Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 14
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Sporna slika u crvenom

Novi portret Charlesa III. je hit naspram portreta krezube kraljice i golog princa Philipa kojem iz prsta raste salata

21.05.2024.
u 13:07

I dalje pršte loši komentari na prvi službeni portret kralja Charlesa III. zavijen u crvenu boju koji je naslikao Jonathan Yeo, a u kojem mnogi vide simboliku nestanka kraljevine u plamenu ili referencu na krvavu kolonizatorsku prošlost Britanije, a najzabavniji su oni koje je crvena boja asocirala na kraljevsku aferu Tampax iz 1993. godine kada je britanski tisak objavio Charlesov prijepis privatnog gugutanja sa svojom velikom ljubavi Camillom Parker Bowles, njegovom današnjom kraljicom

Dani prolaze, a ne prestaju pogrdni komentari na prvi službeni portret Charlesa III. od njegove krunidbe, predstavljen prošlog tjedna u Buckinghamskoj palači. Naslikao ga je britanski umjetnik Jonathan Yeo, a kralja koji se blaženo smješka dok u golemim šakama drži mač zavio je u dominantno crvenu pozadinu koja se stapa s crvenom bojom njegove uniforme velške garde.

Iznad desnog ramena leti mu leptir, što je, sudeći po riječima umjetnika, svojevrsna metafora Charlesova društvenog rasta te posljedično preuzimanja uloge kralja nacije, ali i prikaz povratka javnim obvezama nakon što mu je prije nekoliko mjeseci dijagnosticiran karcinom. Drugim riječima, sâm je portret evoluirao kako se mijenjala Charlesova uloga kao subjekta u društvenom životu. Naime, Yeo je na portretu počeo raditi još 2021. godine, kralj mu je za njega pozirao u četiri navrata, a tijekom procesa slikao je i po nebrojenim njegovim fotografijama. Osim toga, leptir iznad kraljeva ramena bila je upravo Charlesova ideja.

Likovna kritika uratku nije sklona. Složni su u ocjeni da je portret tehnički loš i površan, a zamjeraju slikaru da nije uspio izraziti kraljevu osobnost. Javnost je još gora pa u crvenoj boji vidi simboliku nestanka kraljevine u plamenu ili referencu na krvavu kolonizatorsku prošlost Britanije, a najzabavniji su oni koje je crvena boja asocirala na kraljevsku aferu Tampax iz 1993. godine kada je britanski tisak objavio Charlesov prijepis privatnog gugutanja sa svojom velikom ljubavi Camillom Parker Bowles, njegovom današnjom kraljicom. On je tada još u braku s princezom Dianom, koju evidentno vara, dok ljubavnici priznaje da bi volio živjeti u njezinim hlačama i reinkarnirati se kao tampon.

Suprotno svemu, Jonathan Yeo, koji je u karijeri portretirao i Ruperta Murdocha, Tonyja Blaira, Malalu Yousafzai pa i Charlesova oca princa Philipa i kraljicu Camillu, tu intenzivnu crvenu boju portreta pravda željom da doda suvremeni kontrast tradicionalnim portretnim prikazima kraljevske obitelji. No ako i jest tako, u tom pokušaju osuvremenjivanja nije prvi jer bilo je već modernih pristupa koji su nailazili na ne baš odličan odjek unatoč činjenici duge tradicije kvalitetnih, ozbiljnih i zanatski stvarno dobrih portreta engleske kraljevske obitelji.

Među tim je i takvim portretima i pronicljivi, okrutno iskreni portret kraljice Elizabete II. Luciana Freuda, kojem se kao slikarskoj veličini ne može i ne smije ništa ni dodati ni oduzeti, a ipak njegov se prikaz kraljice nikada nije svidio sentimentalistima jer se usudio na njemu prikazati kraljevsku veličinu kao ‘samo još jednu osobu’. Govorilo se tada da kraljica na njemu nalikuje igraču ragbija i još gore, da je pomalo nalik jednom od svojih korgija, a istodobno ga je likovna kritika proglasila najboljim kraljevskim portretom naslikanim u posljednjih 150 godina. Legenda kaže da je sliku Freud 2001. osobno dostavio kraljici, a poslovično diplomaciji sklona vladarica nije mu rekla što misli o portretu, ali nalik na osobu koja je s nečim zadovoljna, Freudu je prokomentirala: “Vrlo lijepo od vas što ste ovo učinili. Uživala sam gledajući vas kako miješate svoje boje dok sam pozirala.”

