ostvarenom u produkciji Kreativnog sindikata.
“Promišljena inverzija klasične povijesne kronike, "Pozdrav iz Sekretarijata" šutljiv je, a rječit dijalog između hladnog oka državnog službenika i mašte gledatelja, postavljenog u položaj istraživača i detektiva kojemu je nemoguće doseći cilj. Izniman esej o zaboravu i tragovima ljudskih nesreća u maloj zajednici. Zbilja je tvrdo prisutna, ali posve neobjašnjiva. Ovom nagradom prepoznajemo i Ramljakovo etabliranje foto-filma kao forme koja je njegovim djelovanjem postala uvaženim punopravnim dionikom hrvatske kinematografije”, stoji u obrazloženju žirija ove nagrade koju je osnovalo pet filmskih udruga, a nazvana je po filmskom snimatelju i autoru Vedranu Šamanoviću.
Otvori KEKS Pay