Puno gori odjek u javnosti imao je 1998. portret kraljice koji je u povodu 50. godišnjice svojeg postojanja Kraljevsko društvo za umjetnost naručilo od tada 27-godišnjeg Justina Mortimera. To je bio doista moderan pristup na tragu pop arta na kojem kraljičina glava doslovno lebdi na žutoj podlozi odvojena od tijela, a novinski naslovi tih su dana urlali: “Odrežite joj glavu!”

No i to je bolje prošlo od službenog portreta princa Philipa iz kista Stuarta Pearsona Wrighta koji ga je 2003. godine naslikao golog do pojasa, dlakavih prsiju i ruke uzdignute u zrak dok mu iz kažiprsta izrasta kres (salata). Bizaran portret naručilo je Kraljevsko društvo za poticanje umjetnosti, manufakture i trgovine, a princ Philip odbio je otići u umjetnikov studio te mu je održao četiri jednosatne sesije, umjesto predviđenih 20, u Buckinghamskoj palači. Možda je ta groteska baš rezultat neispoštovanog dogovora.

Što se tiče neslužbenih portreta kraljevske obitelji, jedan od najbizarnijih bio je prikaz američkog slikara Georgea Condoa koji je kraljicu Elizabetu naslikao apstraktno, nalik krezuboj glavici kupusa. Za predložak je uzeo popularne dječje lutke Cabbage Patch Kids, sliku nazvao “Snovi i noćne more kraljice” i time interpretima pustio mašti na volju, a javno je priznao da se jedva suzdržao od primarne ideje da je naslika golu u stilu španjolskog majstora Diega Velazqueza. Kraljica je portret vidjela na izložbi u Tate Modernu i nije rekla ni riječ.

Kad smo kod starih majstora, svojedobno je i slikar Terry Duffy rekreirao Botticellijevo “Rođenje Venere”, zamijenivši glave originala Charlesovom, Camillinom, kraljičinom i glavom Dodija Al Fayeda, dok je Venerina glava, naravno, zamijenjena glavom princeze Diane. A kad smo kod kategorije bizarnog umjetničkog kiča, imamo i mi u Hrvatskoj adut za tu utrku. Ne podsjeća li vas aktualni prikaz kralja Charlesa III. prikazu Tita koji je naslikao hrvatski majstor kiča, sladunjavih aktova i veduta Charles Billich? Doduše, Tito nije bio kralj, ali tako se vladao, a Bilich ga je prikazao kao vampira zavijenog u crveno i s petokrakom na čelu. Billicheve političke aluzije na stranu, sličnost između dva djela u tom je pompoznom crvenom ništavilu, a ta famozna slika Tita, kazao nam je autor, završila je u Americi. “Nisam je htio prodati. No ona je bila izložena u mojoj galeriji u Australiji i, dok me nije bilo, djevojka koja radi u galeriji ju je prodala. Došao sam kad je posao već bio sklopljen i upoznao tog čovjeka. Amerikanac je, nema nikakve veze u smislu podrijetla s Hrvatskom ili Jugoslavijom. Rekao je da ima kolekciju od stotinjak slika zločinaca i gotičkih likova iz povijesti pa je u nju uključio i Tita”, kazao je Billich 2018. godine.

No vratimo se mi kralju Charlesu. Kad je on vidio finalnu verziju svojeg novog portreta koji je naslikao Jonathan Yeo, navodno se malo brecnuo, a potom samo nasmiješio odobravajući uradak. Ali kad je došla Camilla i vrisnula ‘to je to, uhvatili ste ga!’, sve je bilo jasno, slikar je uspio. Na stranu sve kritike, Camilla ima zadnju i gotovo. Charlesov portret visit će u londonskoj financijskoj četvrti Drapers’ Hall među portretima drugih britanskih monarha, uključujući Georgea III. i kraljicu Viktoriju te ulazi u povijest. 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije